Zadarski list – Dnevne novine – Dnevni list

Zadarski list – Dnevne novine – Dnevni list

list – Dnevne novine –

je prva i jedina dnevna novina u Zadru. List je najprije pokrenut kao tjednik početkom studenoga 1994. godine. Nakon četiri godine, 21. prosinca 1998., prerastao u dnevnik. pokriva područje zadarske regije, a donosi i vijesti iz zemlje i svijeta.

Prema najnovijim izlaznim anketama HDZ ipak osvaja pet, a SDP tri mandata

EU IZBORI
HINA
HDZ-u ipak pet mandata?

Prema najnovijim izlaznim anketama najviše glasova na izborima za Europski parlament dobio je HDZ 23,04 posto, što bi mu ipak donijelo pet mandata, slijedi SDP s 17,90 posto ili tri mandata, a po jedan mandat osvajaju Nezavisna lista Mislava Kolakušića (8,09 posto), Suverenisti (6,61 posto), Živi zid (6,59 posto) i Amsterdamska koalicija (5,47 posto).

Iako su prema prvim izlaznim anketama izborni prag prešli i Neovisni za Hrvatsku (5,09 posto), najnovije izlazne ankete kažu da nisu.

Prema prvim izlaznim anketama najviše glasova na izborima za Europski parlament dobio je HDZ (23,43 posto ) što bi mu donijelo četiri mandata, slijedi SDP s 18,38 posto ili tri mandata, a po jedan mandat osvajaju Nezavisna lista Mislava Kolakušića (8,20 posto), Suverenisti (6,43 posto), Živi zid (6,25 posto) i Amsterdamska koalicija (5,59 posto).

Autor: 
Kategorija: 

Do nedjelje poslijepodne glasovalo više od petine birača

Izbori za EP
HINA
Glasovalo je 726 tisuća birača, od ukupno 3, 8 milijuna

Dobra izlaznost bilježi se na izborima za 12 zastupnika u Europski parlament- do nedjelje poslijepodne glasovalo je više od petine birača, njih 21,31 posto, što je gotovo pet posto (4,86) više nego na izborima prije pet godina, pokazuju podaci koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Glasovalo je 726 tisuća birača, od ukupno 3, 8 milijuna.

Prije pet godina izlaznost je bila 16,45 posto, s tim da se, umjesto do 16,30 sati, mjerila do 16 sati.

Najviše je građana glasovalo u Zagrebu (23,28 posto), Karlovačkoj (23,22), Istarskoj (22,88) i Šibensko-kninskoj (22,69) županiji, a najmanje u Osječko-baranjskoj (18,85 Posto), Brodsko-posavskoj (19,34) i Koprivničko-križevačkoj (19,58) županiji.

Dobra je izlaznost i na biračkim mjestima u inozemstvu, odnosno Europi, gdje je do 16,30 sati glasovalo 12.800 birača, od čega u Bosni i Hercegovini gotovo osam tisuća. U Njemačkoj je glasovalo 1.855 hrvatskih birača, a u Srbiji oko tisuću i pol.

Osim u Hrvatskoj, 12 hrvatskih zastupnika za Europski parlament bira se u još 46 država diljem svijeta.

Koliko je izlaznost na nedjeljnim izborima dobra, govori podatak da je na prošlim izborima u cijelom svijetu u konačnici glasovalo 6.500 birača.

U Hrvatskoj su biračka mjesta otvorena do 19 sati do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja. Prvi, nepotpuni rezultati izbora znat će se večeras iza 23 sata.

