Zadarski list – Dnevne novine – Dnevni list

Zadarski list – Dnevne novine – Dnevni list

list – Dnevne novine –

je prva i jedina dnevna novina u Zadru. List je najprije pokrenut kao tjednik početkom studenoga 1994. godine. Nakon četiri godine, 21. prosinca 1998., prerastao u dnevnik. pokriva područje zadarske regije, a donosi i vijesti iz zemlje i svijeta.

Želimo da nam vrate naš poslovni prostor

MIRNI PROSVJED - Supružnici Žuvela i dalje vode bitku s vjetrenjačama:
Gospođa Marija kaže kako su ih izbacili na ulicu kao pse te su im ostale stvari u prostoru, a ona i suprug ne mogu ući unutra po njih, dok ljudi koji trenutno čuvaju prostor ne žele ni čuti da ih puste unutra
Vedran SITNICA
Bračni par prosvjedovao je ispred poslovnog prostora

 Marija i Damir Žuvela, bračni par umirovljenika jučer ujutro održali su miran prosvjed ispred poslovnog prostora u Ulici knezova  Šubića Bribirskih na kućnom broju 4 na zadarskom Poluotoku. Oni  naime ovim žele dokazati kako neće odustati od borbe koju vode 63  godine, sami - protiv hrvatske birokracije. Vode borbu s pravom na  pravdu jer traže, kako su nam rekli, ono što je oduvijek bilo njihovo.

 - Nakon dugogodišnjih parnica koje se povlače već više od 60 godina i  dalje nismo dobili ono što je naše. Tražimo da nam se vrati poslovni prostor u prizemlju zgrade koja je izgrađena na zemljištu naše obitelji, a koje je oduzeto još 1956. godine, rekla nam je gospođa Marija dodavši kako  ne žele praviti probleme stanarima koji godinama žive u zgradi te koji  također nemaju stanarska prava i ne mogu se uknjižiti kao vlasnici nekretnina. Mi samo želimo dio nekretnine, odnosno poslovni prostor. Tamo  smo prošle godine suprug i ja uselili jer smo imali i ključ od tog prostora,   te smo živjeli gotovo godinu dana, da bi prošle subote u prostor ušli  predstavnici tvrtke Pominvest te su zavarili vrata i ne puštaju nas više  unutra. Izbacili su nas na ulicu kao pse, rekla nam je jučer vidno uzrujana gospođa Marija. Kaže da su im ostale stvari u prostoru te da ona i suprug ne mogu ući unutra po njih, a ljudi koji trenutno čuvaju prostor ne  žele ni čuti da ih puste unutra. Na jučerašnjem prosvjedu priključilo im  se i nekolicina građana, a podršku su im pružili i pojedini političari.

 Sporni poslovni prostor

Inače, oni se već godinama bore protiv raznih pravnih i birokratskih  zavrzlama, ali nisu odustali od poslovnog prostora od 300 metara četvornih, te je zbog toga, u tijeku sudski spor protiv splitske tvrtke Pominvest  d.d., dioničkog društva za poslovanje nekretninama.

- Tvrtka Pominvest podnijela je Zahtjev da se uknjiži na poslovni prostor temeljem sačinjenog elaborata iako, po Zakonu o vlasništvu - elaborat nije osnova za vlasništvo. Isto tako, Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Zadru, čak je pet puta odbio molbu za njihovom uknjižbom,  a na temelju našeg prigovora. Osim toga, oni kao nevlasnici, taj su prostor iznajmili, a i tu bi, da je prava i pravde, imao posla i državni odvjetnik  - kaže Marija Žuvela.

Naime, sve je počelo još 1956. godine prošloga stoljeća, kada su Damirovoj majci Olivi, uzurpirane četiri kuće sa 14 stanova i devet dućana u  samom srcu Zadra. Kuće su srušene od 1956. do 1957. godine pod izlikom da su bombardirane u vrijeme Drugog svjetskog rata, ali obitelj  Žuvela nikada nije dobila Rješenje o izvlaštenju niti za kuće, niti za zemljište.

- Zgrade je gradila bivša tzv. JNA od 1958. godine, pa nadalje. Projektant je bio prof. Bruno Milić. Kada se utvrdilo da imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, da obitelj Žuvela nije isplaćena, niti im je ponuđena  bilo kakva naknada, oni su 1968. godine dokazali da su kuće bile pod  krovom. Riječ je o čistoj uzurpaciji jer i presudom Vrhovnog suda RH iz  1973. godine utvrđeno je kako tadašnja Općina Zadar nije provela postupak izvlaštenja, te zbog toga ove zgrade na čestici - 9738, ni danas nemaju građevinsku, lokacijsku, ni uporabnu dozvolu. Radi se o 1.500 metara  četvornih stambenih prostora i 300 metara četvornih poslovnog prostora gdje je Damirova majka do 1956. godine imala farbaonu vune - priča  Marija Žuvela.

Nitko nije dokazao vlasništvo

Bračni par Žuvela zna da je u pravu i da im nedvojbeno pripada poslovni prostor, jer se kroz svih proteklih, gotovo 60 godina, dokazalo kako  bivša zadarska tvornica Bagat nije bila vlasnik tog atraktivnog prostora u  centru grada, a niti bivša Dalmatinska banka, ni Jugobanka, ni Zagrebačka banka, niti Grad Zadar, i onda se kao najmoprimac pojavila tvrtka  Pominvest d.o.o., koja preferira taj prostor i koja ga pod "plaštem" povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora stanara, želi prisvojiti, odnosno dobiti u vlasništvo.

- Što se tiče stanova, stanari su otkupili stanove na koje su imali stanarsko pravo, a presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu od 11.  studenog 2015. godine utvrđeno je kako Jugobanka nije dokazala da je  vlasnik poslovnog prostora, tako da ni Pominvest ne može biti vlasnik.  Mi tražimo svoj poslovni prostor. Tražimo nazad ono što nam pripada,  što je naše i ničije više, iz razloga što je tu moja majka do uzurpiranja  zgrade imala i vodila farbaonu, koja je na tom mjestu još od 1874. godine  - ogorčeno dodaje Damir Žuvela.

Osim ove vrijedne nekretnine, bračni par Žuvela može podnijeti i vlasničku tužbu protiv vlasnika svih 14 stanova kako bi ih vratili, ali naglašavaju da bi za to trebalo puno novca i možda još 60 godina borbe, a  oni su sada u osmom desetljeću života.

- Moja svekrva je od 1971. do 2001. godine bila upisana na teretovnici  vlasničkih listova, da bi se 2001. godine, nekim čudom, promijenio broj  čestice i netragom nestala teretovnica na koju je ona bila upisana, što je i  protivno Međunarodnom sporazumu i aneksu G tog Sporazuma, kojeg  je Republika Hrvatska potpisala - sve je već dobro proučila i naučila Marija Žuvela.

 
Kategorija: 

Zadarska županija prema broju stanovnika skočila za tri mjesta?!

HGK: ŽUPANIJE Razvojna raznolikost i gospodarski potencijali 2018./2019.
"Skočili" nismo već manje pali, pa dok je Hrvatska izgubila 160.000 stanovnika od popisa 2011. godine ovdje je to navodno "samo" 2.000 stanovnika. Depoziti kućanstava demantiraju podatke o ekonomskom zdravlju stanovništva i otkrivaju razmjere rentijerstva i nekretninaštva. Zadarska županija u 2017. skočila je prema uspješnosti gospodarstva za sedam mjesta
Ilustracija
U Zadarskoj županiji najmanji je pad stanovništva
Hrvatska gospodarska komora upravo je publicirala vrijedan  uradak nazvan "Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali 2018./2019." u kojoj su analizirali i pokazali da postoje velike razlike u  gospodarskoj razvijenosti među hrvatskim županijama. Publikacija donosi niz ekonomskih pokazatelja, a sve razlike stavili su i u kontekst Europske unije, gdje su one još izraženije. Prikaz sadrži i osobnu iskaznicu  svake od županija. Za Zadarsku županiju u cjelokupnim nacionalnim  podacima najvrijedniji je iskaz o zaposlenosti kojeg smo analizirali u prvom nastavku te izvoz odnosno devizni priliv u kojem smo među "pozitivcima". Kako je temelj svake države uz teritorij i - stanovništvo počet  ćemo s nekoliko riječi o tome u nas nemilom kretanju. 

