Zadarski list – Dnevne novine – Dnevni list

Zadarski list – Dnevne novine – Dnevni list

– Dnevne novine –

list je prva i jedina dnevna novina u Zadru. List je najprije pokrenut kao tjednik početkom studenoga 1994. godine. Nakon četiri godine, 21. prosinca 1998., prerastao u dnevnik. list pokriva područje zadarske regije, a donosi i vijesti iz zemlje i svijeta.

Potrubi za obrazovanje

U organizaciji sindikata u Zadru

 

U organizaciji sindikata u Zadru je jučerna dvjema lokacijama održana akcija “Potrubi za obrazovanje”. 

U zadarskoj Foši okupili su se nastavnici iz srednjih škola predvđeni sindilkalnim povjereniko Jerom Bilanom, a kod rotora u Ulici Nikole Tesle njihovi kolege iz osnovnih škola. 

– Ovo je jedan od oblika prosvjeda na koji smo se odlučili dok u Arena centru traje kongres Europske pučke stranke. Tamo nam nisu dozvolili pa smo se odlučili  za ovakvu akciju, rekao je Jere Bilan, povjerenik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama dodajući kako su sindikalci zadovoljni odazivom Zadrana, a mišljenje s njim dijeli i Daria Švorinić, sindikalna povjerenica Sindikata Hrvatskih učitelja.

Povjerenici i članovi Sindikata Hrvatskih učitelja danas su sudjelovali u akciji Zatrubi za obrazovanje. Ustrajemo u zahtjevima nikad složniji. Vozaci su se rado odazvali pozivu te su gotovo svi trubili. Ovo je velik pokazatelj koliko nasu ustrajanost za dostojanstvo podrzavaju sugradani. 

Daria Švorinić,  žup.povjerenik SHU-a

-  Ustrajemo u zahtjevima,  nikad složniji. Vozači su se rado odazvali pozivu i zaista su se odazivali redom. Podršku smo dobili i od nekih roditelja koji su s djecom došli k nama i stajali uz nas tih sat vremena. Ta podrška uistinu nam puno znači. Daje nam snagu da ustrajemo i potvrđuje da ljudi razumiju naše razloge, odnosno našu ustrajanost za dostojanstvo, rekla je Švorinić,  

 

Kategorija: 

»Velikima« niži računi, a »malima« veći računi?!

Ususret izmjenama naplate odvoza otpada
Novim cjenikom će se trošak sakupljanja otpada ravnomjerno rasporediti na sve korisnike kućanstva bez obzira na broj članova u domaćinstvu, odnosno prema veličini gospodarskog subjekta
ZL
Čip se zavidava ispod ruba kante

Ovih dana privodi se kraju čipiranje kanti za komunalni otpad nakon čega bi, po svemu sudeći, trebala započeti i nova naplata odvoza opada.

Budući da nove izmjene u naplati komunalnog otpada izazivaju veliku pozornost javnosti, te je mnogima nejasno hoće li odvoz smeća poskupiti ili neće, o ovoj smo temi razgovarali s Draganom Maračićem, direktorom Čistoće.

On je pojasnio kako je nova izmjena Uredbe, koja je usvojena na sjednici Vlade u rujnu 2019. godine, ponovno donijela promjene na području formiranja cijene usluge. Prva Uredba, dodao je, stupila je na snagu 2017. godine. Prema izmijenjenoj Uredbi, rekao je, dobili su jasne smjernice.

Zbog nove uredbe mijenjaju cijenu

- Sada se propisuje uvođenje jedinstvene cijene (CMJU), fiksnog dijela računa, i to kako za korisnike kućanstva, tako i za ostale korisnike koji nisu kućanstva (gospodarstvo i obrtništvo). Po novim odredbama Uredbe, Čistoća će morati izmijeniti postojeći cjenik kojim će se trošak sakupljanja otpada ravnomjerno rasporediti na sve korisnike kućanstva bez obzira koliko članova živi u domaćinstvu, odnosno prema veličini gospodarskog subjekta. Za očekivati je da će se najveće povećanje CMJU dogoditi upravo tim »manjim« kategorijama korisnika dok će »velikima« pojeftiniti.


»Jednaku cijenu minimalne javne usluge plaćat će veliko turističko naselje, trgovački centar i mali hostel ili kiosk, odnosno domaćinstvo sa jednim članom i npr. deset članova«,

Dragan Maračić

Primjerice jednaku cijenu minimalne javne usluge plaćat će veliko turističko naselje, trgovački centar i mali hostel ili kiosk, odnosno domaćinstvo sa jednim članom i npr. deset članova, rekao nam je Dragan Maračić, direktor Čistoće Zadar. Objasnio je kako, prema važećem cjeniku, Čistoća obračunava CMJU prema pripadajućoj veličini spremnika, koja je ovisno o broju članova u domaćinstvu, odnosno o djelatnosti i veličini poslovnog objekta u gospodarstvu te da i se takav način mora izmijeniti.

Prigovorili kako bi zaštitili »male«

- Čistoća je u postupku savjetovanja, u srpnju ove godine, preko svog Udruženja u sklopu HKG skupa s ostalim komunalnim tvrtkama, te samostalno uputila primjedbe na ovakav način obračuna upravo iz razloga da se zaštite »mali« korisnici. U ovom trenutku radi se na izradi novog cjenika te je još rano pričati o konkretnim brojevima. Prema prvim analizama, teško da će doći do povećanja o kojima se nagađa u medijima posljednjih dana, spominje se poskupljenje od preko 1.000%, ali će sigurno na ovakav način »veliki« korisnici dobiti osjetno manje račune dok će se »malima« značajno povećati. I to većinom u segmentu obrtništva i gospodarstva. Cjenik ide u primjenu nakon što se na gradskom vijeću usvoji Izmjena Odluke o gospodarenju otpadom koju je potrebno uskladiti sa novom Uredbom, pojasnio je Maračić.

ZNAČAJNO POSKUPLJENJE

Neće doći do povećanja o kojima se nagađa u medijima od preko 1.000%, ali će "veliki" korisnici dobiti osjetno manje račune, dok će se "malima" značajno povećati.

Kategorija: 

Dražen Zečić pjeva za Božić, s grupom »Tempo« i Lidijom Bačić ulazimo u novu 2020. godinu

Obilje dobre glazbe, Božićna čarolija i blagdanska gastronomija
Svi će koncertni događaji, radionice i predstave za djecu biti održani na Trgu svetoga Jure, odnosno virskom adventskom trgu, gdje će u sklopu programa biti i paljenje adventskih svijeća
Program počinje 30. studenoga

Od subote 30. studenoga s programom i svečanošću otvorenja do tradicionalnog okupljanja klapa u crkvi svetoga Jurja, ovogodišnji Advent na Viru trajat će tridesetak dana u kojima ćemo uživati u koncertima odličnih bendova i estradnih zvijezda, Božićnoj čaroliji za najmlađe i blagdanskoj gastronomiji. Svi će koncertni događaji, radionice i predstave za djecu biti održani na Trgu svetoga Jure, odnosno virskom adventskom trgu, gdje će u sklopu programa biti i paljenje adventskih svijeća.

Program Adventa na Viru počinje 30. studenoga od 18 sati uz nastup poznate studentske a cappella skupine AKA Crescendo iz Zadra te legendarne zadarske grupe Forum. Istoga dana otvorit će se Božićna čarolija na prostoru virskog boćališta, a iz destinacijske kompanije Vir turizam najavljuju obilje dobre zabave na pravom malom raju za dječicu, unutar kojega će biti smještena tvornica igračaka i bezbrojni nestašni napuhanci.

