Zadarski list – Dnevne novine – Dnevni list

Zadarski list – Dnevne novine – Dnevni list

list – Dnevne novine –

je prva i jedina dnevna novina u Zadru. List je najprije pokrenut kao tjednik početkom studenoga 1994. godine. Nakon četiri godine, 21. prosinca 1998., prerastao u dnevnik. pokriva područje zadarske regije, a donosi i vijesti iz zemlje i svijeta.

MIROVINSKI SUSTAV Sindikati će i četvrti puta uspjeti prikupiti dovoljan broj potpisa za referendum

Vedran Uranija o zajedničkoj sindikalnoj akciji protiv novog zakona
Na referendum se izlazi s pitanjem građanima jesu li za to da se donese Zakon o mirovinskom sustavu kojim bi se rad do 67. godine smanjio na 65. i minimalno 15 godina staža, odgodilo poravnavanje dobi za odlazak u mirovinu žena s muškarcima, smanjila penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu sa 0,3 na 0,2 po mjesecu...
PIXSELL
Sindikati su uspješno prikupili potpise i protiv monetizacije autocesta

Pripreme za provođenje referenduma planiranog u vremenu od 27. travnja do 11. svibnja, kojim bi se ispravila socijalna nepravda,  a koju po mišljenju sindikata donosi novi Zakon o mirovinskom sustavu  koji je  usvojen  3. siječnja ove godine, u završnici su. Konačni sastanak  sindikalista i sindikalnih aktivista radi dogovora o detaljima za prikupljanje potpisa građana na zadarskom području održat će se 11. travnja u  prostorijama Teritorijalnog ureda Zadar Saveza samostalnih sindikata  Hrvatske. Potvrdio nam je to Vedran Uranija, pravni povjerenik SSSH TU  Zadar, koji je ujedno i koordinator za provođenje referendumskog pitanja pod motom »67 je previše« na području Zadarske, ali i Šibensko- kninske županije.

Prikupljanje potpisa i na Praznik rada

- Potpisi će se prikupljati puna dva tjedna diljem Hrvatske, a ove godine sindikati će Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježiti upravo na taj  način – prikupljajući potpise za referendumsko pitanje koje se tiče svih  hrvatskih građana, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost i ostale  različitosti. Budući da je dijalog s resornim ministrom i Vladom propao  te da nisu prihvaćeni opravdani argumenti sindikalista, SSSH u suradnji  s Nezavisnim sindikatom Hrvatske (NSH) i Maticom hrvatskih sindikata  (MHS) ostaje dosljedan u borbi za radnička prava i socijalnu pravdu te  sada krećemo i u provođenje obećanoga radikalnom, ali legalnom i legitimnom sindikalnom akcijom, kaže Uranija podsjećajući kako pripreme  za referendum traju još od listopada prošle godine te da su brojni sastanci oko same provedbe već održani u nekim hrvatskim gradovima.

 - Tražili smo dijalog dok je taj zakon još bio u fazi prijedloga, no nismo  ga dobili. Na prosvjedu 18. listopada prošle godine na zagrebačkom Europskom trgu, a na kojem je, uz ostale, sudjelovao i veliki broj Zadrana,  iznijeli smo jasne i decidirane zamjerke na dijelove tog zakona te ih  obrazložili, no i tada su se ministar Pavić i Vlada oglušili. Gurnuli su Prijedlog zakona o mirovinskom sustavu u saborsku proceduru i izglasali  ga  tankom većinom glasova i to nekolicine prebjega iz drugih stranaka.  Oni su tada izglasali nešto što je dobro za njih, ali ne i za narod, za većinu  hrvatskih građana, umirovljenika i budućih umirovljenika, ističe Uranija  dodajući kako se na referendum izlazi s pitanjem građanima jesu li za to  da se donese Zakon o mirovinskom sustavu kojim bi se rad do 67. godine  smanjio na 65. i minimalno 15 godina staža, odgodilo poravnavanje dobi  za odlazak u mirovinu žena s muškarcima, smanjila penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu sa 0,3 na 0,2 po mjesecu te dozvolio odlazak u prijevremenu mirovinu s napunjenih 60 godina i 35 godina radnog  staža.

 Mirovinski sustav nije pravičan

Napomenuo je kako su to krucijalna pitanja za sve sadašnje i buduće  umirovljenike te korektan i pravičan model za rješenje tog pitanja, ali da  sindikat ostaje i nadalje pri zahtjevu da se provede temeljita i kvalitetna  reforma mirovinskog sustava s naglaskom na drugi mirovinski stup i  pravičnu raspodjelu nacionalnih dobara. Također, sindikat se nastavlja  boriti i za uvođenje nacionalne mirovine kako bi se osigurala dostojanstvena starost za sve građane Hrvatske i približio standard života europskom.

- Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 300 eura što je neprihvatljivo.  Većina naših umirovljenika, izuzev onih s povlaštenim mirovinama, žive  na rubu siromaštva ili su siromašni. I dalje zahtjevamo da se preispitaju  povlaštene mirovine, a prije svega one saborske, te da se poveća minimalna mirovina. Ministar Pavić se hvali s povećanjem mirovina od 6,5  posto unatrag tri godine i najavljuje novo povećanje od 3,3 od 1. srpnja.  Većini umirovljenika to je donijelo svega svega nekoliko stotina kuna,  mizeriju, dok je onima s visokim mirovinama to povećanje donijelo nekoliko tisuća kuna. Takvo stanje je neprihvatljivo i neodrživo, kazao je  Uranija te podsjetio kako je omjer radnika u odnosu na umirovljenike u  Hrvatskoj 1,2 naprama jedan, dok je u većini EU zemalja taj omjer tri i  više  po broju radnika u odnosu na umirovljenike.

