Zadarski list – Dnevne novine – Dnevni list

Zadarski list – Dnevne novine – Dnevni list

list – Dnevne novine –

je prva i jedina dnevna novina u Zadru. List je najprije pokrenut kao tjednik početkom studenoga 1994. godine. Nakon četiri godine, 21. prosinca 1998., prerastao u dnevnik. pokriva područje zadarske regije, a donosi i vijesti iz zemlje i svijeta.

"Oštro osuđujemo diskriminatorni ispad Jose Nekića!"

Forum žena SDP-a reagirao na istup na Gradskom vijeću
Joso Nekić je politički komentar zadarske gradske vijećnice SDP-a Jelene Jelavić napao riječima "Kako te nije sram, mulice jedna?!"
Zvonko KUCELIN
Joso Nekić

Socijaldemokratski foruma žena SDP-a Hrvatske i Socijaldemokratski forum žena SDP-a Zadar poslali su jučer priopćenje u povodu napada Jose Nekića, pročelnika Grada Zadra za školstvo i obrazovanje, na gradsku vijećnicu SDP-a Jelenu Jelavić, na sjednici Gradskog vjeća održanoj u četvrtak.
Navode kako oštro osuđuju ovaj diskriminatorni ispad zadarskog pročelnika i predsjednika zadarskog HDZ-a Jose Nekića prema vijećnici Jelavić, kada je njezin politički komentar napao riječima "Kako te nije sram, mulice jedna?!".

Više od uvrede

- U riječima Jose Nekića sadržan je sav spektar ponašanja koje je potpuno neprimjereno i neprihvatljivo u javnom i političkom diskursu. Korištenjem izraza "mulica" Nekić je Jelenu Jelavić nastojao uvrijediti izrazom koji se koristi u dijalektu kada se govori o budalastom djetetu, djevojčici, ističu u Forumu žena SDP-a dodajući kako ispad Jose Nekića zapravo ne staje samo na uvredi. - On je nastup, komentar i politički rad Jelene Jelavić želio obezvrijediti. Njegova je poruka bila da vijećnici Jelavić, mladoj političarki, u zadarskom Gradskom vijeću, pa i politici općenito, nije mjesto. Jelena Jelavić izrekla je komentar koji nije nikoga vrijeđao te je uostalom radila ono što se očekuje od osobe kojoj građani povjere mandat da ih predstavlja u nekom predstavničkom tijelu. Zato ispad Jose Nekića nije samo uvreda, nedemokratičan eksces, već i seksizam, ali i diskriminacija vijećnice po osnovi njene dobi, te poruka da je spreman, bez ustezanja obezvrijeđivati žene, navode socijaldemokratkinje.
Istaknule su kako su političarke i mlade žene iznimno često žrtve seksizma. Takvim seksizmom želi im se, dodale su, poručiti da je politika mjesto koje pripada isključivo muškarcima, da mlade žene nemaju pravo na svoje mišljenje, a posebno ukoliko se ono razlikuje od mišljenja muškaraca.

Traže ispriku Nekića

- Također, stručni krugovi koji se bave rodnim politikama tvrde da učestalo seksističko ponašanje dovodi posljedično do prihvaćanja diskriminacije kao modela ponašanja u društvu, a posljedično i do prihvatljivosti nasilja nad diskriminiranim osobama. I zato je, prije svega, istup zadarskog pročelnika za obrazovanje šokantan, neprimjeren, a posljedično i opasan.
Zato ovim putem SDFŽ traži od pročelnika Nekića da vijećnici Jelavić uputi javnu ispriku zbog neprimjerenih, seksističkih i diskriminatornih riječi koje joj je uputio. Iako je Joso Nekić prozvao vijećnicu da je treba biti sram, naše je mišljenje da se razlog za duboki sram nalazi na njegovoj strani, poručuju iz Foruma žena SDP-a.
SDFŽ je, naglasile su, reagirao i reagirat će prema svakom seksističkom i ponižavajućem ispadu usmjerenom prema ženama koje su se odlučile prihvatiti politiku kao svoj poziv, bez obzira na političku opciju iz koje dolaze. U toj borbi i zalaganju, voljele bismo, dodale su, kada bi im se pridružile i kolegice političarke i članice ostalih ženskih političkih organizacija koje djeluju u drugim političkim strankama. Samo zajedno se možemo učinkovito založiti za prava žena u političkom prostoru, zaključuje se u priopćenju Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Hrvatske i Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Zadar.

Kategorija: 

Tko u Hrvatskoj može platiti kuću pola milijuna eura?