Prava radost za virske mališane slijedi u petak 6. prosinca kada će Vir u jutarnjim satima pohoditi Sveti Nikola. Njegov dolazak obilježit će se programom radionica i predstavama, a u subotu 7. prosinca na adventskom trgu svirat će poznata zadarska pop-rock grupa Zaratino od 18 sati. U petak 13. prosinca dolazi omiljena Sveta Luce, ponovno uz radionice i predstave, dok dan kasnije u subotu 14. prosinca u standardnom terminu od 18 sati nastupa još jedan zadarski bend, kultni Rockatansky, koji je prije dvije godine proslavio okruglih dvadeset godina rada. Iskusna i Viranima dobro poznata grupa Vista svirat će od 18 sati 21. prosinca, a Djed Božićnjak na Vir dolazi u ponedjeljak 23. prosinca. Kao i svake godine, to znači obilje poklona i radosti na najmlađe Viranke i Virane.

Božićni koncert u srijedu 25. prosinca održat će popularni Dražen Zečić u 20 sati, dok je dan kasnije u četvrtak 26. prosinca za Svetoga Stjepana tradicionalna Božićna biciklijada od Zadra do Vira. Dobru zabavu svim sudionicima biciklijade osigurat će grupa Prvi plan. U subotu 28. prosinca svirat će grupa Calypso, dok će za doček Nove godine 31. prosinca od 21 sati svirati zadarska grupa Tempo s nenadmašnom Virankom Lucijom Buškulić. Oproštaj od 2019. godine i novogodišnje odbrojavanje provest ćemo u društvu Lidije Bačić, a program Adventa na Viru završava koncertom klapa u Svetom Jurju.

POČETAK 30. STUDENOG

Program Adventa na Viru počinje 30. studenoga od 18 sati uz nastup poznate studentske a cappella skupine AKA Crescendo iz Zadra te legendarne zadarske grupe Forum. Istoga dana otvorit će se Božićna čarolija na prostoru virskog boćališta, a iz destinacijske kompanije Vir turizam najavljuju obilje dobre zabave na pravom malom raju za dječicu, unutar kojega će biti smještena tvornica igračaka i bezbrojni nestašni napuhanci

Virski list

Kategorija: 

Oboljelu Zadranku (77) Zavod odbio prevesti na terapiju u KBC Split

Drugim pacijentima prednost u odnosu na onkološku bolesnicu
Priča je nastavak problema s vozilima koji sanitet Zavoda za Hitnu medicinu Zadarske županije i pacijente muči još od ljeta. Nedavno je Zadarska županija odobrila kupnju novih 11 sanitetskih vozila, od kojih je dosad isporučeno samo pet
Roni BRMALJ
U svakom sanitetskom vozilu obično se može prevesti četvero do petero pacijenata

Teški onkološki bolesnici koji na zračenje moraju ići u Klinički bolnički centar u Splitu i dalje muku muče sa sanitetskim prijevozom. Nedavno se našem listu obratila obitelj 77-godišnje Zadranke koja je onkološki bolesnik.

Ova žena već četiri dana ne može dobiti sanitetski prijevoz za odlazak na terapiju u KBC Split. Pacijentica, ne baš dobrog imovinskog stanja, mora se voziti autobusom i to 3,5 sati u jednom i toliko u drugom smjeru, što joj je jako naporno. S druge strane svi mlađi članovi obitelji rade i ne mogu joj zbog radnih obveza redovito biti na raspolaganju. No posebno ih je razočaralo što im je rečeno da postoje prioritetniji slučajevi, odnosno bolesnici koji leže i oni koji nisu pokretni, pa za spomenutu gospođu nema mjesta u sanitetskom vozilu.

Kombiji rent-a-cara

Ova priča je nastavak problema koji sanitet Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije ima još od ljeta i to zbog starih, kvarljivih vozila. Kao privremenom mjerom jedno vrijeme se hitna pomoć pomagala kombijima rent-a-cara. Nedavno je Zadarska županija odobrila kupnju novih sanitetskih vozila, a od ukupno 11 naručenih u rujnu ih je isporučeno pet, ali o svemu smo ipak htjeli porazgovarati s ravnateljem Zavoda za Hitnu medicinu dr. Predragom Orlovićem.

- Prioritet zaista imaju nepokretni, teško pokretni i ležeći pacijenti. No sad je teško diskriminatorno ulaziti u pojedine dijagnoze, poglavito kad je riječ o onkološkim bolesnicima. No uvijek se nađe mjesta u vozilima. U njima ima jedno mjesto za ležećeg pacijenta, ali ako se voze još četiri sjedeća pacijenta uvijek ima mjesta i za petog. Stoga molim osobu da mi se izravno obrati da vidimo što se može učiniti, rekao je ravnatelj županijske Hitne pomoći.

Paradoks je u tome što Zavod očekuje dolazak još šest novih sanitetskih vozila. Problem je što će ta vozila samo zamijeniti postojeća, koja više i ne prolaze tehnički pregled.

Traže dodatne timove

- Riječ je o vozilima koja se brzo troše jer već u tri, četiri godine pređu 500 tisuća kilometara. Po našim propisima, za svaki tim mi imamo dva vozila, ukupno 42 vozila u cijeloj županiji. No sva vozila nisu u ispravnom stanju, pa se snalazimo. Zatražili smo i dodatnih pet timova, upravo za ovakve slučajeve, jer je sve veći broj pacijenata koje moramo zbrinuti, rekao je dr. Orlović.

Pravo rješenje će biti, kaže ravnatelj, izgradnja Dnevne bolnice na mjestu nekadašnje zgrade Zaraznog odjela. U okviru dnevne bolnice trebao bi proraditi linearni akcelerator, pa tako onkološki bolesnici više neće morati putovati u Split. Još u travnju je potpisan ugovor o izgradnji zgrade Dnevnih bolnica odjela za pulmologiju, odjela za onkologiju, odjela za infektologiju i odjela za dermatologiju, te adaptacije dnevne bolnice Službe za kirurgiju vrijedne 49.999.865 kuna. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Realizacijom dnevne bolnice očekuje se da će se skratiti prosječna duljina boravka u bolnicama, smanjiti broj prijema, povećati produktivnost bolnice, protočnost pacijenata, podignuti razina kvalitete zdravstvene zaštite, skratiti liste čekanja, smanjiti broj bolovanja i poboljšati uvjeti i kvaliteta rada. Kada će se ta inicijativa realizirati, dr. Orloviću nije poznato.

No pacijentica za prijevoz do Splita može ostvariti putne troškove u dvostrukom iznosu tj. priznaje joj se i transport osobnim automobilima te podmirenje utroška goriva. U konkretnom slučaju pacijentica to svoje pravo nije u mogućnosti iskoristiti jer ne vozi, a nema ni osobu koja bi je vozila, barem ne svakog dana.

Pacijent se javio ravnatelju, ali bez rješenja

Dr. Predrag Orlović u razgovoru za Zadarski list kazao je da poziva osobu koja ne uspijeva dobiti sanitetski prijevoz za odlazak na zračenje u Split kako bi vidio što se može učiniti. Sin spomenute pacijentice upravo je to i učinio te nam je kazao kako mu je dr. Orlović govorio o prioritetima i nije ponudio nikakvo rješenje. Štoviše, njegovoj majci javljeno je da joj ni za danas, četvrtak, ne mogu osigurati prijevoz, a prijevoz u petak su ostavili pod upitnikom. (S.B.)