Autor: 
Kategorija: 

EU IZBORI Neki Zadrani ugodno se iznenadili kad su vidjeli liste i popis kandidata

Iako je Zadarska županija na samom dnu izlaznosti birača
Na izbore sam izišla puna optimizma. Dosta mi je sijanja mržnje, raskola i svega što nam rade posljednjih 29 godina. Mogu reći kako sam se ugodno iznenadila kad sam vidjela liste i da onih kojima bih dala svoj glas ima više, a mislila sam da je samo jedna, kazala je Silvana Čeko-Jurišić, psihoterapeutkinja iz Zadra
Arif SITNICA
U Zadarskoj županiji najmanja izlaznost

U Hrvatskoj se danas održavaju izbori za Europski parlament, a  prema izvješću Državnog izbornog povjerenstva (DIP)  do 11.30 sati glasovalo je 9,93 posto upisanih birača. Najmanji odaziv birača zabilježen je  u Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji, svega 8,82 posto, dok je najveći izlazak na birališta zabilježen u Karlovačkoj županiji - 11,36 posto.  Iako je izlaznost i ove godine skromna, ipak je veća nego prijašnjih godina, a gotovo je dvostruko veća nego na izborima 2013. godine, na kojima  je Hrvatska sudjelovala po prvi put. 

U okviru županijskog prosjeka izlaznost birača bila je i na izbornom  mjestu Smiljevac, gdje su članovi izbornog povjerenstva procijenili kako  je ona ispod deset posto upisanih birača. Ako je suditi po našim sugovornicima, to su mahom oni naši sugrađani koji su svjesni važnosti svakih  izbora, redovito obavljaju svoju građansku dužnost i koriste to svoje pravo.  Ivan Zubak, umirovljeni profesionalni hrvatski vojnik i pripadnik 4.  gardijske brigade, jedan je od njih.

Svjesni važnosti svakih izbora

- Izlazim na sve izbore redovito. To je moja građanska dužnost. Vjerujem da naši zastupnici u EU parlamentu mogu puno napraviti za hrvatske građane, naravno, ako to žele. To i očekujem od zastupnika, da se bore za dobrobit hrvatskih građana i da pridonesu boljitku, ali i očuvanju  nacionalnih interesa. Prije svega očekujem da očuvaju naše vrijednosti i  naš nacionalni identitet, kaže Zubak. Slično razmišlja i umirovljenik Petar Breulj koji također izlazi redovito na sve izbore, pa tako i ove.

- Zastupnici bi se najviše trebali zalagati za naše mlade, za sigurnu budućnost i prosperitet u Hrvatskoj kako se ne bi iseljavali. Vjerujem da na  tim listama ima ljudi koji su to sposobni učiniti, zaključio je Breulj, dok  nešto drugačije razmišlja mlada Zadranka Sendi Pešut, studentica 4. godine. Iako ni ona od svoje 18. godine ne propušta ni jedne izbore, motiv  za izlazak joj je druge prirode.

- Ne vjerujem u politiku ni u političare. Ne znam puno o njoj i ne informiram se baš previše, ali vidim kako živimo i da se godinama ništa ne  mijenja. Svoje pravo, međutim, koristim kako bih izrazila svoj stav i poništila listić, kaže mlada Zadranka dodajući kako to čini i da s njezinim  glasom nitko ne bi manipulirao.

Profesor Ivica Ivić također redovito koristi svoje građansko pravo, a na  taj način, kaže, onemogućava i zlouporabu  njegova glasa.

- Očekuje da ljudi koji dobiju povjerenje građana u EU parlamentu  zastupaju njihove interese i bore se za dobrobit hrvatskih građana. Neki  od njih, koji su već tamo, zaslužili su i ostati, a neki opet da budu zamijenjeni. Ako je logika odaziv na inicijativu „67 je previše“, na koju se  odazvalo gotovo 700 tisuća građana, vjerujem da je društvo sazrijelo i da  će se stvari mijenjati na bolje jer to građani traže, istaknuo je prof. Ivić. S  uvjerenjem da hrvatski zastupnici u EU parlamentu mogu puno napraviti za svoj narod na izbore je jučer izišla i Marija Jurić, diplomirana agronomkinja.