TV SVEKRVA
Kuća na splavi

KAKO RIJEŠITI PROBLEM STANOVANJA PROSJEČNOG HRVATA?

Ide tako na tv-u jedna od onih emisija u kojoj se govori o ugodnom i lijepom stanovanju. Govore nam oni o kućama u kojima se stanuje. Može se naučiti puno stvari. Prva kuća je rađena na principu Lego kocaka i složi se u nekoliko sati (to kao da je naš Želimir Periš zamislio), a cijena je nevjerojatno pristupačna za prosječnog Hrvata. Samo 190 tisuća eura. Onda nam pokazuju kuću koja se nalazi na vodi na nekom splavu kojega prenosiš remorkerom kamo god ti se svidi. Ta bi kuća bila super na našoj obali. Naime, poznato je da je naš narod uz more gostoljubiv i da jako vole da ime se parkiraš (vežeš) u blizini njihovog veza. Ne daju oni ni barčicu od tri metra da vežeš, a kamoli cijelu kuću. Ali, ako ništa drugo, ova je vodena kuća bar po cijeni pristupačna našem čovjeku. Samo 600 tisuća eura. Onda pak imamo kuću koja je potpuno izolirana od vanjskih utjecaja tako da skoro ništa ne troši za grijanje i hlađenje, ali košta samo pola milijuna dolara pa vi izračunajte.
Nakon gledanja ove emisije čovjek se s pravom pita - kome je to namijenjeno? Tko u Hrvatskoj može platiti kuću pola milijuna eura? Bilo bi daleko prikladnije pustiti nam nešto o tome kako prehraniti obitelj s jednom prosječnom plaćom, kako prevariti porezne organe, kako preživjeti s prosječnom mirovinom, ili ono najteže - kako živjeti na Poluotoku kada ti gradska vlast radi sve samo da te s njega protjera? To je tema za nas, a ne kuća od pola milijuna eura.

»DR. OZ« - NIKADA KRAJA OVOJ SERIJI

Često sam se pitao - postoji li nešto dugovječnije od Ophre? Hrt mi je ovih dana dao odgovor na to pitanje. Postoji. »Dr. Oz« je talk-show u kojem zgodan čovjek (naravno, zgodan po ukusu prosječne debele Amerikanke) govori što je zdravo, a što nije. Tko o čemu, a Amerikanci o zdravom životu. Tip je vrlo agilan, elegantan i elokventan, taman kako to zamišlja prosječni mediokritet. On mahnito skače po studiju i otkriva nam stvari koje mi do sada nismo znali, a koje nam može reći svaki naš osnovac koji ima barem trojku iz Prirode i društva. Kako treba jesti zdravo, izbjegavati masnoće i slatkarije, gazirane sokove, a da se treba i puno kretati. Dr. Oz je organizirao i mali kviz za svoju stupidnu publiku u kojem su teška pitanja tipa »u kojoj rijeci žive nilski krokodili« I »koja ptica ima oko sokolovo«. Glupača koja nekako uspije odgovoriti na pitanje »da li je masnoća u krvi zdrava ili ne?« automatski pada u afan i histerično vrišti. Jasno mi je zašto to prikazuju američkim blesanima, ali nije mi jasno tko to gleda kod nas. Osim toga, ova serija kao da nema kraja. Prikazuju je već desetljećima. Imam osjećaj da kada god upalim tv-prijemnik na jednom od kanala simpatični doktor pomaže nesretnim, debelim i depresivnim Amerikancima.

HUI LIU, LIEH LO I YUNG LIU

Potpuno neočekivani početak filma! Nekom momku, dok je bio mali dječak, pobiju cijelu obitelj (okrutno naravno), on pobjegne u neki samostan (ne misli se na ove naše samostane, nego na one istočnjačke), gdje se svećenici očigledno vrlo malo bave molitvom, a više šaolin borilačkim majstorijama. Nevjerojatno je kako su živahni ti njihovi popovi, a sve u skladu s nekakvim vjerskim principima, umjesto da više misle kako će otvoriti koji apartman ili prodati zemljište uz more nekom pravovjernom poduzetniku. Ali, što sam ono počeo? Da! Zli ljudi onome momku pobiju cijelu obitelj, on ode u samostan i tamo, logično i očekivano, postane jedan od najboljih učenika (borilačkih vještina naravno, ne vjeronauka), vrati se nazad, osveti se... A što reći? Još jedan u nizu nevjerojatno sličnih filmova o borilačkim vještinama s uvijek jednom te istom fabulom. Upravo je zanimljivo kako nam ih uporno emitiraju, a sve iza ponoći, kada djeca, koju to jedino i može zanimati, ionako spavaju. Ali nije baš sve standardno i dosadno. Imena glumaca će vam sigurno puno značiti. Chia Hui Liu, Lieh Lo i Chia Yung Liu....