NAPORNA 3,5-SATNA VOŽNJA DO SPLITA

Pacijentica, ne baš dobrog imovinskog stanja, mora se voziti autobusom i to 3,5 sati u jednom i toliko u drugom smjeru, što joj je jako naporno

Kategorija: 

Simbole zastrašivanja i agresije treba transformirati u simbole dobrodošlice i razumijevanja

Uskoro predavanje Zadarski bunkeri - današnji kontekst
Objekti u urbanom prostoru često imaju vrijednost koja nije prepoznata. Sistem talijanskih bunkera u Zadru je nastavak i širenje fortifikacije grada u industrijsko doba. Danas je zanemaren, općenito se smatra nečim što bi se trebalo ukloniti, budući da reflektira negativne povijesne činjenice. U maloj studiji predlažemo da se simboli zastrašivanja i agresije transformiraju u simbole dobrodošlice i razumijevanja kako bi se povijest priznala, a ne zaboravila, kaže australsko-zadarski arhitekt Ante Andrović
Ante ANDROVIĆ
Zadarski bunker

Društvo arhitekata Zadar organizira 27. studenog predavanje Zadarski bunkeri - današnji kontekst. Predavač će biti arhitekt Ante Andrović. Andrović je rođen u 1963. godine u Hobartu u Tasmaniji. Školovao se u Južnoj Australiji, diplomirao na Sveučilištu Adelaide na Fakultetu za arhitekturu i urbanističko planiranje 1987. godine. Počeci njegovog rada vezani su za stambene projekte na sjevernoj obali Sydneya. Kasniji rad nastavio se u australskim uredima Ancher, Mortlock i Woolly, te Jackson-Teece-Chesterrman-Willis, na javnim, institucionalnim i konzervatorskim projektima od 1988.-1998. u Adelaideu, Melbourneu, i Sydneyu. Radio je od 1998. do 2003. u državnom odjelu za Community Housing te je bio član državnog i nacionalnog akreditacijskog odbora istog tijela. Bio je i mentor na sveučilištima Adelaide, Novi Južni Wales i Sydney. Sudjelovao je na brojnim arhitektonskim natječajima u Australiji i Hrvatskoj. Član je HKA, Australske komore arhitekata i ICOMOS-HR. Godine 2004. odselio se u Zadar gdje od tada živi i radi u vlastitom uredu koji se uglavnom bavi stambenom arhitekturom i istraživačkim projektima revitalizacije zanemarenih urbanih i ruralnih prostora. Svojim predavanjem će pokriti vrijeme talijanske okupacije grada, a prostorno opseg fortifikacijskog sustava oko grada.

Bunkeri zahtijevaju manje popravke

- Objekti u urbanom prostoru često imaju vrijednost koja nije prepoznata. Sistem talijanskih bunkera u Zadru je nastavak i širenje fortifikacije grada u industrijsko doba. Danas je zanemaren, općenito se smatra nečim što bi se trebalo ukloniti, budući da reflektira negativne povijesne činjenice. U maloj studiji predlažemo da se simboli zastrašivanja i agresije transformiraju u simbole dobrodošlice i razumijevanja kako bi se povijest priznala, a ne zaboravila, rekao nam je u kratkom razgovoru Ante Andrović.

Njegova studija služi kao primjer identifikacije i stavljanja u upotrebu prostornih markera. Predstavljen je i primjer noćne vizure ulaza u grad, ali i mogućnosti interpretacije koje su brojne. Turističku svrhu imale bi kao poučne staze što je već predstavljeno u sklopu projekta Atrium rute kroz komemorativni muzej, obrazovni centar ili jednostavno prostor na usluzi lokalne zajednice.

- Svrha prijedloga je ideja koja razvija nove poglede na naoko neuočljive predmete i događanja u okolišu, te postavlja povijesni okvir sve do Domovinskoga rata, u kojem se može dalje razvijati. Poticaj je to na druge komplementarne aktivnosti, npr. malo poznate priče iz lokalne zajednice su se već razvile. Na periferiji grada se otvaraju pješačke staze ili određene točke za posjetitelje. Dvije primarne lokacije koje formiraju ovu koncepcijsku studiju, zapadni i južni cestovni ulaz u Zadar. Važno je to za slabo posjećena mjesta koja nude novi turistički potencijal uz panoramski pogled na zadarski arhipelag. Brojni presedani već postoje u drugim zemljama. Slične ideje vrijedi proučavati u razmatranju o revitalizaciji i korištenju kao cjelovitog koncepta. Važno je istaknuti da je predloženu intervenciju moguće izvesti s ili bez velikih ulaganja, kazao je Andrović.

Zadarski arhitekt zaključuje da bunkeri zahtijevaju manje popravke, te bi mogli biti dostupni posjetiteljima u kratkom roku, no potrebno je ishoditi i dozvole vlasnika parcela jer se mnogi bunkeri nalaze na privatnom zemljištu.

Podzemni hodnici puni mašte

Voditelj službe za gospodarstvo i imovinskopravne poslove u Uredu državne uprave u Zadarskoj županiji i poznati zadarski povijesni istraživač dipl.iur. Jurica Vučetić predstavit će se s prezentacijom svog dugogodišnjeg istraživanja na temu »Talijanske fortifikacije u Zadru i okolici«. Vučetić se specijalizirao za teme vezane uz pomorske bitke na Jadranu 1943.-1945. te fortifikacijske sustave u Zadru i okolici koji su nastali u prvoj polovici XX. stoljeća.

- Još od završetka rata zadarski bunkeri se prepliću s mnogim pričama o njihovoj gradnji, ali se do posljednjih godina, valorizaciji ove povijesne baštine nije toliko ozbiljno prilazilo. Mašti nije bilo kraja pa neki stanovnici Zadra i danas samouvjereno pričaju o kilometarskim hodnicima koji povezuju Puntamiku s Voštarnicom, Bokanjac s Gaženicom i sl. Međutim, kako nam je rekao istraživač Jurica Vučetić, to ni približno nije istina, jer niti svjetski poznata Maginot linija u Francuskoj nema tako duge podzemne hodnike rekao je Vučetić.

Priča o zadarskim fortifikacijama počinje 3. studenoga 1918. kada su naš grad okupirale talijanske postrojbe. Rapallskim sporazumom iz 1920. Zadar, otoci Lastovo, Palagruža, Cres i Lošinj prepušteni su Talijanima, a isto se dogodilo i s Rijekom 1924. godine. Tako je Zadar postao malena talijanska enklava u srcu hrvatske Dalmacije površine od svega 51-og kvadratnog kilometra i 17.065 stanovnika.

«Okružnica br. 200«

- Sve zadarske fortifikacije izgrađene su u razdoblju od 1931. do 1941. godine. Naime, 6. siječnja 1931. talijansko Ministarstvo rata donijelo je tzv. »Okružnicu br. 200« koja je predviđala gradnju tri pojasa stalnih fortifikacijskih objekata na talijanskim granicama od Francuske i Švicarske do Austrije i Kraljevine Jugoslavije. Godine između dva rata obilježene su izgradnjom kolosalnih fortifikacija između gotovo svih europskih zemalja, a posebno se ističe francuska Maginot linija. Istraživanjem se utvrdilo se da niti Francuska, niti Albanija koja se naziva zemljom bunkera nisu zemlje s najvećim brojem bunkera. To je Švicarska koja ima preko 21.000 bunkera od kojih je većina i danas uređena i zaključana te spremna, zlu ne trebalo objasnio je Vučetić.

Zadarske fortifikacije se mogu poredati u desetak osnovnih kategorija. Najjednostavniji i vrlo česti utvrđeni položaji oko Zadra bili su kružni položaji od kamena i betona s postoljem za jednu tešku strojnicu bez ikakvog skloništa za posadu. Crta obrane Zadra u Domovinskom ratu velikim dijelom je išla upravo linijom tih fortifikacija koje su se pokazale vrlo korisnima. Inače, kroz povijest je poznato da su najbolji graditelji fortifikacija bili upravo Talijani, čiji su arhitekti osmislili mnoga uporišta u Europi.

Nakon predavanja uslijedit će panel rasprava na kojoj će osim Ante Šime Androvića i Jurice Vučetića sudjelovati i doc. dr. sc. Antonija Mlikota i izv. prof. dr. sc. Rafaela Božić sa Sveučilišta u Zadru koje se već dulje vrijeme intenzivno bave problematikom neželjene baštine kroz projekt Revitalizacija i ponovna upotreba izgubljene baštine u jadranskom krajoliku u sklopu Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020.