Porazna demografija i iseljavanje

Dok smo popisom 2011. godine, imali 4,28 milijuna stanovnika sada  po procjeni padamo ispod 4 milijuna, do 2021. godine, kada će biti sljedeći popis ćemo doći na 3,88, a do 2051. možda i na 3,1 milijun stanovnika?! A ostariti ćemo, tko živ tko mrtav, nemilo, jer će se broj starijih od  65 godina uvećavati za 24 % te će doseći 30% svog stanovništva, broj djece do 14 godina smanjivat će se i do 42%, te će doći na 12%, a radno stanovništvo od 15 do 64 godine smanjivati će se za 36,5%  te bi ih 2051. godine bilo svega 58%.

 Procjene za 2017. godinu već relativno uzdižu Zadarsku županiju, makar i tu brojke padaju kao i u cijeloj Hrvatskoj. Tako je procjena da sada  imamo 160.000 stanovnika manje u državi nego po popisu 2011. godine.  U Zadarskoj županiji, koja je prema procjeni "izgubila" samo 2.000 stanovnika, odnosno sa 170 tisuća palo na 168,7 tisuća sada smo umjesto  10. županija po stanovništvu u zemlji ispali čak sedmi. Dakle digli se za  tri mjesta jer drugi gube stanovništvo znatno brže od nas.

Oko 30.000 stanovnika promjenilo je županiju unutar Hrvatske u  2017. godini, ali je preko 47.000 ljudi te godine iselilo iz zemlje. Odnosno  gotovo 300% više nego je iselilo 2011. godine. U Zadarskoj županiji umjesto 533 iseljena 2011. godine u 2017. godini iselilo se 1.367 osoba ili  156% više. Žalosna je brojka ipak među "boljima" u državi.

Kretanja od 2008. do 2015.

Na žalost opsežnija kretanja BDP-a i sl. sačinjena su u ovoj analizi za  period od 2008. do 2015. godine (neki su podaci na sreću obuhvatili period do 2017. poneki i 2018.) iz kojih je jasno da je Hrvatska i sedam godina nakon svjetske krize bila među par zemalja koje se iz nje nisu izvukle jer nam je tad BDP bio 2,5% manji od 2008. Zadarska se županija tome dala značajan obol zaostajući  5,3%, što na sreću sada nije slučaj, a nije niti za cijelu zemlju. No radovati se što smo negdje 2016. na 2017. uspjeli doseći bruto društveni proizvod iz 2008., pa ga sad i nešto prestići  nitko pametan ne može. Najveći je pad kao što znamo u Slavoniji. 

Bruto domaći proizvod po stanovniku u istom razdoblju padao je manje (- 0,1%), ali u Zadarskoj čak - 6,8% a ionako je bio, i još je znatno ispod prosjeka Hrvatske, makar nam svima taj prosjek napuhava Zagreb.  Uglavnom s vrtio oko 80.000 kuna u zemlji, a u Zadarskoj županiji oko  70.000, pa pao do 65.000 kuna (sada je stanje ipak bolje, ali pozitivci su,  osim Zagreba, tek Primorsko goranska županija i Istra, a priključi se ponekad i Dubrovačko neretvanska s BDP-om po stanovniku iznad hrvatskog prosjeka). Inače BDP po stanovniku u zemlji ide u relaciji Zagreb:  Virovitičko podravska županija na 4,5:1 odnosno ako hoćete neki su krajevi 450 posto jače i bolje stojeći od drugih. Kada je u pitanja bruto dodana vrijednost ili kroz godinu novostvorene vrijednost koju u zemlji čine  prerađivačka industrija sa oko 15% a trgovina sa oko 12%, u Zadarskoj  županiji od tog, ionako jadnog rasporeda, imamo još porazniji jer najveći udjel u novoj vrijednosti čine nekretninski poslovi i trgovine, što kraj  pretvara u preprodavačko-rentijerski raj, a o proizvodnji i produktivnosti  nema govora.

Depoziti kućanstava  i plaće kod pravnih osoba

Iako ne mora svatko držati novac na banci, a kako za štednju kamata  više i nema vjerojatno se to i događa ipak valja osmotriti pokazatelje. Na  kraju 2017. godini stanovništvo je imalo 190 milijardi kuna depozita na  bankama odnosno 45.600 una po glavi! Zadarska županija mogla se  pohvaliti sa gotovo 9 milijardi odnosno 51.600 kuna po glavi. Kontinetalna Hrvatska i kad im pridružimo Zagreb je na prosjeku od 30.500 kuna, a  Jadranska u sve jadnija na 55.800 prosjeka. To naravno demantira sve  naše pokazatelje o gospodarskoj aktivnosti i kaže nam da se od rentanja i  nekretninaštva zgrće para, a ne od rada. To nam pak kaže da bi analiza  koja bi nas suočila s istinom trebala osim gospodarstva kroz trgovačka  društva imati, a Hrvatska to nema, pokazatelje prihoda po obrtima, a isto tako dopunskim djelatnostima što se u primorju vodi na rentijerstvo  ili preprodaje nekretnina. Znaju to i bankari kojima je posao znati gdje  su novci, pa pokazatelji broja stanovnika na bankarsku poslovnu jedinicu i broj bankomata to zorno pokazuje. U Zadarskoj županiji je 50 poslovnih jedinica banaka, 259 bankomata (sada vjerojatno i bitno više) odnosno 655 stanovnika na jedan bankomat (duplo manje nego u kontinentu) odnosno 3.300 stanovnika na poslovnicu banke ( u kontinentu  4.300). Naravno tu nije uračunato ono mnoštvo koje se ljeti spusti k nama, a ima novaca. 

Dok smo se sa zaposlenošću i nezaposlenošću busali u poduzetnička  prsa kada je tema plaće onda je od 2008. do 2016. u Hrvatskoj prosječna  skočila sa 5.161 na 5.696 kuna ili 10,4%. Zadarska županija imala je 2008.  prosječno 4.996 kuna, a  2016. godine 4.404 kuna i jadnija plaća od državnog prosjeka narasla je za 8,2%. Stvari se zbog sve izraženijeg manjka radnika, posebice u sezonama, popravljaju ali je zaostatak plaća u ovoj  županiji i dalje izražen. 

U kretanju stanovništva treba kazati da je hrvatski prosjek 7,7 diplomiranih studenata na 1.000 stanovnika, a Zadarska županije je točno na  tom prosjeku.

 

 

Poslovanje u 2017./2016. - zadarski najveći skok

Treba reći da je 2017. godine bila dobra s rastom u zemlji nadomak 3%, a da je Zadarska županija kada je u pitanju poslovanje poduzetnika kroz trgovačka društva imala najveći skok u zemlji digavši se za 7. mjesta na 5. poziciju u državi kada se uzme konsoldirani financijski rezultat i zbroje i oduzmu dobit i gubici svih poduzetnika. Zadarski su skočili sa 492 milijuna na 681 milijun ( prihodi sa 12,7 na 13,7 milijardi kuna).
 