Potrebno još nekoliko reformi

 Naglasio je kako boljitka nema dok se ne pokrene sveobuhvatna gospodarska reforma, ali i reforma državne uprave za koju je kazao kako je  neučinkovita, te reforme pravosuđa, birokratskog sustava i rješavanje  korupcije.

- Dok se to ne učini imat ćemo socijalnu nepravdu i demografsku depresiju, ali i masovno iseljavanje mladih koje se intenziviralo upravo u  posljednja tri mjeseca, nakon izglasavanja ovog Zakona o mirovinskom  sustavu. Treba ga u dijelovima mijenjati i tako dati poruku mladima da  se isplati ostati u Hrvatskoj i tu raditi. Procjene kreditnog rejtinga su,  kako čujemo,  dobre, ali nedovoljne za promjene koje bi osjetio narod, kazao je Uranija te podsjetio i na tri ranije inicijative sindikata. Prva je bila  vezana uz Zakon o radu u dijelu koji se odnosi na otpuštanje radnika i  otpremnine za vrijeme Vlade Jadranke Kosor, te dvije za Vlade Zorana  Milanovića koje su se odnosile na izdvajanje uslužnih djelatnosti iz javnog sektora i monetizaciju Hrvatskih autocesta.

Europejce ne brine kako Hrvati žive

- Sve tri inicijative sindikata prošle su bez referenduma, iako je bio prikupljen i više nego dovoljan broj potpisa za provođenje, konkretno više  od 700 tisuća. To je stoga što su Vlade na vrijeme shvatile da griješe i da  kreću u nešto što nije dobro za narod. Ministar Pavić se hvali kako je Europska komisija pozdravila ovaj Zakon o mirovinskom sustavu. Europejce samo zanima usklađivanje javnih financija, a ne kako građani žive i  kako se to reflektira na njih. Za ovo današnje stanje u Hrvatskoj krive su  sve dosadašnje Vlade, neke više, neke manje i ja vjerujem da je danas  došlo vrijeme da građani odlučuju i da im se vrati pravo na izbor u njihove ruke, zaključio je Uranija te je pozvao sve građane da se odazovu referendumu i daju svoj potpis za bolje sutra kako svoje, tako i budućih naraštaja. Za referendum je uvjeren da će biti uspješan, a procedura je takva da onda potpisi sa zahtjevom idu na ocjenu ustavnosti na Ustavnom  sudu i potom u Sabor gdje se onda automatizmom usvaja i donosi ono  na što se referendum odnosio.

Kategorija: 

Preko online igrica upoznala pastira, odselila u Škotsku i danas živi svoj san!

Mlada Zadranka Iva Ušalj u Edinburghu pronašla sreću
Kad sam rekla svojim prijateljima da mi je dečko profesionalni pastir i da je za to išao u školu, nisu mogli razumjeti. U Hrvatskoj je uvriježeno mišljenje da čuvaš ovce samo onda kad nisi sposoban za nešto drugo, priča Iva
Privatni album
Kad je došla u Škotsku Iva Ušalj osjećala se, kaže, kao da je tu oduvijek trebala biti

Oduvijek je znala da Hrvatska nije za nju. Pitanje je bilo samo kada i gdje će otići. Prije sedam godina, preko online igrica, upoznala je svog partnera i tako je sve krenulo, priča nam Zadranka Iva Ušalj, jedna od onih koja je svoju sreću i sigurnu budućnost pronašla izvan granica Lijepe Naše, točnije u Edinburghu u Škotskoj. Javili smo joj se da podijeli s nama svoja iskustva o životu u zemlji kiltova, viskija i gajdi, fotogeničnih klisura, starih zamaka i zelenih brda.

Kako je sve krenulo ...

Spakirala kofer 2013.

„Hrvatska Iva“ imala je bend, pisala pjesme, trošila novac na kave i izlaske, pila i pušila. Nije živjela zdravo, nije imala ciljeve. Nije znala što želi biti.

- S 19 godina, nakon drugog semestra, napustila sam fakultet. Nažalost, imam problem s kratkoročnom memorijom pa mi je učenje iz pisanih knjiga bilo veliki problem. Provela sam sljedećih godinu dana poprilično depresivna. Uz odustanak od fakulteta koji sam jako voljela, raspao mi se i bend. To ljeto sam igrala online igrice i radila u ribarnici, a na jesen upoznala pastira i prije sljedećeg ljeta smo već živjeli skupa, priča nam Iva.

Dok se neki na odlazak iz Hrvatske odlučuju danima, mjesecima, godinama, kod Ive je to išlo poprilično brzo.

- Na proljeće 2013. spakirala sam kofer i na mjesec dana se uputila u Edinburgh upoznati se, s tada, dobrim online prijateljem, sada srodnom dušom. Proveli smo divnih mjesec dana zajedno, dohranjujući janjce i gledajući RAF vojne vježbe iznad sela, kaže Iva dodavši kako se nakon mjesec dana vratila u Zadar završiti sve poslove koje je imala, a nakon mjesec dana, preselila se u Škotsku za stalno.

Trebalo je hrabrosti, ali i te mladenačke nepromišljenosti, kaže Iva.

- Nikad ne znaš je li nešto za tebe dok to ne napraviš. Ja sam otišla pomalo nepromišljeno, ali posrećilo mi se. No, znam da je moj odlazak bio samo pitanje vremena i mjesta, kaže.

Kad je prvi put došla, osjećala se kao da je ovdje oduvijek trebala biti. Sve joj je odgovaralo, čak i vremenska prognoza, kaže u šali.