Građani traže promjene na bolje

- Od zastupnika očekujem da se zalažu za interese ljudi koje predstavljaju i glasala sam za one za koje vjerujem da to rade, obrazložila je svoj  stav Jurić i motiv zbog kojeg redovito izlazi na sve izbore.  Psihoterapeutkinja Silvana Čeko-Jurišić izbore propušta samo u slučajevima kad je  spriječena i u nemogućnosti da sudjeluje, a na ove jučerašnje kaže kako  je izišla puna optimizma.

- Dosta mi je sijanja mržnje, raskola i svega što nam rade posljednjih  29 godina. Moj izbor su tolerancija, ljubav i jedan normalan život dostojan čovjeka. To je ono za što glasam, a mogu reći kako sam se ugodno iznenadila kad sam vidjela liste  i da onih kojima bih dala svoj glas ima više,  a mislila sam da je samo jedna. To me baš ugodno iznenadilo i evo, ostavilo u optimizmu i vjeri da nam može biti bolje te da se stvari mogu mijenjati na bolje, rekla je Čeko-Jurišić dodajući kako će i u buduće koristiti  svoje građansko pravo i dati svoj glas za opcije i ljude za koje smatra da  će se zalagati za ono što je i njezin interes, a dodala je i kako smatra da je  svaki glas važan.

Kategorija: 

Pogledajte izlaznost do 11.30 sati po županijama

EU IZBORI
Hrvatske vode/DIP
Svoj glas možete ubaciti u biračke kutije do 19 sati

Skroman, ali ipak veći broj birača nego prije pet godina, izašao je u nedjelju prijepodne na izbore za 12 hrvatskih zastupnika koji će ih idućih pet godina zastupati u Europskom parlamentu, javlja N1.

Do 11, 30 sati glasovalo je 9, 93 posto birača, što je za oko 2, 3 posto više u odnosu na 2014. godinu, objavilo je u podne Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Sljedeće podatke o odazivu, DIP će objaviti u 17 sati, a prvi, ne posve potpuni rezultati izbora bit će poznati iza 23 sata, nakon što se zatvore biračka mjesta u Italiji čiji birači posljednji glasuju.

Osim u Hrvatskoj, 12 hrvatskih zastupnika bira se u još 46 država, biračima je 'ponuđeno' 396 kandidata na 33 liste.

Kategorija: 

"Baci televizor kroz prozor i dođi na Banak!"

Treće izdanje Banka na rivi u organizaciji Mišancije
Već od podne dekice su bile na travi, sve je bilo spremno za jedno lijepo poslijepodne uz glazbu, smijeh, druženje, ćakulu, buvljak, ali i spizu...
Marin GOSPIĆ
Izležavanje u subotnje popodne

I jučerašnja, napokon sunčana i topla subota,  bilo je vrijeme   održavanja još jednog, trećeg po redu izdanja - Banka na rivi u organizaciji Mišancije. Već od podne dekice su bile na travi, sve je bilo spremno  za jedno lijepo poslijepodne uz glazbu, smijeh, druženje, ćakulu, ali i  spizu...

- Najveća je "navala" kad krene ručak. Prošli put je bio sjajan odaziv i  prema našoj slobodnoj procjeni "kroz" naš Banak je prošlo  i 250 ljudi.   Ovaj smo put pripremili i 100-tinjak porcija hrane, što je zapravo i priličan "zamah" i za nas, tako da  vjerujem kako će biti ljudi kao i prošlog  puta, a možda i više. Vidjet ćemo. Ono što opet želim naglasiti to je da je  Banak na rivi jedan onako, suptilan i nepretenciozan događaj jer je jednostavno stvar samo u  - druženju. Naši sugrađani dođu, vide se, ćakulaju, vode djecu na radionice i nema tu ništa spektakularnog i to nam ni ne  treba. Ne treba nam ništa spektakularno da bi bili na rivi, u svom gradu i  družili se, rekla je jedna od organizatorica i idejna začetnica cijele ove lijepe priče - Zrinka Džoić iz Mišancije.