 

Stambeni bogataši

Na ovo se nastavlja podatak o stambenom fondu, koliko je tim prilično nesređenim podacima u ovoj zemlji vjerovati. Ispada da ovdje imamo 2.2 milijuna stambenih jedinica (na 4. milijuna stanovnika pa ispada pola nekretnine po stanovniku - ne dakle obitelji). Zadarska županija kojoj se u isto vrijeme pripisuje 168.000 stanovnika, a svi znamo da ih je manje, pripisuje se čak 131.000 stambenih jedinica, a svi znamo da ih je više, pa smo skoro na 1:1. 
Pa shodno onoj pjesmi iz davne posljeratne socijalističke izgradnje cinički se igrajući s našom ekonomskom stvarnošću i poimanjem vrijednosti skoro možemo reći " ..neka gladna Amerika gleda". 
Više stambeno korisne površine od Zadarske županije sa preko 10 milijuna prostornih metara ima četiri iznimno ili znatno veće županije po broju stanovnika i Zagreb, a zaostaje i jedna Istra kao najrazvijenija i sa 220.000 stanovnika.
Kategorija: 

Svaki likovni uradak je priča za sebe

ART TERAPIJA - Izložba Jurice Milina, mladića s Downovim sindromom
Vizualni uradci mogu prikazati sadržaj koji riječi ne mogu. Art terapija omogućuje izražavanje misli i osjećaja u isto vrijeme. Stoga je likovni uradak opipljivi proizvod koje se ne može promijeniti, zaboraviti, to je trajna zabilježba našeg unutrašnjeg ja dok druge forme kreativnih terapija to nisu, rekla je Magdalena Rubeša
Arif SITNICA
Jurica Milin imao je prvu izložbu

Preksinoć je u Kneževoj palači u Zadru upriličena zanimljiva izložba. Jurica Milin, mladić s Downovim sindromom izložio je svoje radove u sklopu art terapije. Što je art-terapija, objasnila je Magdalena Rubeša inače polaznica poslijediplomskog specijalističkog studija  Kreativne terapije Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta  Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku.

Kreativni proces

- Art terapija je profesija mentalnog zdravlja koja koristi kreativne  procese stvaranja likovnih radova da bi se poboljšalo i unaprijedilo  psihičko, mentalno i emotivno stanje osoba bilo koje dobi. Upotrebljava kreativni proces kao komunikacijski kanal kroz art psihoterapijske  tehnike koje kombiniraju koncepte psihologije i vizualne umjetnosti.  Art terapija je više nego stvaranje umjetničkih radova: to je kompleksno  fuzija znanja terapijskih procesa, kreativnih procesa i vizualnih umjetnosti da bi potaknuli klijenta da izrazi odluke i psihološke istine kroz  neverbalna sredstva, rekla je Magdalena Rubeša. 

Art terapija bazirana je na vjerovanju da kreativni proces koji  uključuje umjetničko izražavanje pomaže ljudima da razriješe konflikte  i probleme, razvije interpersonalne vještine, upravljaju svojim ponašanjem, smanjuju stres, povećavaju samopouzdanje i samosvjesnost  i postignu uvid.

No, prema riječima Magdalene Rubeša art terapija nije slikarstvo, kiparstvo, niti druge likovno umjetničke discipline.

Oblik komunikacije

- Nisu to ni sati likovne kulture, obrt ili izrada dekorativnih predmeta  niti je to rekreativna ili okupaciona terapija. Zapravo, ništa što ima za  ulogu ili cilj zabavu iako sama art terapija može biti zabavna, pojasnila  je Magdalena Rubeša.

Tako je Jurica Milin svaki likovni uradak popratio pričom o nastajanju istog. Art terapija inače je direktan pristup nesvjesnome, budući da  se traume dominantno proživljavaju u slikama.

- Oblik komunikacije koji je tako „pametan” da zaobilazi podsvjesne  filtere. Vizualni uradci mogu prikazati sadržaj koji riječi ne mogu. Art  terapija omogućuje izražavanje misli i osjećaja u isto vrijeme. Razvija  kreativan i alternativan način savladavanja problema gledajući u vizuale koji su često neočekivani. Stoga je likovni uradak opipljivi proizvod  koje se ne može promijeniti, zaboraviti, to je trajna zabilježba našeg  unutrašnjeg ja dok druge forme kreativnih terapija to nisu, rekla je između ostalog Magdalena Rubeša.

 
Kategorija: 

Djeca na listama čekanja za logopeda i u zadarskoj bolnici i u "Feraliću"!

ALARMANTNO - Sve je više djece s govornim teškoćama kojoj treba pomoć stručnjaka
Postalo je vrlo popularno djecu izlagati stranom jeziku od najranije dobi kroz različite sadržaje na televiziji ili mobitelu. Roditelji to rade misleći da će to povoljno utjecati na dječji razvoj, međutim, s obzirom na to da se radi o učenju drugog jezika koji djetetu nije materinji to nije dobro, jer dijete mora imati razvijenu osnovu materinjeg jezika da bi ga izložili učenju stranog jezika, upozorava logopedica Ciciliani
Ilustracija
U Zadru je kroničan nedostatak logopeda
Logopeda u Zadru nema dovoljno. Nema ih dovoljno zaposlenih, a potrebe su sve veće. Nema ih ni nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Ali, unatoč sve većoj potrebi, nema ni objavljenih natječaja na ovom području. Jer možda, da postoji koji natječaj, možda bi se eventualno javio neki logoped koji je upravo završio studij ili želi doći živjeti u Zadar, raditi u svojoj struci, čime bi veći broj djece mogao dobio potrebnu terapiju.

Sve je veća potreba za logopedima jer je više neurorizične djece koja imaju veću mogućnost razviti neku od govornih poteškoća, a ni sam stil života, buljenje u ekrane, ne pomaže. Nerijetko ta djeca imaju i potrebe za drugim stručnjacima, možda jedu posebnu hranu, imaju različite potrebe koje iziskuju veće troškove, a njihovi roditelji još manje rade kako bi im se mogli više posvetiti pa i manje zarađuju.

Većina njih nekako smogne snage platiti sve potrebno kako bi djeca mogla dobiti što bolju terapiju i što kvalitetnije živjeti. Frustrirajuće je da u današnjem vremenu, kada znaš da postoje načini da im se pomogne, zbog novca netko to svom djetetu ne može omogućiti.

U Zadru se na različitim nivoima trude da se to roditeljima olakša, od bolnice, vrtića, škola, preko udruga i privatnika, ali nameće se samo po sebi da bi ovo pitanje trebalo biti sustavno riješeno.

Bolnica prepoznaje potrebu za logopedima

Na Odjelu pedijatrije Opće bolnice Zadar rade dvije logopedice i to u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni.

- Liste čekanja ovise o dijagnozi i dobi djeteta, s tim da naglašavamo da se pacijenti koji imaju veće poteškoće, primaju na hitnu obradu i eventualnu terapiju. Dolazak djeteta na tretman kod logopeda može biti iniciran bilo od strane škole koju dijete pohađa, a koja nema zaposlenog logopeda (dakle temeljem uputnice škole i s nalazom psihologa), bilo od strane pedijatra ili liječnika opće prakse. S obzirom na to da se broj djece s poteškoćama u razvoju u zadnjih nekoliko godina povećao, te da su predmeti sve složeniji, ustanova naravno prepoznaje potrebu da se ova vrsta usluge pruži kroz bolnički sustav te čini sve što je moguće kako bi na tu potrebu i odgovorila, navodi zamjenik ravnatelja, Edi Karuc, dr.med..

Listu čekanja imaju čak i privatnici pa u Centru za podršku djeci s odstupanjima u razvoju Feralić, u kojem rade tri logopedice, čak 40 djece čeka svoj termin.

- Svi termini su nam popunjeni te u ovom trenutku 40 djece čeka svoj termin na pregled ili uključenje u terapiju. Kada su u pitanju prvi pregledi i savjetovanja nastojimo primiti dijete i roditelje u što kraćem roku kako roditeljska briga i neizvjesnost ne bi predugo trajali, ali na samu terapiju moraju pričekati duže. Događa se da djeca dobiju termin kod logopeda u bolnici ili vrtiću, ali kako zbog velikog broja djece kolegice nisu u mogućnosti pružiti uslugu dovoljno često dogovorimo s roditeljima i logopedima kod kojih djeca već idu da se kombiniraju dolasci. Na taj način nastojimo da što više djece dobije potrebnu terapiju, a i nastojimo da roditelji budu što manje financijski opterećeni dolascima na privatne logopedske termine govori Tamara Ciciliani, logopedica iz Feralića.

Slaže se da bi problem trebao biti sustavno riješen.