- Puno toga je ovdje drugačije, a ovo je moj doživljaj ove zemlje i njenih ljudi. Škotska, poput Hrvatske geografski ima sve što ti srce poželi, planine i doline, otoke i potoke, rijeke, litice, jezera i slapove, samo što je puno zelenija od Dalmacije! Ljudi su nasmijani, uvijek pozdrave. I njima, kao i nama u Hrvatskoj, uvijek nešto smeta, ali to ili promijene ili prihvate. Drže do tradicije, ali su puno liberalniji i otvoreniji prema drugim rasama i opredjeljenjima, priča Iva dodavši da, iako podsvjesno baš ne vole strance, rijetkost je da će to utjecati na njihov profesionalni život.

- Ako prihvatite njihovu kulturu i način življenja, vrata su vam svugdje širom otvorena, otkriva Iva.

Cijeni se fizički rad

Škoti cijene fizičke radnike, a pogotovo poljoprivrednike. Razumiju njihovu žrtvu, kako je raditi svaki dan u godini, bez slobodnih dana, priča Iva, dodajući kako je to poziv, kao i biti doktor ili vojnik, i nije za svakoga. Postoje koledži i fakulteti za svako zanimanje. Kad sam rekla svojim prijateljima da mi je dečko profesionalni pastir i da je za to išao u školu, nisu mogli razumjeti. U Hrvatskoj je uvriježeno mišljenje da čuvaš ovce samo onda kad nisi sposoban za nešto drugo, objašnjava Iva istaknuvši kako ima posla za svakoga i svi imaju jednake mogućnosti.

- Ljudi se ovdje ne boje dati otkaz, prekvalificirati se i raditi nešto drugo, priča nam mlada „zadarska Škotkinja“ dodajući kako plaća sjeda u isto vrijeme, na kraju svakoga mjeseca / tjedna (ovisno o ugovoru).

- Posao se može dobiti i bez iskustva i struke, jer se uz pomoć 'modernog šegrtovanja', kvalifikacija može dobiti tijekom rada. Tako sam se i ja nedavno kvalificirala za drvodjelnog mašinistu, priča Iva dodajući kako iz toga razloga ljudi u Škotskoj rade do duboke starosti, zato što žele i vole svoj posao.

- Posla ima za svakoga i svi imaju jednake mogućnosti za napredovanje, sukladno njihovim sposobnostima, dodaje Iva.

Ne planira se vratiti

Za razliku od života u Hrvatskoj, u Zadru, u Škotskoj je pronašla sve, partnera, posao, kuću, auto, pse, hobije, slobodno vrijeme. Posebno naglašava da kada kupuje hranu ne gleda cijene, što je, nažalost, većini Hrvata, nezamislivo.

- Ovdje sam sada već šest godina. Živim na velikom imanju u vlasništvu obitelji Dobie. Imamo 3.500 bredih ovaca, ribogojilište kalifornijske pastrve, lov na fazane, šume i pilanu u kojoj radim već četiri godine. U slobodno vrijeme jašem konje, ponekad lovimo jelene i zečeve, priča Iva dodajući kako ju je obitelj Dobie srdačno prihvatila i za sad nema potrebu vraćati se.

„Škotska Iva“ naučila je svašta raditi, što u Dalmaciji nikad ne bi imala priliku.

- Naučila sam jahati konje, voziti traktor, viljuškar, bager, koristiti motornu pilu, sjeći stabla, piliti debla, proizvoditi drvene podove i terase, janjiti, održavati stoku, raditi sa psima, voziti quad bike, kontrolirati golubove, jelene, zečeve i lisice. Član sam Mjesnog vijeća. Kod njih je to nepolitička pozicija na kojoj se u Velikoj Britaniji volontira. Ne izlazim, ne pijem, ne pušim. Družim se samo s ljudima s kojima mogu imati intelektualne razgovore i od tada mi je u životu puno bolje, objašnjava Iva.

No, ipak joj jedan detalj iz Zadra mrvicu nedostaje, priznaje.

- Nedostaje mi otići na lignje zimi i svirke na 5 bunara i u Providurovoj palači, otkriva ona.

I dalje umijesi frite...

Iako ima jako puno Hrvata u Škotskoj, nije još srela niti jednog. Ali, priznaje, nije joj privlačno održavanje veza s Hrvatima u inozemstvu.

- Čini mi se da dosta ljudi u dijaspori i dalje gura neke svoje uvezene tradicije i često se bune. Otišla sam iz Hrvatske živjeti bolji život od onoga kojeg sam imala i želim živjeti po tradiciji i pravilima zemlje koja mi je bolji život i ponudila, kaže Iva dodajući kako je ipak neke običaje iz Hrvatske zbog sebe nastavila njegovati.

- I dalje umijesim frite, punim paprike i slavim Prvi maj, ali sama za sebe. Ne namećem svoje drugima, dodaje Iva istaknuvši kako bi Škotska u mnogočemu mogla biti primjer Hrvatskoj.

Tako se u Škotskoj čeka na svoj red, ne postoji veza na šalteru i sam se moraš izboriti za svoje mjesto na planetu. Na poslu napreduje jer je to sama zaslužila, a ne zato što joj je bratić direktor. Naučila je da se na svim važnijim pozicijama koje koriste zajednici (kao npr. u vatrogasnim ili policijskim stanicama ili lokalnoj samoupravi) – može volontirati, da postoji način na koji zdravstvo može funkcionirati bez da se dan potroši u čekaonici. Ono što je najvažnije, naučila je da se u bilo kojem periodu života može početi baviti bilo čime i da je njeno srednjoškolsko obrazovanje koje je odabrala s 14 godina ne obilježava za cijeli život.