Gradu bespovratnih 228.490,00 eura

Kako su nam rekli u Gradu Zadru, ovaj EU projekt nije arhitektonski projekt, već je novac dobiven za razvijanje ideje kako staviti u funkciju zapuštene vojne objekte. U brojnim talijanski i hrvatskim gradovima i mjestima uključenim u projekt REVIVAL, postoje mnogi zapušteni prostori (npr. ljetni kampovi, škole, vojarne, vojne utvrde) te industrijski kompleksi koji imaju arhitektonsko i povijesno značenje i koji predstavljaju izvanredne primjere industrijske arheologije, racionalističke i modernističke arhitekture ili raznih vojnih utvrda i bunkera izgrađenih kroz 20 st. Sve navedeno je gotovo potpuno izgubljeno nasljeđe koje se danas treba ponovo otkriti, revitalizirati i ponovo upotrijebiti u funkciji turizma i kulture što će proširiti turističku ponudu gradova što će imati utjecaj na ostvarivanje Prioritetne osi 3: Okoliš i kulturna baština; specifičnog cilja 3.1: Poboljšanje sustava zaštite i upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom na održiv i prostorno uravnotežen razvoj. Na području Grada Zadra glavni radovi biti će na rekonstrukciji talijanskih vojnih fortifikacija (bunkera). Odabrat će se barem jedan bunker koji će biti rekonstruiran i namijenjen u kulturne svrhe kao npr. multifukcionalni izložbeni prostor s prostorom za održavanje manjih događanja. Provest će se manji građevinski radovi unutrašnjeg uređenja bunkera te okoliša oko bunkera. Nekoliko ciljnih skupina imat će koristi kao npr. lokalne vlasti, edukativne ustanove, udruge civilnog društva te turisti. U okviru ovog projekta, Grad Zadar djeluje u svojstvu projektnog partnera te su mu dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 228.490,00 eura.

Rezultati projekta

1. Budućim korisnicima i posjetiteljima, na siguran način, učiniti dostupnim zgrade, vojne utvrde, imovinu u javnom vlasništvu i to najmanje jednu po svakom uključenom gradu, području.

2. Podići svijest i pažnju lokalnih vlasti, kreatora javnih politika, potencijalnih investitora na problem zanemarenosti ovog oblika baštine kao i na ekonomski i kulturni potencijal.

3. Promocija novog tipa turističke ponude koji bi mogao postati zajednički prekogranični brend i povezati u novu turističku rutu.

4. Potraga za potencijalnim investitorima u privatne i javne svrhe.

Kategorija: 

Hoće li Grad Zadar otkupiti Park skulptura Ratka Petrića?

O očuvanju umjetničke ostavštine poznatog zadarskog kipara
Nasljednici Ratka Perića, njegova supruga, sin i kćer,, koji svi imaju stalan boravak u Zagrebu, tijekom 2016., 2017. i 2018. godine u više su se navrata pismeno obratili Gradu Zadru s prijedlogom da Grad otkupi Park skulptura Ratka Petrića, smatrajući da bi se realizacijom te ponude sačuvalo to kulturno dobro, te da bi to bio veliki doprinos zadarskoj kulturi i umjetnosti, no Grad nije imao financijske moći...
Perivoj Gospe od Zdravlja s poprsjima koja je izradio Ratko Petrić

Park skulptura Ratka Petrića, hrvatskog akademskog kipara nalazi se u Zadru, na Belafuži, u Ulici Grgura Ninskog broj 6, u njegovom velikom vrtlu, površine oko 2.200 m2, zasađenom snažnom borovom šumom, u kojem se nalazi manja obiteljska kuća (katnica), kiparski atelje, nadstrešnica (trijem) i skladište (depo) skulptura. Na tom je prostoru za svog života Ratko Petrić postavio na otvorenom dvanaest svojih impozantnih skulptura i nazvao ga Parkom skulptura.

Park skulptura Ratka Petrića

Na ideju o izradi Parka skulptuta kipar Ratko Petrić došao je krajem devedesetih godina prošlog stoljeća što saznajemo iz njegovog dopisa upućenog iz Zagreba 16. srpnja 1998. godine tadašnjem Poglavarstvu Grada Zadra, u kojem navodi da mu je želja, da na vlastitom terenu na Belafuži postavi na otvorenom vlastite skulpture, ali bi prije toga želio na tom terenu izgraditi atelje, kako bi mogao boraviti u rodnom gradu i raditi na realizaciji Parka skulptura. Ali, kako nije u financijskoj mogućnosti realizirati izgradnju ateljea, predlaže Gradu Zadru da mu financira izgradnju tog ateljea, a on bi, zauzvrat, darovao Narodnom muzeju odnosno Galeriji umjetnina i Gradu Zadru deset svojih skulptura, dvadest grafika, crteža i skica i izradio bi besplatno portrete odnosno poprsja zaslužnih Zadrana iz povijesti Zadra, koja bi postavio u Perivoju Gospe od Zdravlja, kojeg bi nazvao Perivoj od slave-Perivoj uglednih Zadrana. Popis zaslužnih Zadrana izradio je prof. dr.sc. Tihomil Maštrović, a atelje je projektirao Ante Uglešić, dipl. inž. arh. Osim toga, dodaje k tome, kako bi rado, bez naknade, izradio i spomenik Krešimiru Ćosiću, o čemu se u to vrijeme sve više govorilo. O svemu tome je tiskan veliki članak odnosno intervju novinarke Josipe Vidas s Ratkom Petrićem. U eskluzivnom razgovoru s rečenom novinarkom otkrio je: »Želim izgraditi atelje i Zadarski park skulptura«. Pod tim je naslovom i tiskan članak u Zadarskom listu 30. srpnja 1998. godine, na str. 38, 39.

Prijedlog za otkup

Nasljednici Ratka Perića, njegova supruga, sin i kćer,, koji svi imaju stalan boravak u Zagrebu, tijekom 2016., 2017. i 2018. godine u više su se navrata pismeno obratili Gradu Zadru s prijedlogom da Grad otkupi Park skulptura Ratka Petrića, smatrajući da bi se realizacijom te ponude sačuvalo to kulturno dobro, te da bi to bio veliki doprinos zadarskoj kulturi i umjetnosti. Prema okvirnoj proceni iz 2014. godine ovlaštenog procjenitelja, utvrđena je tada vrijednost nekretnina od nešto manje od 3 milijuna kuna, koja se odnosila na građevinsko zemljište, na djelomično uređeni tavanski prostor katnice, kiparski atelje, nadštrešnicu i skladište skulptura. Još je tada bilo potrebno utvrditi vrijednost ostalog prostora kuće i vrijednosti samih umjetnina koje su izložene u Parku odnosno deponirane u skladištu. Grad se u zadnjem dopisu iz 2018. godine zahvalio nasljednicima na inicjativi o očuvanju umjetničke ostavštine uvažanog zadarskog kipara Ratka Petrića kroz projekt Parka skulptura, međutim, navode da otkup cijele nekretnine i fundusa umjetnina, Grad nije u stanju otkupiti, jer prelazi financijske mogućnosti Grada..

Međutim, stanje proračuna Grada Zadra u sljedećim godinama, prema službenim podacima Grada Zadra, znatno će se poboljšati. Za razliku od proteklih godina, kada Grad nije mogao financirati razne interesantne projekte radi financijskih poteškoća, pa tako ni projekt Park skulptura Ratka Petrića, u sljedećim godinama, prema projekcijam proračuna Grada Zadra, ostvarivat će se pozitivne razlike, dakle, bit će veći prihodi od rashoda. Tako, prema Proračunu Grada Zadra za 2019. godinu i projekciji za 2020. i 2021. godinu, u 2020. godini predviđa se pozitivna razlika prihoda i rashoda u iznosu od 6,5 milijuna kuna, a u 2021. godini ta se pozitivna razlika povećava i projektirana je s iznosom od 22,5 milijuna kuna. Stoga se sada s puno nade može očekivati, kada nasljednici kipara Ratka Petrića podnesu aktualiziranu ponudu za otkup Parka skulptura Ratka Petrića, da će se Grad odlučiti na realizaciju tog projekta.

Kulturni turizam

Postojeći opusi i objekti u Parku skulptura Ratka Petrića pružaju Gradu Zadru i Zadarskoj županiji mogućnost realizacije raznovrsnih kulturnih programa koji su sukladni potrebama edukacije, kulture i kulturnog turizma. O tome je detaljno napisano u Projektu Park skulptura Ratka Petrića, Zadar, Belafuža, a autori su nasljednici zadarskog kipara koji su detaljan dopis na četiri kartice poslali svojevremeno Gradu Zadru.