Hoće li se Banak na rivi nastaviti i tijekom ljeta, s obzirom na to da će  biti gužvi, Zrinka Džoić je odgovorila kako će se Banak održati sigurno  na najavljenom Derivat festivalu 19. srpnja ove godine.

- Što se  tiče daljnjih izdanja Banka tijekom ovoga mjeseca,  zapravo još  ne znamo. Ne idemo baš nešto planski, nego kako bude. Postoji ideja da  se selimo i po drugim gradskim četvrtima i to nam nije strano, dapače.  Vidjet ćemo kakvo će biti ovo ljeto i kolike će biti gužve, iako mislim da  baš ne bi bilo loše pokazati i turistima - da smo tu i da nas ima, zaključila  je Zrinka.

Za glazbenu atmosferu pobrinuli su se Karlo Žampera, Stanko Gabre  Martinac i Mateo Olić, a održavale su se i  kreativne radionice za djecu.

- Uzmi dekicu, dođi na rivu, pozovi susjeda na banak, ručaj s prijateljima u prirodi, podrži lokalne umjetnike, proizvođače i OPG-ove, baci televizor kroz prozor i sudjeluj u buvljaku – jer tvoje smeće nekome je blago - svojevrstan je moto organizatora Banka na rivi, iz Mišancije.

Autor: 
Kategorija: 

U perivoju Kapetanski pronađeno 50-ak odbačenih šprica

Akcija čišćenja infektivnog otpada
Marin GOSPIĆ
Cilj ove akcije je bio i upozoriti javnost na opasnosti koje prijete od odbačenog infektivnog otpada

Članovi i volonteri zadarske Udruge apstinenata za pomoć  pri resocjalizaciji Porat organizirali su i jučer akciju čišćenja infektivnog  otpada. Cilj ovakvih akcija koje udruga Porat uspješno provodi već duljii  niz godina jest prevenirati moguće ubode građana, a posebice djece s  iglama te ih time zaštititi i smanjiti opasnosti od zaraze virusnim hepatitisom B i C i tetanusom.

Također, cilj ove akcije je bio i upozoriti javnost na opasnosti koje prijete od odbačenog infektivnog otpada. Izuzetna opasnost sastoji se u tome što se on nalazi nerijetko skriven od pogleda građana i djece u  prašini, gustoj travi ili pod lišćem.

Tako su jučer članovi i volonteri čistili poznati zadarski park Kapetanski i pronašli  50-ak odbačenih šprica.

- Obično prosječno u svakoj akciji pronađemo oko 50-ak odbačenih  šprica. Sada nam je dalje plan čistiti prostore odnosno okoliš oko dječjih  vrtića i igrališta, rekao je Siniša Kabić Peters predsjednik Udruge Porat. 

Autor: 
Kategorija: 

Sve ciči, pjeva, ori se

Moždani udar
Zadarski list/Arhiva
Prvi udarac u bubanj Tovareće mužike najavljujuje početak Saljskih užanci

Volim zvuk otvaranja knjige Gabriela Garcije Marqueza ‘Sto godina  samoće’. ‘Mnogo će se godina kasnije, pred streljačkim vodom, pukovnik Aureliano Buendia sjetiti tog davnog poslijepodneva kada ga je otac  poveo da upozna led.'

Volim zvukove Sali. Pjev kukavice prodire mi u tihu stanku sna. Zvuk  škripe kreveta dok se mama i papa razigravaju u ljubavi puni stida da  do ušiju mojih sestara i mene ne dođe taj, od žara ljubavi, izazvan  zvuk. Sali su pune zvukova, glasova, šapata, vikanja, nadglasavanja, prigušenih tonova sa zapretenom ljutnjom i prezirom, tugom i ljubavlju.