- Lijepo je doživjeti da se rad cijeni, da postoji zemlja gdje se cijela plaća isplaćuje legalno i da na račun sjeda svaki mjesec na vrijeme. Ovdje se, primjerice, za rad u policiji primaju samo osobe s pozitivnim imovinskim stanjem kako bi se eliminirala mogućnost korupcije. Ovdje “čobani” imaju fakultet i čuvanje ovaca je jedan od cjenjenijih poslova, kaže Iva.

Jedino je hrana lošija

- Jedino što je lošije nego kod nas je hrana. Poprilično je jednostavna, dosadna, na prvu jako bljutava i uglavnom pržena u dubokom ulju. Nemaju velik broj kvalitetnih restorana, uglavnom se jede po pubovima. Kad naručiš pivo, dobiješ „ale“, a ne „lager“ i fascinira me količina ribe koju dobiješ u „Fish and chipsu“ za samo 6 funti. Mislim da bi takva porcija u Dalmaciji koštala kao suho zlato, kazala je dodajući da jako voli jesti „haggis“ (škotsko nacionalno jelo koje izgledom podsjeća na ogromnu krvavicu, a izrađuje se od ovčjih iznutrica punjenih u ovčji želudac), i pitu “pork and pickle” (pita sa svinjetinom i kiselim krastavcima), kaže Iva.

Kategorija: 

Mještani uređivali prostor budućeg groblja i ispraćajnice

Još jedna radna akcija u Ždrelcu
Sudionici čišćenja raslinja, borova i urušenog krovišta "popove kuće"

U subotu ujutro u Ždrelcu je održana jedna u nizu akcija mještana na uređenju prostora budućeg groblja i ispraćajnice. Na inicijativu samih mještana, a uz pomoć MO Ždrelac i Općine Pašman, organizirana je akcija čišćenja raslinja, borova i uklanjanje urušenog krovišta "popove kuće".

Općinsko vijeće Općine Pašman je donijelo Izmjene i dopune prostornog plana o izradi plana uređenja - proširenja groblja gdje je "popova kuća" zajedno s pripadajućim terenom u obuhvatu groblja.

Važno je spomenuti da su mještani u prošloj godini na radnim akcijama u uređenju mjesta proveli 330 radnih sati, a sve u cilju ljepšeg izgleda mjesta. Važno je spomenuti da su se kao i u svim prijašnjim akcijama, mještani odazvali u velikom broju. (zl)

Kategorija: 

NA RUBU ŽUPANIJE Preko pola milijuna bespovratnih kuna za lišansko dječje igralište!

Lišane Ostrovičke kandidiraju projekte i dobivaju novac
Aplicirali smo na natječaj za provedbu Mjere 8 "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga" sukladno Lokalnoj razvojnoj strategiji za razdoblje 2014.-2020. Natječaj je proveo LAG Laura, čiji smo član, a odobrena bespovratna sredstva bit će u 100- postotnom iznosu, kazao je načelnik Ivica Musić
Velimir BRKIĆ
Dječje igralište kod crkve sv. Nikole Tavelića

Općina Lišane Ostrovičke pored istočne strane općinske zgrade izgradit će dječje igralište koji će biti opremljeno raznim igralima, klupicama, pametnom klupom, ogradom i sa šest rasvjetnih stupova na solarno napajanje. Ukupna vrijednost projekta je 524.000  kuna.

Nominiran i nogostup od 550.000 kuna

- Aplicirali smo na natječaj za provedbu Mjere 8 "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga" sukladno Lokalnoj  razvojnoj strategiji za razdoblje 2014.-2020. Natječaj je proveo LAG Laura, čiji smo član, a odobrena bespovratna sredstva bit će u 100-postotnom iznosu, kazao je Ivica Musić, načelnik Lišana Ostrovičkih.

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća pod predsjedanjem Zdravka  Nimca, za kandidiranje navedenog projekta, kako piše u zapisniku sjednice, bilo je šest vijećnika (Zdravko Nimac, Baranko Nimac, Ivan Nimac,  Dinka Šimunac, Željka Mamić, Ive Nimac), dok su tri vijećnika bila protiv (Željko Mijić, Božica Nimac, Davorka Mamić). Deseti član Općinskog  vijeća Anđelko Borak, vijećnik srpske nacionalne manjine, nije bio nazočan.

- Pored navedenih na sjednici Vijeća su nazočili i Ivana Radaš, zamjenica načelnika, Anita Perica, pročelnica, te Zdravka Vrankulj, knjigovođa,  nabrojio je Musić.

Kad je riječ o projektima, kaže on, na Ministarstvo regionalnog razvoja  i fondova EU u vrijednosti od 550.000 kuna nominiran je nogostup od  750 metara dužine, od državne ceste D56 do općinske zgrade.

- Na Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja aplicirana su  dva projekta, 300.000 kuna za uređenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta  te 550.000 kuna za kupnju kombinirke, radnog stroja koji se sastoji od  traktora s prednjom utovarnom košarom te stražnjim bagerskim krakom  s lopatom, otkriva načelnik Musić.

Veće naknade za bebe i 1.000 kn prvašićima

Većinom glasova donesena je odluka o povećanju naknade za novorođeno dijete, za prvo dijete 2.000 kuna, drugo 4.000 kuna, treće i svako  slijedeće dijete 8.000 kuna. Prije je bilo 1.000 kuna za svako rođeno dijete.