Potrebno zaposliti više logopeda u vrtićima, školama i u bolnici

- U vrtićima je jako mali broj zaposlenih logopeda. Zapravo, u gradu Zadru imamo tri logopeda u DV Latica te jednog logopeda u DV Radost. Škole su također slabo pokrivene. Grad Zadar zapošljava jednog logopeda koji odlazi u škole koje nemaju svog logopeda, ali je i on preopterećen. U takvim uvjetima rada teško je obuhvatiti svu djecu koja trebaju logopeda te organizirati sustavan i redoviti rad. Nije problem samo u jednom od segmenata sustava, već je potrebno zaposliti više logopeda i u vrtićima, i u školama, i u bolnici, ističe Ciciliani.

Kako dodaje Ciciliani, čest je problem što na tržištu rada nema logopeda.

- Koliko mi je poznato, na Zavodu za zapošljavanje trenutno nema niti jednog nezaposlenog logopeda u našoj županiji. Međutim problem nedostatka logopeda imaju i druge sredine poput Šibenika, Pule, Rijeke i još mnoge druge manje sredine. Očito je kako logopedi po završenom fakultetu najčešće ostaju raditi u Zagrebu gdje je i veća ponuda radnih mjesta. Međutim jednako kao što nema nezaposlenih logopeda vrlo rijetko se javljaju i natječaji na koje bi se eventualno mogli javiti, ističe Ciciliani dodajući da bi se logopede možda moglo poticati stipendijama i otvaranjem novih radnih mjesta da se nakon školovanja vraćaju u svoje lokalne sredine.

Grad Zadar, istina, dodjeljuje stipendije za studente deficitarnih zanimanja i to 15 stipendija studentima prve godine i 15 stipendija studentima viših godina u iznosu od 900 kuna mjesečno.

Ciciliani ističe da je povećana potreba za logopedima nastala zbog nekoliko razloga.

Manjak komunikacije i prevelika izloženost ekranima

- Roditelji su sve više senzibilizirani za rani dječji razvoj te traže stručnu pomoć kada uoče kašnjenje u jezično-govornom razvoju ili neke jezično-govorne teškoće kod svog djeteta. Nadalje, kako znanost napreduje, sve je veći broj neurorizične djece kod kojih je veća pojavnost razvojnih poteškoća pa tako i govornih. Ima to veze i s današnjim stilom života, manjkom komunikacije i prevelikom izloženošću ekranima, televizijama, mobitelima, a to je nešto što možemo prevenirati. Također, postalo je vrlo popularno djecu izlagati stranom jeziku od najranije dobi kroz različite sadržaje na televiziji ili mobitelu. Roditelji to rade misleći da će to povoljno utjecati na dječji razvoj, međutim, s obzirom na to da se radi o učenju drugog jezika koji djetetu nije materinji to nije dobro, jer dijete mora imati razvijenu osnovu materinjeg jezika da bi ga izložili učenju stranog jezika, govori ova zadarska logopedica koja je verificirana i za "Talk Tools" metodu.

Radi se o skupoj edukaciji i metodi vrlo učinkovitoj u ranoj intervenciji, dakle kod ranog prepoznavanja i djelovanja u sasvim male djece. A Tamara Ciciliani i druga zadarska logopedica, Lea Dukić, jedine su u Hrvatskoj verificirane za tu metodu.

Djeca s Downom trebaju sustavan rad s logopedom

Kako govori Suzana Periša, predsjednica Udruge za Down sindrom Zadarske županije, upravo zahvaljujući kvalitetnom radu logopeda u Zadru zadnjih godina, današnja djeca s Down sindromom na ovom području čine najbolju generaciju djece s Downom do sad.
- Naravno da je to i zahvaljujući angažmanu i mogućnostima roditelja, ali to je pokazatelj koliko je važno sustavno raditi na govoru kod djece s Down sindromom. Nažalost, svi koji imaju djecu s poteškoćama u razvoju naviknuti su da se posebne terapije za njih plaćaju, a zapravo ne bi trebalo biti tako i dosta je teško to sve omogućiti. Zato imamo udrugu kako bi si pokušali međusobno pomoći. Znali smo preko projekata nadležnog ministarstva zaposliti logopeda koji bi onda za naše članove bio besplatan te bi im na taj način malo olakšali. Nažalost, već neko vrijeme nema takvih natječaja, iako imamo neke najave da će ih ponovno biti, govori Periša.
Logopeda u Zadru nedostaje, dodaje Periša, a ovi koje imamo su zaista vrhunski stručnjaci.
- Oni su uložili puno vlastitog novca i vremena u kvalitetnu edukaciju i to se osjeti u radu s djecom. Isto tako, većina njih educira i roditelje kako doma komunicirati s djecom jer bez toga nema rezultata. Besplatnog logopeda se najčešće može dobiti, ali apsolutno nedovoljno za sustavnu terapiju. Uvijek je tu pitanje financija, a osim toga, logopeda nedostaje kao kadra. S druge strane, nema djeteta s Down sindromom kojem nije potrebna pomoć logopeda, tako da je potreba svakako velika, zaključila je Periša.
 
Kategorija: 

Karamatić: "Neka nas zastupa i Muhamed ako su ga Hrvati izabrali!"

TRIBINA MLADEŽI MATICE HRVATSKE "Dejtonska ili građanska BiH: jučer, danas, sutra"
- U Hrvatskoj je teško zamisliti gorčinu i mržnju koja prema Hrvatima dolazi od strane bošnjačkih predstavnika. Oni bi bilo kakav dogovor sa Srbima postigli samo da Hrvati nestanu. A koja je alternativa Dodiku, netko još gori od njega?, kazao je zastupnik u Domu naroda BiH Mario Karamatić i naveo da je danas u BiH na djelu politički islam i radikalni islam, a Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti
Arif SITNICA
Predavači su govorili o brojnim problemima u Bosni i Hercegovini

Mladež Ogranka Matice hrvatske Zadar u suradnji s Odjelom za povijest Sveučilišta u Zadru organizirala je u petak zanimljivu javnu tribinu pod nazivom "Dejtonska ili građanska BiH: jučer, danas, sutra." Na tribini o ovoj aktualnoj temi, održanoj u prepunoj sveučilišnoj  Svečanoj dvorani, pokušali su se dati odgovori na neka od presudnih pitanja za budućnost susjedne države, posebno u svjetlu položaja Hrvata  kao jednoga od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. 

Iako je, naime, prema sporazumu iz Daytona BiH država tri jednakopravna konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba, dejtonski temelji  ozbiljno se potkopavaju kad je u pitanju hrvatski narod čija se politička  prava posljednja dva desetljeća sustavno krše, i čiji je broj u toj državi gotovo prepolovljen u odnosu na ratnu 1991. godinu. Najnoviji primjer jest  izbor Željka Komšića koji je nedavno treći put izabran za hrvatskog člana  Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata. 

Permanentno trenutno rješenje

Cilj ove tribine je, kako su naveli organizatori, osvijestili Hrvate u Hrvatskoj i u Zadru o teškom položaju bosanskohercegovačkih Hrvata, o  procesu njihove sustavne političke marginalizacije od Daytona do danas. Hrvati u BiH su, kako je istaknuo zastupnik u Domu naroda BiH  Mario Karamatić, od strane Bošnjaka preglasavani u svim predstavničkim tijelima zajedničke države, te ih uskoro u BiH više nitko neće  ništa pitati jer ih neće imati tko predstavljati.

Tribina je obuhvatila tri izlaganja – povijesni dio vezan uz Dayton, odnosno sporazum o miru u BiH, potpisan 1995. u američkoj zrakoplovnoj  bazi Wright-Patterson kraj Daytona između bošnjačke, hrvatske i srpske  (jugoslavenske) strane, a o čemu je govorio prof. dr. sc. Mladen Ančić s  Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, koji je ujedno i član Vijeća za  suočavanje s posljedicama totalitarnih režima. O trenutačnoj situaciji u  BiH, te s kojim se sve problemima Hrvati u toj zemlji suočavaju danas,  izlagao je Mario Karamatić, dok je na istu temu, s naglaskom na nerazumijevanje problema Hrvata u BiH od strane hrvatskih vlasti govorio Marijan Knezović, student ekonomije u Zagrebu, politički aktivist i borac za  prava Hrvata u BiH.