Volim pjevanje Horišta crikve svete Marije na procesiji Velikoga Petka  dok pjevaju 'Puče moj što učinih tebi'. U međustankama pjevanja iz  saljskoga polja razliježe se kreket žaba. Žabe su utihnule, jer je u njihov  dom u lokvi netko silno 'pametan' stavio kornjače u za njih umjetno  stanište, koje su potamanile autentične žabe, autentične punoglavce i  autentična jajašca. Netko je ukrao autentičan ton predivnih Sali. Horišti  se još drže. Bez kreketa žaba saljski Veliki petak suši se kao što presahne voda u lokvi. Volim zvuk kamenih kotača u uljarni koji tiješću masline i koštice iz kojih istječe zlatno ulje. Volim, kada se spuštan skalinama prema portu čuti glas ribara koji na peškariji viče 'ribe, ribe'. Prvi  udarac u bubanj Tovareće mužike najavljujući početak Saljskih užanci  potrese moju utrobu i postajem posvećen za svetkovanje života. Posljednji darac drvenim batom kalafata u drveni leut poziva na nove plovidbe. 'Putovati se mora, živjeti baš i ne' šapću Latini kroz svoje otočke artefakte. Ganut sam od zvuka mendula u našim dlanovima u danima  Božića. Udarac bata o zvono na crkvici svetoga Roka najavljuje nove i  nove ure, prolaz vremena. Volim prijateljevati sa vremenom, 'oživljavati' vrijeme, a ne ga ispunjavati’ kako bi rekao mudri Tagore. Dirne me  neumoljiv 'i cvrči, cvrči, cvrčak' dok ne padne mrtav. Oživljeno vrijeme  jednoga dana trajanja života. Veličanstven je zvuk prvog vlažnog poljupca predivne žene u dodiru sa mojim razmaknutim usnama.

Duša mi se produbi od tona Bachove fuge koja se razliješe po saljskom portu.

Tvoja i moja duša, tvoj i moj um stanište je bezbrojnih zvukova zrikavaca, galebova, pčela, muha, meket koza, blejanje ovce, glasova, moljenja Luzarja žena u crnini u sutonu Gospinog maja,  pjevanja umornog težaka u podne nekoga srpnja, pojeva ptica, mnoštva ptica u jutru  nekoga aprila, klokotanja mora u augustu, novembru, stalno. otključavanjs starih vratiju sa ključevima raja. Glasovi, zvukovi, pojevi,  cvrčanje, cvrkut, pjevanje. Sve ciči, ječi, ori se, a ja slušajući pored zdravih ušiju ne čujem. Čujem, a ne slušam. Slušam, a ne doživljavam. Sve  pjeva, a ja na rate sahnem i umirem.

Slušaj, život sam prolazi pored tebe. Živi.

Autor: 
Kategorija: 

Gorki biser naših tjela

Sinergija 1+1=3
Ova biljka posredno pomaže jetri, probavi i apsorpciji vitamina izuzetno važnih za organizam

Žuč. Simbol gorčine, ogorčenosti, krajnjih napora... Svašta pripisujemo žuči. No ona je ustvari ta koja našim tijelima omogućava povećanje  apsorpcije masti i samim time i vitamina topivih u mastima (D, E, A, K)  te neutralizaciju viška kiseline.

Pojednostavljeno, žuč luči jetra, šalje u žučni mjehur na skladištenje,  pa kada mi unesemo masti u organizam, žučni mjehur počne sa kontrakcijama, i pljucne žuč u žučovod, sve do dvanaestnika. Pretvara  masti u sićušne kapljice-micele, s kojima se onda enzimi mogu lakše  obračunati.