Broj skulptura u Parku moguće je i povećati novim odljevima prema postojećim autorovim gipsanim skulpturama. Prostor postojećeg ateljea i trijema, uz eventualno njihovo povećanje, može se adaptirati u galerijski prostor, koji tada može biti multinamjenski, kao radionica za djecu i odrasle, predavaonica za skupove posvećene upoznavanju s djelima Ratka Petrića i ostalih zadarskih umjetnika, izložbe, umjetničke programe i drugo. Vrt se može koristiti i kao prostor za održavanje koncerata komornog sastava, pa i za nastupe glazbenih raznovrsnih grupa, u interakciji s kiparskim djelima u Parku skulptura. Moguće je i osmišljavanje edukativnih programa za uzraste u rasponu od predškolske dobi (uz radionice) do najstarije generacije. U planiranju kulturnog turizma već su o tome dali svoju podršku Turistička zajednica Grada i Turistička zajednica Zadarske županije. Osim toga, tu se može vidjeti i koristiti osobna arhiva Ratka Petrića, njegova knjižnica, kolekcije njegovih radova, zbirke predmeta od mjedi, radovi drugih umjetnika i drugo.

Već je navedeno da danas vanjski prostor Parka skulptura Ratka Petrića djeluje zapušteno jer njegovi nasljednici stalno borave u Zagrebu, pa povremeno dolaze u Zadar, te da je, svojevremeno lijepo popločano dvorište, danas pokriveno s desetak centimetara naslaga od iglica borove šume, koju inače treba stručno urediti i dotjerati, što će zahtijevati dodatna ulaganja, ali ne samo u to, jer će biti potrebno urediti i prostore ateljea, trijema, depoa, kao i skulpture i poprsja koja su tamo pohranjena.

Stoga, kada Grad Zadar postane vlasnikom Parka skulptura Ratka Petrića, za sva potrebna dodatna ulaganja, sigurno će se moći koristiti sredstva fondova EU, koji projekt treba predstaviti kao projekt od nacionalne i međunarodne vrijednosti.

Iz životopisa Ratka Petrića

Ratko Petrić, renomirani hrvatski akademski kipar, rođen je u Zadru 1941. godine, gdje je završio osmogodišnju školu i gimnaziju, pa je, kao daroviti učenik upisao studij kiparstva na Akademiji likovih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao kiparstvo u klasi prof. Vanje Radauša 1966. godine. Ratko Petrić, velik hrvatski akademski kipar, svojim je polustoljetnim djelovanjem zadužio hrvatsku kulturu i umjetnost u velikoj mjeri i na više načina. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu Jedan je od osnivača likovne grupe Biafra, Salona mladih u Zagrebu, Aleje skulptura na Savskom nasipu u Zagrebu i osnivač je i voditelj Međunarodne kiparske kolonije u Jakovlju kraj Zagreba.. Za svoj rad dobio je više priznanja, od kojih posebno ističemo Vjesnikovu nagradu Josip Račić, zatim prvu nagradu na Bienalu mladih u Rijeci, godišnju nagradu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Veliku nagradu Zagrebačkog salona, te odlikovanje Reda Danice Hrvatske. Akademski kipar i umirovljeni profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Ratko Petrić, umro je iznenada u svojoj 69-oj godini 12. listopada 2010. godine u Zagrebu. U 2011. godini postumno mu je dodijeljena Nagrada Grada Zadra za životno djelo, koja je uručena njegoj supruzi Jagranki Fatur, poznatoj akademskoj slikarici, koja je 1982. godine s Ratkom Petrićem imala izložbu u Gradskoj loži u Zadru, a u hrvatskoj kulturnoj javnosti poznata je kao autorica slike Božićni ustav RH, koja krasi dvoranu u Hrvatskom saboru.

U Perivoju od slave 16 poprsja

Zadranima je kipar Ratko Petrić najviše poznat preko svojih brončanih skulptura i poprsja postavljenih na više mjesta u Zadru. Svoj prvi spomenik, Petar Zoranić, kao dar gradu Zadru, postavio je 1969. godine pored crkve sv. Krševana. Spomenik velikanu košarke Krešimiru Ćosiću, također dar gradu Zadru, izvorno je postavljen ispred Košarkaške dvorane Jazine 2002. godine, a naknadno je premješten ispred ulaza u dvoranu Športskog centra Višnjik. Zatim je postavljeno njegovih 16 poprsja u Perivoju od slave, pored crkve Gospe od Zdravlja, a posebno zanimljiva skulptura Spiridiona Brusine nalazi se na Obali kralja Krešimira, preko puta Sveučilišta u Zadru

U Zadru je na blagdan Gospe od Zdravlja u istoimenoj crkvi predstavljena 2002. godine knjiga Perivoj od slave - Poprsja kipara Ratka Petrića u Perivoju crkve Gospe od Zdravlja, autora prof. Julija Derossija, u izdanju Družbe Braća hrvatskoga zmaja – Zmajskog stola u Zadru. U foajeu Hrvatske kazališne kuće u Zadru u studenom 2007. godine predstavljena je knjiga, monografija Petrić, grupe autora Šimat Banov, Branka Hlevnjak, Ivica Župan i Branko Bavoljak, a u Zagrebu u studenome 2015. godine u Muzeju suvremene umjetnosti predstavljena je knjiga Ratko Petrić, bez ostatka, urednice Jadranke Fatur.

Preporuke ustanova

Preporuku, odnosno podršku nastojanjima nasljednika pokojnog akademskog kipara Ratka Petrića za očuvanjem Parka skulptura Ratka Petrića, kako bi se to vrijedno kulturno dobro očuvalo kao jedinstvena cjelina, dali su: u 2016. godini Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Turistička zajednica Grada Zadra; Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH; Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH; u 2017.. godini: Ministarstvo kulture RH; u 2018. godini: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika iz Zagreba, dopis naslovljen na Grad Zadar i Zadarsku županiju; Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, dopis naslovljen na Upravni odjel za kulturu i šport; u 2019. godini: Družba Braća hrvatskoga zmaja - Zmajski stol u Zadru.

Kategorija: 

Jedno je sigurno - ne žele »politiku u svoju butigu!«

Zanimljivog istraživanja o tome kako mladi vide budući Centar za mlade
Različiti su odgovori na pitanje što bi mladi željeli da u Centru bude, ali u većini srednjoškolci su pasivni i nezainteresirani, studenti pokazuju veći interes, a najzainteresiraniji su mladi u dobi od 24 do 29 godina. Svi žele kafić u Centru i nitko ne želi - politiku!
Zvonko KUCELIN
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno preko dvije tisuće ispitanika

Jedinstven stav odnosno, odgovor svih naših ispitanika bio je onaj koji se odnosio na pitanje - Tko treba upravljati budućim Centrom za mlade? Većina je odgovorila da najviše povjerenja imaju u udruge i stručnjake u radu s mladima te umjetničko-stručne aktere, a vrlo nisko povjerenje imaju u političko-menadžerski model upravljanja - Grad Zadar, Zadarsku županiju, mladeži političkih stranaka.Cilj ovog istraživanja je bio da vidimo kakve su kulturne potrebe mladih i kakve su njihove preferencije. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno preko dvije tisuće ispitanika - učenici srednjih škola, studenti i šira populacija mladih od 18 do 35 godina, a preko 50 posto ispitanika sa završenim fakultetom jako je zainteresirano za Centar za mlade - otkrila je doc.dr.sc. Željka Tonković sa Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru na jučer održanoj prezentaciji o kulturnim potrebama mladih u Zadru koja je upriličena u Kneževoj palači. Istraživanje je provedeno u razdoblju od travnja do srpnja 2019. godine na reprezentativnom uzorku srednjoškolske i studentske populacije te šire populacije mladih u Zadru.