Vijećnica Božica Nimac je najavila davanje prijedloga da se ukine naknada za novorođeno dijete, a da se 3.000 kuna isplaćuje pri upisu djece u  prvi razred kako bi se za polazak školu opremilo jer, kaže, 90 posto roditelja ne živi u Lišanima. Predsjednik Zdravko Nimac je podržao nove  naknade za novorođenu djecu te predložio da se na jednoj od idućih sjednica donese i odluka da se svakom prvašiću uplati po tisuću kuna.

- Donesena je odluka da se koeficijent za nekretnine, za stambeni prostor s 5,00 kuna smanji na 1,00 kunu. Poslovni prostor za proizvodne i  neproizvodne djelatnosti s 5,00 kuna na 3,00 kune. Neizgrađeno zemljište je 0,05 kuna jer po zakonu to ne možemo izbjeći, pojasnio je Musić.

Proizvodne djelatnosti su: SO Hrast, SO Vrulja, Dalmacija Pak, a neproizvodne: Bakmaz, Studenac, Limarija Mamić i Klaonica Ante Musić.

- Izmijenjena je i vrijednost komunalnog doprinosa koji sada umjesto  10 kuna po četvornom metru iznosi tek jednu kunu, istaknuo je Musić.

S vodovodnom mrežom iskoračit će u 21. stoljeće

Inače, u tijeku su radovi na izgradnji sekundarne vodovodne mreže.  Izvođač radova je Vodoinstalacija d.o.o. Zadar.

 - Riječ je o projektu vrijednom 6.665.256 kuna, bespovratnih sredstava  osiguranih iz EU Mjera 7.2.1. Predradnje je izvršila Općina, dok je na  projektu radila Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA. Radi se o 7,5 kilometara vodovodne mreže, precizan je Musić.

Lišane Ostrovičke koje se nalaze na rubnom dijelu Zadarske županije  prostorno i brojčano su njezina najmanja jedinica, stradale su u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Tada su srpski odmetnici uz pomoć JNA  počinili ratne zločine u ovom selu, ostala je pustoš. Nakon prognanstva,  povratka, obnove kuća krenulo se u veliki pothvat, u izgradnju komunalne infrastrukture.

- Radovi bi trebali završiti početkom lipnja, potom slijedi ishođenje  uporabne dozvole nakon čega će se započeti s priključcima na vodovodnu mrežu. Time će završiti priča o opskrbljivanju vode iz hidranata i cisterni, stoljetna priča o vodi iz seoskih bunara. Cilj nam je da svako domaćinstvo ima tekuću vodu kao osnovni preduvjet kvalitetnog života i  normalnog poslovanja. Dobivanjem vode iz vodovodnih slavina i ovo  područje će iskoračiti u 21. stoljeće, poželio je Musić.

Obnova zemljišnih i katastarskih knjiga, navodnjavanje

U tijeku su radovi na obnovi zemljišnih i katastarskih knjiga za k.o.  Lišane Ostrovičke i dio k.o. Vukšić, vrijednost radova je pet milijuna kuna.

- Javno izlaganje podataka katastarske izmjere održat će se u travnju.  Nakon što povjerenstvo Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda sastavi sve zemljišnoknjižne uloške za katastarsku općinu, odlukom Ministra  pravosuđa stavlja se u uporabu nova zemljišna knjiga, pojasnio je Musić.

Zadarska županija je u svibnju 2017. godine s Agencijom za plaćanje u  poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potpisala Ugovor o financiranju Izgradnje sustava navodnjavanja Lišansko polje - područje Žažvića  za što je iz Programa ruralnog razvoja RH osigurano 32,3 milijuna kuna.

- Projekt navodnjavanja je u tijeku, očekujemo početak radova i u sljedećem razdoblju znatno intenzivniju proizvodnju, jer danas je bez sustava za navodnjavanje gotovo nezamislivo održati stabilnu i kvalitetnu  poljoprivrednu proizvodnju, zaključio je Musić.

Nova multimedijalna dvorana

U suradnji sa MRRFEU-om, uređena je profesionalna kuhinja u prizemlju i multimedijalna dvorana na katu općinske zgrade, a ukupna investicija je 490.000 kuna. 

- Kako multimedijalna dvorana ima zaseban vanjski ulaz bit će pogodna za razna  društvena događanja, ali i za dječju igraonicu i slično, kaže Musić.

General Čermak najavljuje atraktivan projekt

Tankerkomerc sanirao prostor u Marini
Prostor je godinama zbog sudskih sporova oko koncesije i financijskih problema bio zapušten. Zaista je bio ruglo i mi smo se sada odlučili bar malo ga urediti. Dolazi i turistička sezona, a to je centar grada. Ako sve bude u redu i kako smo planirali, uskoro će u tom dijelu grada biti sasvim jedna drugačija priča, kazao je general Čermak
Marin GOSPIĆ
Fasada zgrade je ovih dana obojana, otvori zatvoreni

Uprava Tankerkomerca sanirala je devastirani i u prosincu prošle godine požarom uništeni prostor nekadašnjeg casina u Marini Zadar. Fasada zgrade je ovih dana obojana, otvori zatvoreni, a nedugo nakon požara otamo je izvezeno oko 130 tona smeća. Na taj su se potez iz Tankerkomerca odlučili iako je država vlasnik tih objekata, no sudski sporovi za koncesiju još su u tijeku i Uprava društva još uvijek vjeruje u pozitivan ishod i povrat tih nekretnina pod upravu Tankerkomerca. Tvrtka je još prije nekoliko godina upala u financijske probleme, a svjetlo na kraju tunela za ovu nekoć moćnu tvrtku, ukazalo se lani kad je većinski paket dionica otkupila tvrtka Crodux Derivati Dva u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka. U svega godinu dana većina dugovanja je podmirena, a radilo se o milijunima. Umirovljeni general Čermak odmah po preuzimanju tvrtke kazao je kako ima velike planove za ovu zadarsku marinu, a to nam je ponovno i potvrdio.