Prof. dr. sc. Mladen Ančić tako je ukratko podsjetio kako je, zašto i pod  kojim okolnostima sklopljen Dejtonski sporazum, koje su namjere bile  onih koji su ga kreirali i onih koji su ga potpisali, te kako se taj sporazum  odražava na današnju situaciju.

- Sporazum iz Daytona kreirale su Sjedinjene Države i on je zaraćenim  stranama nametnut. Ni danas ne znamo što je točno SAD želio njime  postići, no od početka je bila jasna njihova puna potpora jednoj od zaraćenih strana – bošnjačkoj, tada muslimanskoj. Dayton je sklopljen tako da nitko nije dobio do kraja što je tražio i nitko nije do kraja izgubio, a  logika sklapanja sporazuma bila je permanentno trenutno rješenje, po  principu narodne izreke "drži vodu dok majstori odu", kazao je profesor  Ančić i naglasio da nakon Dejtonskog sporazuma glavni akteri u BiH nisu odstranjeni iz političkog života, i sve što su zgriješili u četiri ratne godine ostalo je nenaplaćeno i kao prijetnja viseći nad glavama. Akteri su,  kazao je predavač, cijelo vrijeme bili ucijenjeni vlastitom prošlošću, te  nisu mogli sklopiti neku vrstu domaćeg sporazuma. 

- S druge strane, Republika Hrvatska u tom procesu dobila je garanciju  svog potpunog suvereniteta, s time da se ne miješa u postupke u BiH, što  se najbolje vidjelo u odnosu prema haškom suđenju šestorici Hrvata iz  BiH, istaknuo je prof. dr. sc. Mladen Ančić i naglasio da je danas BiH  ključni interes Hrvatske i sve dok to političke elite ne prepoznaju bit  ćemo u problemu.

Hrvatska ne razumije odnose

Mario Karamatić osvrnuo se posebno na aktualno zgražanje koje je u  Hrvatskoj od strane mnogih iskazano nazočnošću Dragana Čovića,  predsjednika HDZ-a BiH i bivšeg člana Predsjedništva BiH na proslavi  neustavnog Dana Republike Srpske u Banjoj Luci, te je istaknuo kako u  Hrvatskoj vlada veliko nerazumijevanje kad su u pitanju odnosi Hrvata  sa Srbima odnosno Bošnjacima.

- Najprije treba znati da bi se sastalo bilo koje tijelo vlasti moraju sjesti  predstavnici sva tri naroda, a onaj tko ima legitimitet za nas je sugovornik. Brojke o protjerivanju Hrvata s područja Republike Srpske su u Hrvatskoj uglavnom poznate, pa se tako zna da je tijekom rata s tog teritorija protjerano 165.000 Hrvata, a nakon rata otišlo ih je 30.000. No, u Hrvatskoj je puno manje poznato da je s teritorija pod kontrolom Armije  BiH u ratu protjerano 180.000 Hrvata, a još ih je 70.000 bilo prisiljeno napustiti Federaciju BiH, naveo je Karamatić brojke, te kazao kako se Hrvati i Srbi u BiH politički moraju približiti ako žele opstati. 

- U Hrvatskoj je teško zamisliti gorčinu i mržnju koja prema Hrvatima  dolazi od strane bošnjačkih predstavnika. Oni bi bilo kakav dogovor sa  Srbima postigli samo da Hrvati nestanu. A koja je alternativa Dodiku,  netko još gori od njega. Mektić ili Govedarica?, upitao je Karamatić, misleći na glavne oponente Miloradu Dodiku, ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića koji je rat proveo kao zamjenik zapovjednika policije u Prnjavoru, te ga se iz tog vremena povezuje i s ratnim zločinom, kao i na  Vukotu Govedaricu, lidera SDS-a.

- Mi s nekime moramo razgovarati i neka nas zastupa i Muhamed ako  su ga Hrvati izabrali, kazao je Karamatić i naveo da je danas u BiH na  djelu politički islam i radikalni islam, a Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti.  Od potpisivanja Daytona, istaknuo je još izlagač, Hrvati u BiH  su praktično sami, a Republika Hrvatska ne samo da nam nije pomagala,  nego nam je, kazao je Karamatić, bila i otežavajuća okolnosti.

- Sada je situacija ipak bolja, od Hrvatske imamo barem deklarativnu  pomoć, a svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u nam uvijek  na dispoziciji. Podržavaju nas i premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, što nam daje nadu da će Hrvatska konačno, nakon godina  u kojima nam je slala pakete s narodnom nošnjom i opancima, i politički  stati iza nas, zaključio je Mario Karamatić. 

S njegovom ocjenom sadašnje podrške RH Hrvatima u BiH nije se sasvim složio posljednji predavač na tribini Marijan Knezović. On je kazao  da je po njemu i deklarativna podrška Hrvatske upitna, a Željka  Komšića, za kojeg se, kako je naveo, u Hrvatskoj priprema teren i koji će  danas sudjelovati kao gost u gledanoj emisiji na državnoj televiziji, Knezović je nazvao uzurpatorom jedne pozicije.

 
Kategorija: 

Uz Papa-test uvodi se i testiranje na HPV

DAN MIMOZA: Tradicionalna akcija Lige protiv raka i ZJZ Zadar
Novost je što se u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice uvodi i testiranje na humani papiloma virus (HPV), a testiranje se preporučuje nakon 30. godine života, kaže dr. Ljilja Balorda, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice za Zadarsku županiju
Vedran SITNICA
Građani su posjetili štand na kojem su se djelile mimoze

Liga protiv raka Zadar u suradnji sa Zavodom za javno  zdravstvo Zadar jučer je na Narodnom trgu organizirala tradicionalnu  humanitarnu akciju Dan mimoza kojom se u cijeloj zemlji svake treće  subote u mjesecu siječnju obilježava nacionalni Dan borbe protiv raka  vrata maternice. Cilj ove već 12. po redu javnozdravstvene akcije je osvijestiti žene o važnosti i načinima prevencije raka vrata maternice i podsjetiti ih provođenje dva postojeća nacionalna programa Ministarstva  zdravstva RH koji su preduvjet sprečavanja raka vrata maternice. Riječ je  o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka vrata maternice i programu besplatnog cijepljenja za učenike i učenice 8. razreda osnovne  škole protiv HPV-a, humanog papiloma virusa, čiji su neki tipovi izravno  povezani s nastankom raka vrata maternice. 

Intervali između pregleda

Kako bi se redovitim preventivnim pregledima smanjio broj oboljelih i  umrlih od raka vrata maternice, Ministarstvo zdravstva je 2012. godine  pokrenulo Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice  namijenjenog ženama u dobi od 25 do 65 godina života.

Kad je riječ o učestalosti obavljanja preventivnog pregleda, odnosno  Papa-testa, doznajemo od dr. Ljilje Balorda, dr. med. spec. javnog zdravstva, voditeljice Službe za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Zadar i koordinatorice Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata  maternice za Zadarsku županiju, optimalni interval između dva Papa- testa – ako su prethodni testovi bili uredni, je interval od tri godine za  žene u dobi od 25 do 49 godina, te interval od pet godina koji je optimalan za dobu skupinu žena od 50 do 64 godine.

- Novost je što se u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice uvodi i testiranje na humani papiloma virus (HPV), a  testiranje se preporučuje nakon 30. godine života, kaže dalje dr. Balorda.  Naime, prevalencija visokorizičnih tipova HPV-a veća je kod mlađih  žena i opada sa starenjem, što se može pripisati prolaznosti HPV infekcije u mlađoj dobi i promjeni spolnog ponašanja, što uzrokuje smanjenje stopa infekcije kod starijih žena. Zbog toga se mlađim djevojkama  ne preporučuje odmah testiranje na HPV jer se očekuje da će infekcija  tim virusom u velikom broju slučajeva spontano nestati. 

Postupak testiranja na HPV sličan je onome kod Papa-testa, a sastoji  se od analize brisa vrata maternice na molekularnoj razini, čime se utvrđuje prisutnost HPV-a.