Srednjoškolci - nezainteresirani

- Što dakle, mladi žele u tom prostoru? Kada smo planirali ovo istraživanje, planirali smo jednu veliku skalu sa čak 32 različita sadržaja, ali smo koristili skalu od jedan do pet i naravno, dali smo priliku ispitanicima da sami navedu u jednom otvorenom pitanju - što bi oni da u Centru bude ili da daju neki svoj komentar i dobili smo cijeli niz zanimljivih odgovora, prijedloga i sugestija. Što se tiče učenika, temeljno se pokazalo u usporedbi s ostala dva uzorka, da su učenici u većini - nezainteresirani. Njih ne zanimaju toliko sadržaji koji im se nude, oni bi najviše voljeli pasivni oblik provođenja slobodnog vremena u usporedbi i sa studentima i sa širom populacijom. U skali od deset sadržaja koje smo im ponudili na prvom mjestu je - kafić, zatim klub, na trećem mjestu su koncerti, pa filmske projekcije, dnevni boravak za slobodno korištenje... Dosta visoko se pokazalo u sva tri poduzorka ispitanika da mladi žele savjetovalište za mlade. Iako ti sadržaji već postoje u Zadru, očito postoji potreba za tim - rekla je među ostalim u svom dijelu prezentacije ovog zanimljivog istraživanja, ugledna sociologinja Željka Tonković. Dodala je kako je istraživanje pokazalo i da učenici ponajprije ne žele nikakve radionice. Dakle, zaključak bi bio da mladi ne žele »tamo nešto sami stvarati, raditi i da bilo kakve radionice loše prolaze«. Čak njih 62 posto ne želi pogledati niti - izložbu.

Zanima ih popularna kultura

Kad je u pitanju posjećivanje kulturnih sadržaja, srednjoškolce ne zanima kultura u užem smislu, već ih više zanima tzv. popularna kultura kao što su koncerti, festivali i slično i sportski sadržaji. Kad je riječ o studentima, njima je na prvom mjestu Gradska knjižnica, pa potom Studentski klub, sportsko rekreacijski centar na Baninama i kino.

O glazbenim preferencijama koje su također, bile obuhvaćene istraživanjem govorio je i poznati sociolog Krešimir Krolo koji je objasnio kako je na skali od 22 ponuđena glazbena žanra, učenicima na prvom mjestu elektonska, potom domaća glazba domoljubne tematike, rock’n ‘roll starijeg datuma i stara pop glazba.

- Kad su studenti u pitanju, njima je na prvom mjestu rock’n’ roll starijeg datuma, stari pop, domaća glazba starijeg datuma i alternativa. I široj populaciji mladih od 18 do 25 godina je na prvom mjestu rock, dok je na drugom domaća glazba starijeg datuma - rekao je Krešimir Krolo.

Inače, ova prezentacija organizirala je platforma za suradnju i razvoj nezavisne kulture Grada Zadra ZadrugArt. Ovaj je projekt odabran za sufinanciranje na natječaju Ministarstva kulture »Kultura u centru – potpora razvoju javnog civilnog partnerstva u kulturi«, u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. te Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 1.867.528,51 kn, od čega je 1.587.399,23 kn sufinancirano iz Operativnog programa »Učinkoviti ljudski potencijali« koji je dio Europskog socijalnog fonda. Preostalih 280.129,75 kn osigurava Ministarstvo kulture iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nositelj projekta je Zajednica udruga Centar nezavisne kulture Zadar u partnerstvu s Gradom Zadrom, Gradskom knjižnicom Zadar i Koncertnim uredom Zadar.

Što biste vi voljeli da bude u budućem Centru?

Na otvoreno pitanje - što bi oni voljeli da bude u budućem zadarskom Centru za mlade učenici odnosno srednjoškolci su pokazali veliku nezainteresiranost tako da velika većina njih nije uopće odgovorila na to pitanje. A, oni koji su odgovorili su na prvo mjesto stavili noćni klub, a bilo je i onih koji su odgovorili - MacDonalds.

Studenti su pokazali veći interes i oni su odgovorili također, kako bi voljeli da u centru bude kafić, ali što se tiče sadržaja voljeli bi koncerte, filmske premijere,kvizove, predavanja, kazališne predstave... Studenti bi voljeli da bude kulturno- umjetničkih sadržaja i prostora za učenje. Najzainteresiraniji za sadržaje budućeg Centra su mladi u dobi od 24 do 29 godina što se tiče participacije i angažiranosti u radu samog Centra. Oni bi voljeli da tamo bude koncerata, fimlskih premijera, glazbenih slušaonica, ali svakako i - kafić.

Autor: 
Kategorija: 

Fotografske horor priče o stradanju Grada heroja

U Gradskoj loži održana promocija knjige Ante Jaše VUKOVAR tragovi agresije
Tehničkim postupkom Ante Jaša stvorio svijet svojstven sebi i svome poimanju umjetničke fotografije, svodeći svaki vukovarski motiv iz strašne 1991. godine na jednu te istu mjeru, na mjeru mraka koji samo što se nije preobrazio u zoru, kazao je Tomislav Marijan Bilosnić
Marin GOSPIĆ
Predstavljanje knjige održano je u Gradskoj Loži

Posjetio sam Vukovar dok su još bile vidljive sve strahote rata na njegovim kućama i ulicama. Ovo su fotografije detalja uništenja Vukovara i onoga što bi trebalo biti obnovljeno i što u konačnici i jest obnovljeno, rekao nam je Ante Jaša, majstor fotografije i publicist čija je knjiga »VUKOVAR tragovi agresije« promovirana u ponedjeljak, 18. studenoga u 18 sati, u Gradskoj loži u Zadru, u povodu obilježavanja Dana Grada Zadra i blagdana sv. Krševana. Autor je prilikom otvorenja zahvalio nakladnicima, sponzorima i posjetiteljima.

Knjigu su predstavili prof. Zrinka Klarin Brkan, mag.ing.comp. Luka Milić i prof. Vladimir Alavanja, a u programu su sudjelovali Kulturno-umjetničko društvo Kukljica.

Tijekom promocije pročitan je ulomak teksta kojega je Branka Hlevnjak napisala o ovom ciklusu fotografija.

- Fotografije Ante Jaše su poput horor priče o stradanju Grada heroja koji se do posljednjih trenutaka branio od prejakog neprijatelja. To je ciklus jezovitosti koja se probija iz fotografskog crnila kao ključ za razumijevanje strahote koja se događala. Te su fotografije spomenik jednom nikad više željenom događaju, napisala je između ostalog Branka Hlevnjak o fotografijama koje prikazuju ratna stradanja Vukovara.

Tomislav Marijan Bilosnić istaknuo je kako je »tehničkim postupkom Ante Jaša stvorio svijet svojstven sebi i svome poimanju umjetničke fotografije, svodeći svaki vukovarski motiv iz strašne 1991. godine na jednu te istu mjeru, na mjeru mraka koji samo što se nije preobrazio u zoru«. Zrinka Brkan Klarin dodala je kako je »bitna karakteristika ovog ciklusa da se na tek nekoliko kadrova sa prepoznatljivim gradskim građevinama prepoznaje Vukovar, čime autor otvara mogućnost da ove kadrove doživimo kao simbol bilo kojeg razorenog grada.

Knjiga inače ima 80 stranica koje su uglavnom ispunjene crno cijelim fotografijama koje prikazuju razaranje Vukovara. Nakladnik je Foto klub Kukljica, a sunakladnici su Narodni muzej Zadar te Matica hrvatska, ogranak Zadar, povjereništvo Kukljica. Tekstove su napisali Vladimir Alavanja, koji je ujedno i urednik knjige, Branka Hlevnajk, Tomislav marijan Bilosnić i Zrinka Brkan Klarin, a prijevod na engleski jezik napravio je Emil Šprljan.