To je princip ovog dijela probave. A kada dođe do poremećaja,  možemo posegnuti za zelenim prijateljem - Fumarijom. Jer ona kao da  je u raju stvorena baš za obračunavanjem s točno par problema. Posjeduje bioaktivne spojeve zvane: izokinolinski alkaloidi. I dok su u  većini biljaka alkaloidi ponešto opasni, jer su izuzetno jaki pa s njima  treba oprezno, ponekad su i otrovni, kod dimljače, unutrašnje sinergije  ju čine bezopasnom. No zasigurno izuzetno korisnom. Prvo što čine je  da jačaju tonus mišića probavnog sustava. No time ne pogoršavaju  neugodne grčeve nego ih ujednačuju. Što je očito bitno kod žučnog  mjehura, koji upravo kontrakcijama tjera nakupljenu žuč u dvanaestnik.

Dimljača nakon toga utječe na još jedan aspekt. A taj je da je ova biljka amfokoleretik. To u prijevodu znači da uravnotežuje lučenje žuči.  Kada je premalo potiče proizvodnju, kada je previše, natjera jetru da  malo smanji doživljaj. Kako elegantno!!! Koje li divne sinergije u ovoj  biljci

Ona je u narodu poznata kao biljka koja pomaže kada smo debelo  pretjerali za stolom, ubacujući u kljun nemoguće količine hrane. U tijelu, ustvari radi ovo prije navedeno. Ubrza proces rastvaranja kod hranidbenog pretjerivanja.

Kod ljudi čije tijelo odluči u žučnom mjehuru stvoriti kamence, kao  neka šašava kamenica bisere, pomaže uz neke lijekove kod rastvaranja  istih, ali i prevencije još prije nego što se pojave. Nismo stvoreni za  stvaranje "bisera", a nemaju ni tržišnu vrijednost pa nam je zasigurno  bolje bez njih!

No ako do toga ipak dođe pa završimo pod nožem čika doktora, koji  nam ukloni žučni mjehur, ovaj divni divlji zeleni prijatelj pomaže u regulaciji lučenja žuči. Što je savršeno kada naše tijelo ostane bez skladišnog prostora gdje bi žuč mogla stanovati.

Kada malo promislimo o posrednom djelovanju ove biljke, ona očito  posredno pomaže jetri, probavi i apsorpciji vitamina izuzetno važnih  za organizam. A kako je riječ o vitaminima: A, E, D koji utječu na zdravlje kože, vrlo je logično što se ova biljka osim kao kraljica žuči, koristi i  još kod kroničnih ekcema i atopije te svrbeži kože, iznutra kao čistač  organizma. Ujedno pomaže i kod glavobolja. Naravno onih koje nastaju zbog loše probave. Kako je sve povezano! I koja je divna logika sinergije upravo ovdje na dijelu! Probava je cijeli jedan sustav, no sastoji se  od povezanih cjelina. Pa ako se poremeti jedan dio, sve se lančano  može urušiti. Cijelo ljudsko biće ne može biti dobro, ako je i samo jedan njegov dio u teškoćama. Toga ni nismo svjesni dok smo zdravi, pa  valjda zato zaboravljamo biti zahvalni za prvu i osnovnu sreću u životu  - zdravlje. Tako da ostala divna pomoć koju nam može pružiti fumarija  su za sva ona stanja, koja posljedično nastradaju kada tako prezrena  žuč ne radi baš najbolje. A to su: akne, artritis, prevencija arteroskleroze...

Čaj se primjenjuje oko 6 grama dnevno, ili u praksi- 2 žličice suhe biljke na šalicu vode, 2-3 puta dnevno.

Latinski naziv je Fumaria officinalis, gdje njezino ime priča o vjerovanju u Starom Rimu da ta biljka nastaje od isparavanja iz zemlje - fumo  znači dim! Iako ima možda nešto i u tome da sok svježe biljke lako natjera suze u oči, baš kao i dim. Iako ime ostavlja mašti i nagađanjima,  njezina nalazišta nisu nikako tajna. U Dalmaciji ova penjačica, raste  posvuda, i to u tolikim količinama da ju prezrivo gledamo kao korov.  Njezina svojstva su pomalo zaboravljena pa izdaleka u oblacima grmova u koje izraste, gomila se slobodna i divlja, baš poput dima.