Cvijet mimoze za donaciju

Inače, akcija zadarske Lige i ZJZ-a tijekom jučerašnjeg prijepodneva  privukla je veliku pozornost građana kojima su djelatnici Zavoda dijelili  grančice mimoze, cvijeta koji zbog svoje osjetljivosti i nježnosti simbolizira borbu protiv raka vrata maternice. Građani su pak simboličnim prilozima donirali novac namijenjen za poboljšanje uvjeta liječenja onkoloških bolesnika. Također, građani su putem brošura i ostalog edukativnog materijala mogli doznati više o prevenciji raka vrata maternice, karcinoma od kojeg u Hrvatskoj umre godišnje više od sto žena.

Kad je riječ o Zadarskoj županiji, prema zadnjim dostupnim podatcima Državnog zavoda za statistiku RH, 2017. godine u Zadarskoj županiji  je od raka vrata maternice umrlo 6 žena, dok u 2016. godini od ovog karcinoma nije umrla ni jedna žena. U prethodnim godinama broj umrlih  od raka vrata maternice kretao se u rasponu od 1 do 7 umrlih žena. U  odnosu na druge županije Zadarska županije je po broju novooboljelih  od invazivnog raka vrata maternice na 15. mjestu i ima stope niže od  prosjeka za Republiku Hrvatsku, a za neinvazivni - početni rak vrata maternice je na 14. mjestu, te su stope također niže od državnog prosjeka.  Po broju umrlih od raka vrata maternice Zadarska županija je na 8. mjestu i stope su u 2017. godini više od prosjeka za Republiku Hrvatsku. Svi  ovi podaci trebali bi pomoći pri jačanju svijesti o važnosti redovitog  odlaska na besplatne preventivne preglede kako bi se smanjila smrtnost  i broj oboljelih od raka vrata maternice jer se razvoj ovog raka u gotovo  svim slučajevima može spriječiti cijepljenjem protiv HPV-a i preventivnim pregledima. 

 
 
Kategorija: 

Little promašio pobjedu, triler razriješio Paige

ABA LIGA: Zadar izgubio u produžetku od Partizana na Višnjiku u 16. kolu
Nazorovi igrači su upisali jedanaesti poraz u ABA ligi s kojim su još više doveli u pitanje ostanak, a u tom kontekstu trebat će "pod mus" izboriti pobjedu u nedjelju kad na Višnjik stiže Krka
Zvonko KUCELIN
Zadar je izgubio protiv Partizana

Izgleda da su se u posljednje vrijeme košarkaši Zadra pretplatili na triler završnice, pa je nakon Petrol Olimpije u prošlom kolu, i utakmica s Partizanom morala biti riješena nakon produžetaka. Na žalost, Zadrani se na kraju nisu osladili pobjedom, ali su pokazali pred fenomenalnim auditorijem od skoro sedam tisuća ljudi na Višnjiku da imaju srce i karakter vraćajući se iz 14 minusa s kojim su se suočili sredinom treće četvrtine. Najbolju priliku za pobjedu imali su u posljednjoj sekundi osnovnog dijela pri rezultatu 82:82, ali je Little bio neprecizan, a u produžetku su gosti pokazali kvalitet više posebno na individulanom planu, jer su u svom sastavu imali jednoga Marcusa Paigea koji je sa 28 poena od čega sedam trica donio prevagu. Iako je u posljednju minutu produžetka Zadar ušao s dva minusa (92:94), Božić je imao priliku poravnati, no lopta je izmigoljila, a onda je točku na "i" stavio Paige koji je tricu u ovoj utakmici gađao nevjerojatnih 7 od 10. Tako su Nazorovi igrači upisali jedanaesti poraz u ABA ligi s kojim su još više doveli u pitanje ostanak, a u tom kontekstu trebat će pod mus izboriti pobjedu u nedjelju kad na Višnjik stiže Krka.

Dobar šut, loša obrana

Prvih pet minuta obilježili su Vladimir Dašić s jedne i Bandja Sy s druge. Crnogorac u zadarskim redovima ubacio je šest poena dok je Partizanov Francuz zabio jedan više. Rezultat je u tom početnom razdoblju bio na strani gostujuće momčadi (12:15), no ulaskom Luke Žorića umjesto startera Špralje Zadar je puno lakše dolazio do završnice. Dvije trice u nizu, Bašića, pa Littlea dodatno su zagrijale ionako užarenu atmosferu na Višnjiku, a značilo je to da su domaći igrači rezultatski otišli ispred Partizana (21:17). Iskorišteni bonus na obje strane donio je u posljednje dvije minute prve dionice pregršt slobodnih bacanja, a prava šteta je što su domaći igrači uspjeli promašiti ih čak sedam tako da su u drugu četvrtinu ušli sa samo tri viška (23:20). Nesigurnost s linije za slobodna bacanja nadoknađena je zato preciznim šutom iz igre. Little se svojom drugom tricom uspio iskupiti za čak tri promašena bacanja donijevši 26:22 na otvaranju druge četvrtine. No i Partizan je uglavnom pogađao pa se unatoč najvećoj zadarskoj prednosti 34:29, gosti ubrzo nameću s 7:0 serijom koju je zaključio Renfroe (34:36). Uslijedio je tricaški obračun u kojem su Vuković i Špralja nadmašili Marinkovića i ponovno je Zadar stigao do vodstva, 40:39. Ali, i Partizan je imao u svojim redovima raspoloženog Stefana Jankovića koji je s pet poena u nizu anulirao dvije dobre akcije Bašića i Žorića te tako priskrbio Beograđanima solidnu prednost od četiri poena pred drugo poluvrijeme (46:50). Ipak je 50 primljenih poena u 20 minuta nadvladalo odličan učinak Nazorovih igrača u napadu (dvica 16-23, trica 6-10), dok je u obrani izostalo već opjevano zagrađivanja skoka, a ako se tome pridoda i devet promašenih bacanja Zadrani su itekako imali za čim žaliti u tom prvom dijelu utakmice.

Bašić i Dašić

Pokazalo se to već na otvaranju treće četvrtine kad gosti ekspresno dolaze do 14 prednosti (48:62). Landale, Sy pa Paige za tri minute su priredili ‘hladan tuš’ na Višnjiku i nije se dobro pisalo Nazorovim trupama koje su djelovale rastrojeno u tim trenucima. Ipak dašak optimizma donijela je borbenost Luke Božića. Razbudio je s nekoliko požrtvovnih reakcija Bjelovarčanin i svoju momčad, ali i publiku pa se tri minute do konca treće dionice Zadar vraća na dva posjeda zaostatka (61:67). Bitnu tricu zabio je Bašić koja je prouzročila pravi delirij na tribinama, a sve je to doprinijelo pojačanom angažmanu u obrani dopustivši Partizanu tek sedam poena u pet minuta igre. Odlični Bašić je obilježio i sami kraj treće četvrtine novim ubačajem za tri što je pred završnih 10 minuta donijelo zadovoljavajućih četiri minusa (65:69). Uz Bašića junački se nosio s Partizanom i Dašić čijih pet poena na otvaranju posljednje dionice primiču Zadar na samo dva zaostatka (70:72).  Ipak, izmigoljila se prilika domaćoj momčadi za potpunim preokretom, jer je na drugoj strani neumoljiv bio Paige koji tricom postavlja 71:77. Drugu priliku imali su Zadrani ulaskom u pet završnih minuta kad su preko Bašića i Žorića ponovno na dva minusa (75:77). Ni ovog puta povratak u sami egal nije dozvolio vižljasti Paige (75:79), dok je Renfroe pogodivši jedno bacanje povećao Partizanovu zalihu na pet poena, minutu i 20 sekundi do kraja (77:82). A onda se ukazao Mario Little koji pogađa tricu, malo potom i dvicu te je 35 sekundi do kraja rezultat poravnat (82:82). Trinchieri je zvao minutu odmora, Paige je pokušao tricu, promašio je, no napadački skok hvata Landale, ali ni Renfroe nije uspio poentirati za Partizan. Ostalo je devet stotinki, taman za pokušaj Littlea s trice koji je dotaknuo prvi obruč i donio uzdahe s tribina što je značilo da drugi put u nizu na Višnjiku će se igrati dodatnih pet minuta.