Kategorija: 

U Gorici otvoren vrtić vrijedan 3,3 milijuna kuna

Zaobalje Općine Sukošan dobilo novi odgojno-obrazovni objekt
Demografska obnova jedan je od naših glavnih ciljeva koje smo zacrtali u Općini. Mlade obitelji i djeca su nam prioritet, pa smo i krenuli u projekte izgradnje dvaju vrtića u Gorici i Sukošanu te proširenje vrtića u Debeljeku za što je u posljednju godinu dana uloženo preko 15 milijuna kuna bez PDV-a, kazao je Ante Martinac, načelnik
Velimir BRKIĆ
U moderni vrtić i okoliš uloženo 3,3 milijuna kuna

Nikad ljepši dan za Goricu i Glavicu, naselja u zaobalju Općine Sukošan, jučer je u Novom naselju Gorica otvoren novi, moderan dječji vrtić, područni vrtić Dječjeg vrtića Zlatna lučica Sukošan čija je izgradnja zajedno s uređenjem okoliša koštala 3,3 milijuna kuna.

Prigodni program su priredila vrtićka djeca za što su ih pripremile tete-odgojiteljice Matilda Ikić i Kristina Rogić.

- Demografska obnova jedan je od naših glavnih ciljeva koje smo zacrtali u Općini. Mlade obitelji i djeca su nam prioritet, pa smo i krenuli u projekte izgradnje dvaju vrtića u Gorici i Sukošanu te proširenju vrtića u Debeljeku za što je u posljednju godinu dana uloženo preko 15 milijuna kuna bez PDV-a, kazao je načelnik Ante Martinac.

Simboličnim presijecanjem vrpce vrtić su otvorili Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Božidar Longin, zadarski župan, Ante Ikić iz Gorice te načelnik Martinac.

- Današnji dan je zaista poseban jer nakon odustajanja prvog izvođača radova danas u Gorici otvoren vrtić s najvišim pedagoškim, ekološkim i energetskim standardima, te što je zadarska tvrtka Lavčević ovih dana započela izgradnju novog vrtića u Sukošanu, naglasio je Martinac.

Ante Ikića emocije i ponos

Program je s puno emocija vodio Ante Ikić, koji je kao domaćin pozdravio sve ponaosob te se biranim riječima zahvalio svim zaslužnima za izgradnju ovog, kaže, velebnog objekta. U područni vrtić u Gorici polazi 22 mališana te s područnim vrtićem u Debeljaku i matičnim vrtićem u Sukošanu ima preko 150 vrtićkih mališana.

- Svjesni smo da samo zajedničkim snagama možemo preokrenuti negativan demografski trend. Upravo s tim ciljem, kako mi u Županiji tako i brojne naše jedinice lokalne samouprave, u proteklom razdoblju znatno smo povećali iznos naknada za novorođenčad. Naime, protekle godine smo isplatili gotovo 2,3 milijuna kuna za 1.221 novorođeno dijete, a sad smo taj iznos povećali na 3,1 milijun kuna, rekao je župan Longin, te je nastavio:

- To pokazuje nastavak pozitivnih demografskih kretanja na području naše županije, koji traje već neko vrijeme. Usporedno s time, veseli nas i značajan porast broja zaposlenih, jer time pokazujemo da smo regija koja je poželjna za život mladim obiteljima, ističe Longin.

Iako nisu osnivači dječjih vrtića na svom području, već su to gradovi i općine, kaže on, svaki ovakav projekt pohvaljujemo jer je skrb o najmlađima naš prioritet.

- Konkretnim mjerama to je pokazala i aktualna hrvatska Vlada Andreja Plenkovića u čijem je mandatu što obnovljeno, što novoizgrađeno više od 650 vrtića, od čega u Zadarskoj županiji 30-ak vrtića, poručio je Longin te je nastavio:.

- U ovom novom i lijepo uređenom prostoru, siguran sam, naši mali Goričani i Glavičani svoje će dane provoditi sretno i veselo, dok će njihovi roditelji mirni moći obavljati svoje poslove znajući da su im djeca zbrinuta, mišljenja je Longin koji je u Goricu došao u pratnji svog zamjenika Šime Mršića i pročelnika Ivana Šimunića.

Jednaki pedagoški standardi

Ulaganjem u infrastrukturu namijenjenu djeci država pokušava dosegnuti jednake pedagoške standarde svoj djeci u Republici Hrvatskoj.

- Kao jedno od prioritetnih područja, Vlada RH je odredila upravo ulaganje u infrastrukturu namijenjenu djeci. Ministarstvo za demografiju sufinanciralo je ulaganje u vrtić u Sukošanu s 870.000 kuna, a za Zadarsku županiju ugovoreno je ulaganje u iznosu od devet milijuna kuna. Takvo ulaganje ima veliki utjecaj na širu zajednicu te s uspješnim pronatalitetnim politikama na nacionalnoj i lokalnoj razini doprinosi stvaranju preduvjeta za ostanak obitelji u zajednici, zaključila je Marija Pletikosa.

Osim navedenih na otvorenju je nazočia Grozdana Perić, saborska zastupnica, Božidar Kalmeta, predsjednik županijskog HDZ-a Tomislav Dražić, predsjednik Općinskog vijeća, Filip Dražić, zamjenik načelnika, Katarina Bebek, direktorica komunalnog poduzeća Zlatna luka, Mirjana Veleslavić Nadinić iz općinske Turističke zajednice, Milan Ročak, predsjednik DVD Sukošan, brojne ravnateljice dječjih vrtića, mještani i drugi te KUD Sv. Ivan Krstitelj Gorica koji iz pijeteta prema sumještaninu, tragično preminulom mladiću,w nije izveo svoj program.

Župnik don Tomislav vrtiću darovao križ

Obred blagoslova predvodio je don Tomislav Končurat, župnik Gorice, Glavice i Raštana, koji je Milici Ćoso, ravnateljici DV Zlatna lučica, uručio križ za dječji vrtić. Poslanicu je čitala učiteljica Stipana Banić, dopredsjednica Općinskog vijeća Općine Sukošan.

- Dječji vrtić nije tek čuvalište. To je odgojno-obrazovna ustanova s vlastitim kurikulom, planom i programom koji doprinosi razvoju djeteta i potpori roditeljima. Istovremeno dječji vrtić je mjesto zabave, smijeha i pjesme. Rani i predškolski odgoj vrlo je važan za daljnji djetetov razvoj i život, poručila je ravnateljica Milica Ćoso.

Kategorija: 

Ovaj štrajk prerastao je u jedan pokret

Poznati zadarski sindikalist o općem štrajku u prosvjeti
Neke će sigurno pokolebati, a neke razljutiti odluka Vlade da neće platiti dane u štrajku. Ako potraje, mi u sindikatu ćemo ustrajati i istrajati. Nema odustajanja dok ne dobijemo razumnu ponudu od Vlade, rekao je Bilan
Arif SITNICA
Jere Bilan

Frontalni štrajk u svim školama u cijeloj zemlji započeo je u utorak i nastavit će se svaki dan i to do ispunjenja zahtjeva zaposlenika za povećanjem koeficijenta. Odlučili su tako sindikati na sastanku održanom u ponedjeljak u Zagrebu na kojem je nazočio i Zadranin Jere Bilan, profesor u Pomorskoj školi i povjerenik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

- Središnji odbor Nezavisnog sindikata zaposlenika u srednjim školama Hrvatske i Veliko vijeće Središnjeg sindikata učitelja odlučili su da se ide u frontalni, odnosno opći štrajk, na području cijele Hrvatske sve do ispunjenja zahtjeva. Dakle sve dok Vlada ne sjedne za pregovarački stol s predsjednicima sindikata i ne dade jednu prihvatljivu ponudu koja bi se onda dala ljudima u štrajku na referendum, kazao je Bilan napominjući kako nakon referendumske odluke vodstvo sindikata može potpisati odgovarajući ugovor s Vladom RH.

Ponuda Vlade

Vlada je do sada izlšla pred sindikate s ponudom kojom su nudili koeficijent dva, a potom dva posto kao dodatak dok se ne korigiraju koeficijenti.