Bliska je rođakinja poljskog maka. A nekoć se uključivala u čitav niz  rituala koji su za svrhu imali povećanje obilja i novca. Upute kažu da  se  uvarak poprska jednom tjedno oko kuće, za ekonomsku sigurnost obitelji, a ukoliko pošpricamo cipele pa ih protrljamo do visokog sjaja,  imati ćemo osiguran novac cijelu godinu. Ukoliko neki zlonamjernik  pokušava oteti naše novčiće, dovoljno je skuhati uvarak i ostaviti ga otklopljen na kantunu kuće. Vibracije bi trebale otjerati takve barabe.

Iako ovakve tradicije imaju samo vrijednost simpatičnih tradicija, i  banke ipak ostaju sigurniji čuvari ekonomskih sredstava, ipak je simpatično primijetiti da ova biljka kod nas svuda raste, i samo čeka da pomogne.

Kategorija: 

Bolest ne bira, obolijevaju i jako mladi ljudi

Obilježen svjetski dan multiple skleroze
Društvo oboljelih od multiple skleroze Zadarske županije trenutačno broji 115 članova, ali prema riječima predsjednika Društva Patrika Puljića taj se broj nažalost, može množiti i tri puta
Facebook
Zadarski MS đir krenuo je s Foruma, a završio na Pozdravu Suncu

Obilježavamo Svjetski dan multiple skleroze. Inače,  datum  obilježavanja je 31. svibnja, ali  to je -  fleksibilno. Mi smo izabrali današnji dan jer je subotom prijepodne grad obično  pun ljudi. Odaziv je  dobar, ima puno mladih i imamo dobru podršku. Želimo podignuti svijest o ovoj bolesti i tako poboljšati kvalitetu života oboljelih.  To nisu samo lijek i bolnica, već i sve ostalo. Želimo i da poslodavci, naši sugrađani,  susjedi, prijatelji - vide što je multipla skleroza i da shvate kako je to bolest s tisuću lica i da nije lako ni jednostavno, rekao je Patrik Puljić, predsjednik Društva oboljelih od multiple skleroze Zadarske županije.

Dodao je kako trenutačno ima  115 registriranih članova njihova  Društva, ali da vjeruje kako se, nažalost, ta brojka može množiti i puta tri  te da je to prilično velika brojka na broj stanovnika Zadarske županije.  Mišljenja je kako je za tu bolest stres i ritam života - veliki okidač te da  oboljevaju i mladi jer jednostavno nema pravila.

- I ja sam obolio s 18 godina. Bilo je stresa. Možda se to nekome čini  smiješnim, ali je taj period života meni očito bio jako stresan. I kad ste  mladi, teško je taj stres prevladati... I u našem Društvu ima mladih,   pa  tako i oni koji imaju 19 godina. No, nažalost oboljevaju još i mlađi,  prema svjetskim podacima.  Kad bi se pronašao uzrok, znao bi se i lijek. Nadam se da će se kvaliteta života primarno poboljšati, osobito kad je riječ  o  oboljelima i  od ove bolesti, zaključio je Patrik Puljić.

Naime, u sklopu obilježavanja Svjetskog dana oboljelih, Društvo oboljelih od multiple skleroze Zadarske županije, ovu  je godinu organiziralo  3. po redu Zadarski MS đir. Ovom manifestacijom, kako je naglasio i Puljić, žele se smanjiti predrasude prema osobama s invaliditetom, ukazati  na potrebu poboljšanja kvalitete života oboljelih te senzibilizirati javnost  i podignuti razinu svijesti o multiploj sklerozi. Svi sudionici tako su jučer  ujutro u uočljivim narančastim majicama napravili đir od Foruma preko  šetnice, pa rivom do Pozdrava Suncu, dijeleći informativne letke, balone,  ali i majice.