 

ZADAR 92

PARTIZAN 97

(23:20, 23:30, 19:19, 17:13 – 10:15)

Dvorana "Krešimir Ćosić". Gledatelja: 6500. Suci: Damir  Javor, Josip Radojković I Milan Nedović.
ZADAR: Bašić 15, Marić, Žorić 16 (8-10), Krajina, Dašić 17 (2-6), Vuković 4 (1-2), Brzoja 2 (0-2), Špralja 5 (2-2), Little 20 (5-8), Božić 13 (5-8),  Planinić. Trener: Ante Nazor.
PARTIZAN: N. Janković 12 (2-4), Paige 28 (1-2), Trifunović, Sy 9, Marinković 13 (0-1), Gegić, Veličković 4 (2-2), Pecarski, Renfroe 10 (2-4), S. Janković 10 (1-2), Landale 6 (2-3), Gagić 5 (1-2). Trener: Andrea Trinchieri.
Šut za dva: Zadar 29-60 (48%); Partizan 36-66 (55%).
Šut za tri: Zadar 11-26 (42%); Partizan 14-27 (52%).
Slobodna bacanja: Zadar 23-38 (61%): Partizan 11-20 (55%).
Skokovi: Zadar 29 (21+8); Partizan 41 (31+10).
Osobne pogreške: Zadar 24; Partizan 32.
 
 

 

Bacanja i skok presudili

Velika borba na terenu potkrijepljena je s čak 56 prekršaja koliko su ih dosudili  suci u 45 minuta igre. Broj prekršaja je otišao na stranu domaće momčadi koja je,  što je inače rijetkost dosad u sezoni, imala osam pretrpljenih prekršaja više od protivnika. No, tu blagodat nisu uspjeli i iskoristiti jer su s linije za bacanja pogodili tek  23 od ukupno 38 pokušaja. S 15 promašenih bacanja teško je očekivati pobjedu, a  posebno kad se izgubi bitka u skoku koja je debelo otišla na stranu gostujućeg sastava. Čak 12 skokova više od domaćina značilo je i 12 posjeda više što je za utakmicu koja je odlučivana u produžetku ipak donijelo prevagu na stranu Partizana.
 
 

Splitu domaćinstvo završnice Kupa

Nakon provedenog natječaja, Komisija za sustav natjecanja HKS-a je donijela  odluku o dodjeli domaćinstva završnog turnira Kupa "Krešimir Ćosić" Košarkaškom  klubu Split. Tako će se završnica Kupa u Final Eight formatu odigrati od 13. do 16.  veljače u dvorani na splitskim Gripama, a u četvrtfinalu će se sastati (13. veljače):  Zadar – Bosco, Cibona – AO Škrljevo, Cedevita – Zabok i Split – Gorica. Polufinalni  susreti su na rasporedu 14. veljače dok se finalna utakmica igra dva dana kasnije,  16. veljače.
 
 
 

ANTE NAZOR, TRENER ZADRA

Jedan šut je odlučio pobjednika
- Čestitam pobjedniku koji je večeras (op. a.)pokazao kvalitetu. Oni su  kvalitetna momčad, a mi smo imali problema s ozljedama i skraćenu rotaciju. Ali svejedno smo na domaćem terenu primili puno poena. I od  ove momčadi koja je pokazala kvalitetu. Jedan šut je odlučivao pobjedu,  da je ušao bilo bi totalno drugačije
Kategorija: 

U ponedjeljak posebna regulacija prometa

Zbog obilježavanja akcije Maslenica
Za potrebe obilježavanja akcije Maslenica, u ponedjeljak 21. siječnja za promet u mirovanju bit će zatvorena sljedeća parkirališta: parkiralište kod glavne pošte, parkiralište kod Gradskog groblja, parkirališne površine kod Novih vrata te parkiralište na Branimiru kod Veslačkog
Grad Zadar
Parkiralište kod gradskog groblja bit će zatvoreno
Za potrebe obilježavanja akcije Maslenica, 21. siječnja, donesen je raspored zatvaranja gradskih prometnica kao i parkirališta. 
Tako će u vremenu od 8.30 do 9.50 sati bit će zatvorena Ulica Franka  Lisice od raskrižja s Putem Kotlara i Ulicom kneza Novaka Krbavskog do  Gradskog groblja i promet će se preusmjeravati u Put Kotlara i Ulicu kneza Novaka Krbavskog u vremenu od 8.30 do 9.50 sati bit će zatvorena Ulica Franka Lisice od raskrižja s Ulicom Miroslava i Janka Perice do Gradskog groblja u vremenu od 9.50 do 10.20 sati bit će zatvorena Ulica Vlatka Mačeka od raskrižja s ulicama Šestanski prilaz i Put Kotlara prema  Ulici Ante Starčevića i promet će se iz smjera Arbanasa usmjeravati Ulicom Bregdetti prema gradskom kolodvoru, dok će se promet Ulicom Miroslava i Janka Perice (smjer istok-zapad) preusmjeravati u Put Kotlara u  vremenu od 9.15 do 11 sati bit će zatvoren promet na raskrižju ulica Dr.  Franje Tuđmana i Put Stanova u ulicu Polačišće na način da će promet iz  ulice Put Stanova biti moguć lijevo i desno u ulicu Dr. Franje Tuđmana,  dok će istovremeno promet ulicom Dr. Franje Tuđmana (smjer zapad –  istok) biti moguć samo ravno i lijevo u ulicu Put Stanova u vremenu od  9.15 do 11 sati bit će zatvorena ulica Obala kneza Branimira (smjer zapad – istok) na raskrižju s ulicom 112. brigade i promet će se preusmjeravati u ulicu 112. brigade dalje prema ulici Dr. Franje Tuđmana u vremenu od 10 do 11 sati bit će zatvoren promet na raskrižju ulica Josipa  Jurja Strossmayera i Bana Josipa Jelačića na način da će se promet iz ulice Josipa Jurja Strossmayera preusmjeravati lijevo u ulicu Bana Josipa Jelačića i istovremeno promet iz ulice Bana Josipa Jelačića u desno u ulicu  Josipa Jurja Strossmayera. Očekuje je se po potrebi i tjelesna regulacija  prometa od strane policijskih službenika  na raskrižju ulica Josipa Jurja  Strossmayera i Ivana Mažuranića, te na raskrižju ulica Bana Josipa Jelačića i Dr. Franje Tuđmana. Ulica Petra Svačića, od Branimirove obale  do ulice Polačišće će biti zatvorena od 9.15 do 10.45 sati.
Za potrebe obilježavanja akcije Maslenica, u ponedjeljak 21. siječnja  za promet u mirovanju bit će zatvorena sljedeća parkirališta: parkiralište  kod glavne pošte, parkiralište kod Gradskog groblja, parkirališne površine kod Novih vrata te parkiralište na Branimiru kod Veslačkog.         
Organizatori mole građane za strpljenje i poštivanje prometne regulacije.
Kategorija: 

"Državne institucije odbijaju rješavati naše probleme"