- Prostor je godinama zbog sudskih sporova oko koncesije i financijskih problema bio zapušten. Zaista je bio ruglo i mi smo se sada odlučili bar malo ga urediti. Dolazi i turistička sezona, a to je centar grada. Ako sve bude u redu i kako smo planirali, uskoro će u tom dijelu grada biti sasvim jedna drugačija priča. Već imamo gotove projekte, a uskoro ćemo ih i prezentirati. Radi se zaista o vrhunskom projektu koji će grad Zadar podići na višu razinu u smislu turističke destinacije i koji će po atraktivnosti biti u rangu s Pozdravom Suncu i Morskim orguljama, kazao je general Čermak te je odao tek dio plana prema kojem prostor u Marini Zadar treba oplemeniti vizuru tog dijela grada s novim sadržajima poput hotela, hostela i ostalog što uz to ide.

- Strpljenja malo. Bit će to sve vrhunski, poručio je vlasnik Tankerkomerca najavljujući posljedično i nova zapošljavanja u toj tvrtki ukoliko projekt bude prihvaćen i sve bude išlo po planu.

Kategorija: 

ZADAR DOMAĆIN "Probudi se, tvoje je vrijeme!"

Nacionalno zasjedanje Europskog parlamenta mladih Hrvatske
Nacionalno zasjedanja Europskog parlamenta mladih Hrvatske i to u našem gradu je sjajna stvar. Mladi su podijeljeni u tzv. fokus skupine kako bi raspravljali o raznim temama. To je jako dobro i pozitivno jer nadilazi čak i nacionalnu razinu, rekao je Jurica Bosna predsjednik zadarskog Savjeta mladih
Arif SITNICA
Jurica Bosna, predsjednik Savjeta mladih Grada Zadra

Održavanje Nacionalnog zasjedanja Europskog parlamenta  mladih Hrvatske i to u našem gradu je sjajna stvar. Mladi su podijeljeni  u tzv. fokus skupine kako bi raspravljali o raznim temama. To je jako  dobro i pozitivno jer nadilazi čak i nacionalnu razinu. Još uvijek ne  znamo sve detalje, ali ćemo svakako sudjelovati - rekao je Jurica Bosna  predsjednik Savjeta mladih Grada Zadra i to jednog od najaktivnih saziva  - do sada.

Zasjedanja

Naime, Zadar će od 27. do 31. ovog mjeseca biti domaćinom 29. po  redu Nacionalnog zasjedanja Europskog parlamenta mladih Hrvatske.  Ovaj projekt će uključiti više od 140 mladih iz Zadra, cijele Hrvatske ali  i Europe. Nakon sudjelovanja na zasjedanjima u Hrvatskoj, najistaknutiji učenici predstavljat će EPMH na međunarodnim zasjedanjima Europskog parlamenta mladih.

Europski parlament mladih inače, organizira razna događanja, a najvažnija među njima su regionalna, nacionalna i međunarodna zasjedanja. Regionalna zasjedanja su mjesto gdje se delegati upoznaju s radom  organizacije prvi put putem simulacije pravog parlamentarnog zasjedanja. Najbolji među njima odabiru se za sudjelovanje na nacionalnim  zasjedanjima koja se organiziraju jednom ili dvaput godišnje u svim zemljama članicama organizacije. Najuspješniji delegati s nacionalnih zasjedanja pozivaju se na međunarodna zasjedanja, najveća događanja koje EPM organizira, gdje predstavljaju svoju zajednicu.

"Boksom protiv nasilja"

A, kako bi predstavljali zajednicu mladih i mlade ljude što više aktivirali u svim segmentima društva, Savjet mladih je tako ovih dana u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice, organizirao i zanimljivu tribinu  pod nazivom "Sport i zdravlje".

Organizatorica ovog predavanja iz Savjeta mladih Grada Zadra bila je  Matea Bačić koja je rekla kako je cilj tribine bio da se ljudi motiviraju za  kontinuirano bavljenje sportom tijekom cijele godine pokretanjem raznih projekata vezanih uz fitness i rekreaciju te pružanje svima niza dodatnih informacija i savjeta ukoliko žele pokrenuti i sami neku udrugu ili  poduzeće.

Sljedeći plan Savjeta mladih Grada Zadra bit će tribina i predavanje -  "Boksom protiv nasilja" koje će održati član Savjeta mladih i boksač Niko Marketin. Ova aktivnost održat će se u travnju.

Problem - neaktivnost mladih u  društvu

Krovna tema zasjedanja je "Rise and shine, it's up to you to defne" (Probudi se,  tvoje je vrijeme). Ona ujedinjuje teme kojima se pokušava ukazati na problem neaktivnosti mladih u zajednicama, zemljama i Europskoj uniji općenito i potaknuti mlade na aktivno građanstvo dijeljenjem mišljenja i iskustava. Na zasjedanju će biti devet različitih odbora, a svaka od tema bit će na neki način povezana s krovnom temom. Ona je također povezana i sa samim gradom Zadrom jer je jedan od najpoznatijih spomenika u gradu Pozdrav Suncu, a logo zasjedanja savršeno obuhvaća  mjesto zasjedanja i akademski sadržaj. Logo zasjedanja je poznata rozeta koja se  nalazi na katedrali sv. Stošije obojena u boje Sunca. Zasjedanje će okupiti 140 sudionika iz čitave Europe. Ukupan proračun zasjedanja pokrit će troškove hrane,  smještaja, lokacije održavanja, prijevoz unutar grada tijekom zasjedanja i radne materijale. EPMH je dio krovne organizacije Europskog parlamenta mladih, nevladine i  neproftne organizacije gdje mladi organiziraju događanja za mlade. Osnovana je  1987. godine u francuskom gradu Fontainebleauu i otad se proširila u 40 zemalja i  organizirala mnoga događanja diljem Europe.