Autor: 
Kategorija: 

Grabar-Kitarović glasovala na izborima za EP, pozvala građane, posebno mlade da izađu na birališta

EU IZBORI
HINA
Predsjednica RH - Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović glasovala je u nedjelju na izborima za zastupnike u Europski parlament (EP), a u izjavi novinarima izrazila je nadu da će izlaznost biti veća nego na prošlim izborima te pozvala građane, posebno mlade, da glasaju "jer je to najbolji mogući način kako građani mogu izabrati da njihova opcija uđe u europarlament”.

"Nadam se da će odaziv biti veći i mislim da neću prekršiti izbornu šutnju ako pozovem građane da izađu na izbor, daju glas svojim kandidatima, jer izbori za EP nisu tek tako izbori – tu se doista odlučuje koliko će Hrvatska dobiti i EU fondovima, kakve će biti naše zajedničke politike”, poručila je u izjavi novinarima koji su je pitali očekuje li da će izlaznost biti veća od 25 posto, koliko je bila na prethodnim izborima za EP.

Europski parlament iz godine u godinu dobiva sve jaču ulogu, istaknula je predsjednica. "I ako želite svoj glas, bio on euroskeptičan, eurofobičan ili euroenergičan, za što je moguće snažniju EU ili pak suverenistički, za Hrvatsku i njene suverene interese u EU - izađite danas i birajte svoje kandidate jer to je najbolji mogući način kako hrvatski građani mogu izabrati da njihova opcija uđe u EP. Nemojte podcjenjivati svoj glas – svaki glas je bitan”, dodala je.

Pozvala je posebno mlade da izađu na izbore, a nije ju razveselilo zapažanje novinara - koji već više sati na biralištu na kojem je ona glasovala prate glasovanje - da je izlaznost mladih do tog trenutka bila vrlo mala. Izrazila je nadu da će tijekom dana mladi izaći na birališta. "Mladi, molim vas, to su izbori za vas. Izađite, dajte svoj glas jer je bitno koju opciju zastupate i bitno je tko će vas zastupati u EP”, poručila im je . 

Kada je bila na samome glasačkome mjestu, predsjednica je prokomentirala to što se glasovanje provodi iza kartonskih paravana, rekavši kako je to "kao u 19. stoljeću”, a na upit novinara o toj svojoj primjedbi podsjetila da je sudjelovala u organizaciji izbora u Afganistanu.

Na tim se izborima ulazilo u jednu kućicu sa zastorima i moglo se glasovati, a da to nitko ne vidi, navela je te se založila za uvođenje elektroničkog ili dopisnog glasovanja.

"Elektroničko glasovanje omogućilo bi iseljenicima, svim državljanima Hrvatske da glasaju. Jer svaki državljanin Hrvatske, 18 godina plus, bez obzira gdje plaćali poreze, ima pravo glasa u RH i naša je dužnost to im omogućiti. Ako im to ne omogućujemo, onda je to, nažalost, oduzimanje prava jednom velikom dijelu populacije koja ima pravo glasa”, poručila je.

Treba pronaći način dopisnog ili elektroničkog glasovanja na svim izborima kako bi se doista svima omogućilo da glasaju, dodala je.

Smatra kako još prerano za uvođenje obveznog glasovanja, "možda tek za nekoliko godina, nakon što se glasovanje omogući svim hrvatskim državljanima”, ali i naglasila kako su izbori temelj demokracije.

"Ako niste izašli na izbore i onda sljedećih četiri ili pet godina brundate 'gle ovaj ili onaj je na vlasti', zapravo na to, neću reći da nemate pravo, ali nemate sasvim pravo, jer niste ostvarili svoje demokratsko pravo da birate svoj zastupnike za koje mislite da će vas najbolje zastupati”, zaključila je.

Autor: 
Kategorija: 

Povezane vesti