Prosvjedovala Udruga bivših radnika propalih zadarskih tvrtki Solidarnost
Treba tražiti da pravosuđe jasno, temeljem već postojeće presude, isplati vlasništvo i udjele u banci, a ovdje se radi i o državnim i gradskim institucijama. Pravosuđe je ključ problema i oni su sudionici veleizdaje, u ovom slučaju Zadra i Zadarske županije koje su spustili na dno dna, poručio je Miro Bulj
Vedran SITNICA
Pedesetak članova Udruge bivših radnika propalih zadarskih tvrtki "Solidarnost" jučer je prosvjedovalo na Narodnom trgu
Pedesetak članova Udruge bivših radnika propalih zadarskih  tvrtki "Solidarnost" jučer je prosvjedovalo na Narodnom trgu poručujući  kako zbog dugogodišnje nezakonite i kriminalne opstrukcije od strane  institucija hrvatske države nisu u mogućnosti na zakonit način rješavati  probleme svojih članova izloženih neprihvatljivoj torturi javne vlasti,  zbog čega su prisiljeni održati ovaj prosvjed.
O zahtjevima je prvi govorio predsjednik Udruge, Petar Smokrović,  zahvaljujući  na podršci saborskom zastupniku Miru Bulju i Zadarskom  bloku te drugim strankama koje su se odazvale:
- Udruga "Solidarnost" ovaj prosvjed organizira iz razloga što institucije javne vlasti RH odbijaju po službenoj dužnosti  rješavati probleme  naših članova - poručio je Smokrović.
Tri zahtjeva državi
Glasnogovornik Udruge, Čedo Alić, obrazložio je tri zahtjeva zbog kojih su se okupili: 
- Prvi zahtjev je da RH po službenoj dužnosti vrati osnivačko vlasništvo Zadarske banke, sada u sastavu OTP banke. Oko 160 subjekata Zadarske županije osnovalo je svoju banku, svi osnivači su ostali bez svog  vlasništva, a velik broj osnivača banke je završio u stečaju i likvidaciji. U  tim postupcima vlasnici banke nisu formalno stranke u postupku i protiv njih ne postoji tužbeni zahtjev ni presuda na njihovu štetu. Nije im  omogućeno pred hrvatskim sudovima da utvrde temeljem kojih osnova  su izgubili svoja vlasnička prava - kazao je Alić, navodeći i ostale zahtjeve  prema državnim institucijama: da država vrati građanima novac za otkup dionica u poduzećima koje je uništila država, a novac građana nezakonito prisvojila. Tražimo da hrvatska Vlada zaustavi kriminalni teror  nad građanima kojeg provode državne institucije, odnosno pravosuđe,  državna uprava i financijske institucije, poručili su s prosvjeda.
Interesne skupine
Okupljenima na prosvjedu potom se obratio Mostov saborski zastupnik, Miro Bulj, ističući kako "Hrvatska nije pravna država":
- Imamo pravosuđe koje je korumpirano i koje radi u interesu skupina  koje su opljačkale Hrvatsku. Treba tražiti da pravosuđe jasno, temeljem  već postojeće presude, isplati vlasništvo i udjele u banci, a ovdje se radi i  o državnim i gradskim institucijama. Pravosuđe je ključ problema i oni  su sudionici veleizdaje, u ovom slučaju Zadra i Zadarske županije kojih  su s spustili na dno dna. Pozvan sam ovdje kao saborski zastupnik ove izborne jedinice i naravno da ću ovo pitanje otvoriti i tražiti da hrvatske institucije daju ono što trebaju građanima jer svi zakoni moraju biti isključivo u interesu pojedinca, a ne interesnih skupina - istaknuo je Bulj,  a na pitanje koliko je optimističan u pogledu rješavanja ovog pitanja, odgovara kako najprije treba vidjeti je li podnijet zahtjev za ovim potraživanjima:
- Jer govorimo o dvije milijarde eura, govorimo o vrijednosti jednog  Pelješkog mosta koji je izvučen iz Zadra i Zadarske županije. Imamo temelj i očekujem da će po ovom pitanju pravna država odraditi posao temeljem zakona - poručio je Bulj.
 
 
 
 

Pupić Bakrač: Zastupnici se kupuju kao prasad na sajmu 

Skup je podržao i Marko Pupić Bakrač iz Zadarskog bloka, naglašavajući kako "stvari stoje na mjestu već dulje vremena":
- Rekao bih od 1995. godine naovamo i stajat će još dugo vremena, dokle god bude negativnih selekcija kadrova u našem društvu, od politike  do pravosuđa i svih segmenata društva. U politici imamo ljude poput  Kalmete i Bandića, pa vidite što se događa. Kupuju se saborski zastupnici kao prasad na sajmu u Benkovcu - poručio je Pupić Bakrač, osvrćući se  i na problem iseljavanja:
- Kada vide što se događa, mladi će uzimati putovnice i odlaziti vani.  Prije rata smo imali ljude kalibra Paše, Antića i Banića, a danas imamo  poduzetnike koji su ratno profiterska bića, dužni milijarde kuna te ne  znaju progovoriti jednu jedinu prosto proširenu rečenicu i čiji kapital  izrasta upravo na propasti ovih poduzeća - kazao je Pupić Bakrač.

OSVRT: Šlepanje

Kada se prosvjedu udruge koja je navodno osnovana za zaštitu prava  radnika propalih tvrtki, "prikrpi" par profi političara kako bi usput  ubrali poneki poenčić u ime navodne zabrinutosti za sudbinu tih istih  radnika, čovjek ne zna tko je u toj farsi tragičnija figura: borci za radnička prava ili profići koji žive od dnevne politike?
Već sam letimičan pogled na ovaj jeftini demagoški igrokaz, pokazuje  svu tragikomičnost namjera. Čovjek iz Solidarnosti, taj istinski borac za  radnička prava, zahvaljuje političaru na podršci, istom onom  koji je bio  na vlasti i u čijem se mandatu ti isti probremi tih istih radnika nisu pomakli s mjesta. Pogotovo ne zahvaljujući tom istom političaru po imenu Miro Bulj. Naime, kažu u Solidarnosti da se njihovi problemi godinama zataškavaju, a u tim godinama su Miro Bulj i njegova politička  družina obnašali vlast u državi. E, sad kad više nisu na vlasti, evo ih na  terenu zadarskih propalih tvrtki, udaraju drvljem i kamenjem protiv  vlasti koja, gle čuda, za te perobleme ne mari. Baš kao i Bulj i društvo  dok su sjedili u Banskim dvorima.
Nešto je manje apsurdno šlepanje lokalnih Zoro zaštitnika uz misiju  spašavanja obespravljenih radnika. Želja nekih pojedinaca iz  oporbe da  se ovdje nešto politički usićari već spada  u uvjetovani podražaj. Ali,  nažalost, njihov  sadržaj i smisao, da ne govorimo o  stilu, teško da može  pobuditi posebnu empatiju i u najvećem mrzitelju aktualne vlasti u Zadru i državi. Naime, kada Marko Pupić Bakrač kaže da se zastupnici  prodaju kao prasad na sajmu, prvo što čovjeku padne napamet je jedna druga metafora koja bi možda za njega kao autora bila autentičnija  - primjerice da se prodaju kao konji. Ali, šalu  na stranu. Tuga ironije je  i  u njegovoj  ocjeni govornih vještina naših poduzetnika. Kaže ovaj 'vitez elokvencije' kako oni ne znaju izreći prosto proširenu rečenicu. Jedan je portal svojedobno objavio sadržaj "šalabahtera" ovog uvaženog  borca za narodne pravice od čijeg bi se sadržaja posramio pučkoškolac  koji je iz predmeta Hrvatski jezik izvukao mršavu dvojku. Naravno, nije  to nikakv unikum među političarima, njima ne treba zamjeriti što nisu  profesori hrvatskog jezika, ali je onda barem pristojno da od sebe ne  prave "magarca koji se ruga zecu da ima duge uši". 
 Šteta što još nije sazrela svijest naših ljudi da ovakvi "gulaši" od prosvjeda ostavljaju gorak okus nevjerodostojnosti, štoviše jeftinog političkog kokošarenja. Toga bi morali biti svjesni ne samo u Solidarnosti  (kojima svaka čast na ciljevima), nego i braniteljske, humanitarne i  slične  udruge te svi oni koji se bore za postignuća i ideje koje su iznad i  ispred svake dnevne politike i dnevnih političara. 
Šenol SELIMOVIĆ
 
Kategorija: 

Subotnja špica na Poluotoku (19. 1. 2019.)

FOTOGALERIJA
Vedran SITNICA
Šetnja subotnjom špicom

Zadrani su i današnje subotnje jutro proveli u gradu. Neki su jutro iskoristili kako bi popili kavu, neki za šetnju, a neki su obavili kupovinu. Ni bura, koja je opet zapuhala, nije smetala brojnim Zadranima da dođu i iskoriste slobodno jutro za dolazak u grad. Osim Zadrana na subotnju špicu uputili su se i brojni turisti koji su također iskoristili lijepo vrijeme te su jutro proveli na svježem zraku. 

Kategorija: 

Povezane vesti