- To je bila nepovoljnija ponuda od prve. Mi smatramo da to nema veze sa zdravim razumom. Nekako je ispadalo da u Vladi ne razumiju o čemu se radi, a zapravo itekako dobro razumiju. Plaća se sastoji od osnovice i koeficijenta, a oni su podigli osnovicu u svim javnim službama. Nama je to drago da su podigli svima, ali to nije ono što smo mi tražili. Mi smo tražili povećanje našeg koeficijenta kako bi se smanjilo zaostajanje nastavnika za ostalim javnim službama, istaknuo je Bilan dodajući kako prosvjetari traže povećanje za 6,11 posto kolika je razlika između plaće pripravnika koji se zaposli na visokom učilištu, odnosno sveučilištu u odnosu na pripravnika u srednjoj ili osnovnoj školi. Pojasnio je kako se time zapravo traže iste startne pozicije, a što bi ujedno bilo i približavanje nastavničkih i učiteljskih plaća o kojemu govore i zadovoljavajuće u ovom trenutku.

Bilan se osvrnuo i na podršku građana putem društvenih grupa poput one na Facebooku koja nosi naziv Podrška roditelja nastavnicima u štrajku koja je u svega nekoliko dana dobila 24 tisuća članova. Tu podršku, kaže, nazivaju neformalnom podrškoj koja je svima u štrajku jako važna.

Podrška građana

- Kad smo bili u Zagrebu na prosvjedu policija nam je rekla da možemo imati 1.500 ljudi. Upravo te grupe na društvenim mrežama pozvale su ljude da nam se pridruže i tako daju podršku, pa nas je na koncu bilo oko pet tisuća. U tom trenutko to nam je bio organizacijski problem, ali nam je, naravno bilo jako drago. Zbog toga smo odlučili organizirati jedan veliki prosvjed u drugi ponedjeljak u Zagrebu na kojem očekujemo 10 tisuća ljudi, a lokaciju ćemo naknadno obznaniti. Podrška o kojoj govorim ukazuje na to da je ovaj štrajk prerastao u jedan pokret koji ljudima kaže da postoji način da se iskaže vlastito nezadovoljstvo, da se za neke stvari vrijedi boriti i da postoji način i za to, istaknuo je Bilan dodajući kako je neprihvatljiv stav dijela građana da ne mogu ništa promijeniti i zbog toga da odlaze u Irsku te da u sindikatima koji okupljaju prosvjetne radnike smatraju kako je dužnost svih građana RH da na legitiman i zakonit način iskažu nezdovoljstvo.


»Mi nemamo gotov proizvod, neki brod, most, zgradu, već mi proizvodimo ljude. Cilj našeg posla je da ljudi mogu živjeti od onoga što nauče tijekom školovanja

Jere Bilan

Prokomentirao je i status prosvjetnih radnika u društvu koji nije kakav je donedavno bio, ali je, kako je kazao, još uvijek u rangu zanimanja koja visoko kotiraju u društvu.

- Radimo jedan odgovoran posao jer rad s djecom je jedna vrlo delikatna stvar. Mi nemamo gotov proizvod, neki brod, most, zgradu, već mi proizvodimo ljude i to ne bilo kakve nego društveno odgovorne, ljude koji imaju radnu etiku i koji mogu živjeti od svoga rada, a to je i cilj našeg posla, da ljudi mogu živjeti od onoga što nauče tijekom školovanja. U našem sustavu je 75 posto visokoobrazovanih ljudi, što drugdje nije. To su mahom fakultetski obrazovani ljudi, oni koji su cijeli život učili i vrijedno radili da bi došli na posao koji rade. Međutim, odnos našeg poslodavca, Vlade RH prema nama nije prihvatljiv jer smo potplaćeni, kazao je Bilan navodeći kako u razvijenim europskim zemljama najkvalitetniji ljudi idu u učiteljska zanimanja, a kao primjer naveo je dobitnika Nobelove nagrade za mir 2008. godine, bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija, koji je po struci učitelj razredne nastave. Bilan je naglasio kako u razvijenim zemljama ljudi idu u ta zanimanja jer znaju da su plaćeni i cijenjeni te da se u zemljama s mudrim rukovodstvom ulaže u obrazovanje iz razloga što su svjesni kako je to zaista uložen, a ne potrošen novac, kako Vlada Andreja Plenkovića tumači.

Dobro uložen novac

Bilan je pojasnio i što to konkretno znači poruka sidnikata da će štrajk trajati do ispunjenja.

- Vlada je zaprijetila da neće platiti zaposlenike koji su u štrajku što će sigurno pokolebati jedan dio ljudi, ali će ujedno i jedan dio ljudi razljutiti takav jedan odnos s pozicije sile. Ljudi to ne vole. Ako potraje, mi ćemo ustrajati i istrajati. Nema odustajanja dok ne dobijemo razumnu ponudu od Vlade, poručio je Bilan osvrnuvši se i na one koji ne podržavaju štrajk pod obrazloženjem kako je on na štetu djece. Podsjetio je na ratna zbivanja kada djeca nisu mogla u školu i kada nije bilo niti uvjeta za odvijanje nastave.

Smatramo da je, dodao je, ovo naša borba i da je ovo što radimo pravedno, a ujedno i dobro i za budućnost države. Nastavu možemo nadoknaditi. pojasnio je Bilan, po modelima kako mijenjamo kolege koji, primjerice, odu na seminar

"Zapamtite, ne zarađujete Vi moju plaću, već ja Vašu."

U grupi pokrenutoj na Facebooku pod nazivom Podrška roditelja nastavnicima u štrajku na tisuće je raznih komentara. Izvukli smo jednu noviju, a sličnu brojnim drugima, koja glasi:

- Plaće učiteljima ne isplaćujete Vi, niti Vaša Vlada, isplaćujem je ja i svi drugi roditelji koji svakodnevno rade kako bi zaradili novac od kojih će učitelji biti plaćeni. Moje dijete, kao i sva ostala djeca u ovoj zemlji imaju pravo na obrazovanje, a trenutačno im Vi to pravo onemogućujete jer ne želite udovoljiti zahtjevima učitelja i profesora. Ne zanima me od kuda ćete stvoriti novac za njihove plaće. Ovim putem ZAHTIJEVAM da odmah ispunite sve zahtjeve sindikata kako bi se nastava nastavila normalnim tijekom.

Zapamtite, ne zarađujete Vi moju plaću, već ja Vašu."

Longin: Učenici trebaju biti u prvom planu

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk u utorak je apelirao na sindikalne čelnike da prekinu štrajk u školama jer je, ističe, Vlada već dala maksimum učiteljima i nastavnicima u trenutku prijetnje još jedne globalne krize.

Stoga, smatra, štrajk obrazovnih radnika u ovom trenutku, imajući u vidu rezultate koje je već postigao, postaje opterećenje za normalnu organizaciju obrazovnog procesa, za školske kalendare i obaveze učenika.

Pauk napominje kako nitko ne dvoji da je obrazovanje važno te podsjeća da Hrvatska zajednica županija već godinama izražava svoju spremnost za reformom školstva, pogotovo u svjetlu županija kao osnivača većine obrazovnih ustanova.

Ovov izjavi priključio se zadarski župan Božidar Longin napominjući kako je Zadarska županija osnivač 27 osnovnih škola i 20 srednjoškolskih ustanova i kao takva zainteresirana je za kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa u njima.

- Uslijed najavljenog štrajka u hrvatskom školskom sustavu slobodni smo kao osnivač istaknuti da interes učenika nikada ne smije pasti u drugi plan. Imamo razumijevanje za zahtjeve djelatnika u školama za povećanjem plaća, ali to trebaju ostvarivati u okviru zakona, a ne na štetu učenika. Kako nam se u sve većem broju obraćaju roditelji učenika izražavajući zabrinutost za nastavak nastavne godine i učeničke rezultate, slobodni smo apelirati na naše djelatnike u školskim ustanovama da još jednom razmisle o učenicima i njihovom interesu i nužnoj potrebi nastavka redovnog odvijanja nastavne godine 2019./20. Dakle, uz svo razumijevanje zahtjeve prosvjetnih djelatnika, smatramo da učenici moraju i trebaju biti u prvom planu, poručio je župan Longin. 

Kategorija: 

Povezane vesti