Zbližavanje kultura

Kulturna se događanja na zasjedanju uobičajeno odvijaju uvečer. S obzirom na to  da su na svakom zasjedanju prisutni sudionici iz različitih zemalja i kultura, tim organizira interaktivna događanja čiji je cilj zbližiti različite kulture. Najčešće od njih je  tzv. Eurovillage na koji svaki sudionik donosi hranu koja je tipična za njegovu/njezinu zemlju i dijeli je s ostalima. Također je popularan i Euroconcert na kojem sudionici mogu podijeliti svoj talent s drugima putem glazbe ili plesa tipičnih za njihovu  zemlju.

Autor: 
Kategorija: 

Dominacija hrvatskih sastava

Završen peti zadarski košarkaški masters veterana
Iva PERINČIĆ
Veterane Voštarnice predvodio je Giuseppe Giergia

Posljednji dan zadarskog košarkaškog Mastersa završio je  uzbudljivim dvobojima na parketima Višnjika. Tri dana donijela su 82  košarkaška dvoboja veterana iz osam zemalja, a najviše zlatnih medalja  kao i nagrada za najkorisnije igrače i strijelce uzeli su hrvatski košarkaši.

U kategoriji 35+ prvo mjesto je uzela ekipa Jazine Euroherc osiguranje.  U zadarskoj ekipi MVP je bio Matija Češković dok je najbolji strijelac ekipe bio Ivan Mimica, 38-godišnji bivši igrač Splita koji trenutačno vodi  Omiš prema Prvoj ligi.

- Ušli smo maksimalno ozbiljno u utakmicu, bili smo malo umorni  budući da nam je ovo treća utakmica u dva dana. Ipak, znali smo da  imamo jako dobrog protivnika s druge strane i da moramo ići čvrsto od  početka i dati sve od sebe – izjavio je nakon utakmice Ivan Mimica te istaknuo:

- Turnir je iznimno dobro organiziran u svim segmentima, ne zaostaje  ni za jednim sličnog tipa na kojem sam bio. Svakako ću se vratiti za iduće  izdanje.

U kategoriji 40+ najbolja je bila zadarska ekipa Pet bunara, predvođena najboljim igračem Tomislavom Ružićem dok je njegov brat i suigrač Jurica bio najbolji strijelac. Davor Marcelić odveo je MORH do prvog mjesta u kategorijama 45+ i 50+, a koliko ovaj bivši reprezentativac  znači svojim ekipama dovoljno govori činjenica da je u obje kategorije  nagrađen za MVP-a. U kategoriji 55+ prvo mjesto je osvojila ekipa Slovenija 55, a najbolji strijelac i igrač bio je četverostruki prvak Slovenije Slavko Kotnik. Kod žena, prvo mjesto osvojila je ekipa splitske Fjake, gdje je  titulu najbolje i najefikasnije igračice uzela Danijela Varda.

Popunjeni hoteli

Masters veterana organizira zadarska tvrtka S-event. Najjači turnir ovakvog tipa u regiji okupio je više od 600 veterana i veteranki koji su popunili sve hotelske kapacitete u Zadru. Turnir na kojem je zaigralo 46 ekipa iz Hrvatske, Litve, Srbije, Mađarske, BiH, Slovenije, Makedonije i Crne Gore odlična je najava Zadar Basketball Tournamenta koji nas očekuje u rujnu.

Kategorija: 

Gestice izborile sudjelovanje u finalu 16. Trepsa

Koreografija "Zadarski galebovi" među 34 najbolje
Presretni smo da smo ušli i ove godine u ekipu s najboljima i da su naši mali, ali veliki zadarski galebovi ostavili trag na žiriju. Stoga će ponovno u svibnju odletjeti za Zagreb. Ovo je veliki poticaj za mlade Gestice, ponajviše jer im je ovo bilo prvo plesno putovanje koje će se sigurno pamtiti, ističe Jurišić
Gestice su sudjelovale na 16. natjecanju Treps u Centru za kulturu Trešnjevka u Zagrebu

Plesna udruga Gesta ove godine obilježava 18. godina uspješnog djelovanja na području plesne i izvedbene umjetnosti. Osnivačica i umjetnička voditeljica Nena Jurišić od samog početka rada ističe  svoj autorski rad i to ne samo plesni, već i literarni s obzirom da je autorica preko 43 dramsko-plesne predstave koje su u proteklih 18 godina  plesno odgojile, obilježile i obogatile u pedagoškom smislu brojne male i  velike Zadranke.

Prošlog vikenda 17.3.2019. Gestice su sudjelovale na 16. natjecanju  Treps u Centru za kulturu Trešnjevka u Zagrebu gdje su izborile finale  natjecanja koje će se održati u svibnju.

Koreografija "Zadarski galebovi" ušla je među 34 najbolje ocjenjene  koreografije koje su ove godine prijavljene na natjecanju. Kroz tri dana  15,16. i 17.3. publika je imala prilike vidjeti preko 70 koreografija suvremenog plesa i klasičnog baleta. Zadarski galebovi su se natjecali u kategoriji suvremeni ples kategorija B.

Stručno povjerenstvo u sastavu Ognjen Vučinić (zagrebački plesni ansambl & Masa dance company), Dina Ekštajn (Studio suvremenog plesa)  i Mirna Sporiš (Hrvatsko narodno kazalište Zagreb) nisu imali nimalo lagan zadatak za odabir zbog sjajnih koreografija i izvedbi.

- Presretni smo da smo ušli i ove godine u ekipu s najboljima i da su  naši mali, ali veliki zadarski galebovi ostavili trag na žiriju. Stoga će ponovno u svibnju odletjeti za Zagreb. Ovo je veliki poticaj za mlade Gestice, ponajviše jer im je ovo bilo prvo plesno putovanje koje će se sigurno  pamtiti, ističe Jurišić.

Do kraja plesne školske godine je ostalo svega nekoliko mjeseci, a Gestice uz brojna putovanja i natjecanja vrijedno rade na kruni kraja školske  godine, ljetnoj produkciji koja će se održati 10.6.2019. u HNK Zadar.

Kategorija: 

Općina Vir Onkološkom odjelu OB Zadar donirala 10 tisuća kuna

6. Dan narcisa na Viru
Tijekom dvosatne kampanje koja se ove godine provela pod nazivom Kap dobrote – ocean zdravlja, na terasi restorana "Kotarina" mještanima je podijeljeno 300-tinjak narcisa kao simbola borbe protiv raka dojke
Kažimir ŠKRBIĆ
Cilj Dana narcisa promocija prevencije i ranog otkrivanja raka dojke

Prekrasno subotnje prijepodne na Viru proteklo je u sunčanom  vremenu, kolačima, kavi i druženju brojnih građana otoka na terasi restorana "Kotarina" povodom obilježavanja humanitarne manifestacije  Dan narcisa. Ovo proljetno okupljanje Virana imalo je za cilj promovirati  prevenciju i rano otkrivanje raka dojke, a kao i svaki put dosad stanovnici otoka su novčanim donacijama dali svoj doprinos. Prikupljeno je više  od 3.000 kuna (3.397 kuna) donacija Virana, dok je Općina Vir donirala  10 tisuća kuna za nabavku aparata za zračenje onkoloških bolesnika i  dodatnu opremu Onkološkog odjela Opće bolnice u Zadru te Udruzi Europa Donna Hrvatska i zadarskoj Ligi protiv raka.

Tijekom dvosatne kampanje koja se ove godine provela pod nazivom  Kap dobrote – ocean zdravlja, na terasi restorana "Kotarina" mještanima  je podijeljeno 300-tinjak narcisa kao simbola borbe protiv raka dojke.

Dan narcisa provodi se širom Hrvatske kako bi se žene educiralo o  važnosti redovitih kliničkih, ultrazvučnih i mamografskih pregleda s ciljem što ranijeg otkrivanja raka dojke. U proteklih šest godina  uključujući ovu manifestaciju, na Viru je obilježavajući Svjetski dan borbe protiv raka dojke prikupljeno više od 26 tisuća kuna donacija građana  uz 80 tisuća kuna koliko je donirala Općina Vir. Dan narcisa na Viru organiziran je šestu godinu uzastopno, a svojim donacijama pomogli su ga  građani otoka, djelatnici Općine Vir, svih općinskih poduzeća i ustanova  uz organizaciju destinacijske menadžment kompanije "Vir turizam." U  prigodnom programu sve posjetitelje ove humanitarne akcije pjesmom i  svirkom uveselio je neumorni duo Aenona.

Kažimir ŠKRBIĆ

Kategorija: 

IMIGRANTI U SNIJEGU Policajci iz snijega spasili dijete, ženu i 13 muškaraca koji su nezakonito ušli u RH

Pretragu terena Plješivice policijski su službenici obavili pješice
S obzirom da je žena, za koju se u početku mislilo da je trudnica u vrlo visokom stupnju trudnoće, bila u lošem fizičkom stanju, pripadnici Specijalne policije Split na rukama su je donijeli do službenog vozila i odmah krenuli put Gospića kako bi se što prije susreli sa kolima Hitne medicinske pomoći koji su bili na putu
PU ličko-senjska
Pronađeno 13 muških osoba koji su nezakonito prešli državnu granicu

Jučer u 13.30 sati Postaja granične policije Korenica zaprimila je dojavu da se na području planine Plješivica nalazi više osoba, te da  se među njima nalazi i ženska osoba u visokom stupnju trudnoće. Policijski službenici Postaje granične policije Korenica i pripadnici Specijalne jedinice policije Split žurno su se uputili na mjesto događaja, a odmah je pozvana i Hitna medicinska pomoć.

Nezakonito prešli državnu granicu

Pretragu terena policijski su službenici obavili pješice, jer je teren vrlo  nepristupačan, a na planinskom masivu Plješivica još uvijek ima nekoliko desetaka centimetara snijega.

Nešto prije 14 sati u snijegu su pronašli dijete, ženu i 13  muških osoba, a koji su nezakonito prešli državnu granicu.

S obzirom da je žena, za koju se u početku mislilo da je trudnica u vrlo visokom  stupnju trudnoće, bila u lošem  fizičkom stanju, pripadnici Specijalne policije  Split na rukama su je donijeli do službenog  vozila i odmah krenuli put Gospića kako bi se  što prije susreli sa kolima Hitne medicinske  pomoći koji su bili na putu

Žena u bolnici, ostali u prostorijama policije

Navodno trudna žena je u 14.23 sati predana djelatnicima Hitne medicinske  pomoći koji su je prevezli u Opću bolnicu u Gospiću, dok se ostale osobe  nalaze u prostorijama policije gdje je u tijeku utvrđivanje njihovog identiteta, te daljnje postupanje sukladno nacionalnom i europskom zakonodavstvu.

U međuvremenu su djelatnici OB Gospić potvrdili kako žena nije trudnica kako se predstavljala.

Kategorija: 

Povezane vesti