Kategorija: 

Sinovi Ivana Glavosjeka

ČETIRI KANTUNA
Jučer je isto bio 13. rujna petak.. braća su ih s ljubavlju posjetila.. cvijećem i svijećom okitila.. SINOVE IVANA GLAVOSJEKA

Bio je petak 13. rujna kad se nisu dali.. kada su ostali... Devedeset prve, kada su pred Islamom pali... Zoran i Dinko... Krv je zemlja kotarska primila njihovu lako. Eto jučer se opet na petak 13. rujna okupila braća gardijska lako.
Jugo vojska preplavljuje. Pali sela. »Čiste teren« od Hrvata.. po Kotarima. Martićevi crnci su ih zvali te što su napali... U jednom napadu preplavljuju branitelje. Ustreljuju čeljad.. i stoku. Jednako. Pobiju, popale. Gone. Tjeraju branitelje ka gradu. Narod.. istrebljuju. Stvaraju obruč za obručem... Oko Paljuva.. Podgradine, Islama.. Pridrage, Zemunika.. Nadina.. Škabrnje. Guše Grad... Bombardiraju iz aviona Kruševo.. raketiraju mostove.. odašiljače. Buše kuće tenkovskim salvama... Buše crkve... Uništavaju jedno selo. Dani oštrih sukoba i hajki...
Bio je Petak 13. rujna kad se nisu dali.. kad su prvi pali Zoran i Dinko.. Hrvat mali ZENGE Doma svoga jedinoga.
Bataljun Ivanov za to vrijeme izvršava svoju zadaću. Prekopava cestu. Stvara prepreke na magistrali. Diže u zrak mostove. Pravi zasjede. Mobilizira novake.Organizira se kako zna i može... Nitko ne pita izbjegle kako su se spasili. Nitko ne pita novake odakle su došli. Svi su dobrodošli... Svak svakoga tješi.. hrabri... Svatko od prognanika od dohodnika o tome sam pripovijeda... Uglavnom mučno... A Vojska hrvatska.Te ZENGE. Te grupe.. odredi... Imaju ti dragovoljci stanovitu taktiku... Koja zapravo i nije neka taktika. Ustvari nije nikakva taktika. Vojne škole nemaju. Improviziraju... Improvizacija.. da improvizacija to je prava riječ.. pravi izraz. Improvizirati... Oružje. Akcije, vozila, top.
Bio je Petak trinaesti devedeset prve. Kad se nisu Dali. Kad su prvi pali. ZENGE Ivana Glavosjeka. Prošlog vijeka Zoran i Dinko zagrljena braća.. sin domobrana, ustaše sin, sin partizana.. pomirena braća... Za Dom svoj spremno su pali.. život tamo pred Islamom dali.
Četnici dijele teren u neke kvadrate.. trokute.. strelice karte... Garda se jednostavno tuče. Tamo gdje se zatekne...Novopridošlica ima potpune krive dojmove... Misli da je zalutao među samoubojice. Jer što znači provocirati veliku snažnu oklopljenu vojsku. S dva tri rafala muzejskog oružja. Bosti je kao što bode komarac.. ne obični.. tigrasti...Ali ipak samo komarac. Koji ne zna vojnu strategiju. Ne voli linije. Bježi od utvrđivanja položaja.Toliko puta reagira pogrešno, zbunjuju sebe.. još više te martićeve Ceranja, Miranja, Biljana, Grčkog Islama, Kašića.. JNA specjalaca crnce... Što sve to znaći osim da je lud.. da su svi njegovi ludi.. samoubojice...
Bio je petak trinaesti devedeset prve.. sunčan dan ko san.. jeste li znali da su to popodne ZENGE prve umirali. U drači Islama... Nije bila Hrvatska sama. S njom su bili Zoran i Dinko onog dana... Prvi krvavi cvjetovi procvali... Vojske Branitelja u slavu Domovine. Matere su tada zavapile SINE.. jeste li znali!?
Armija da prostiš ima redovitu logistiku. Tvornice oružja ima čejo. Podmazano uniformirano.. naoružanje.. streljiva preko svih potreba. Donekle sigurno prenoćište.. ima inicjativu.. kontrolira glavne prometnice. A te Zenge sve su samo nisu uniformirane. Odora šarena. Oružje još šarenije. Streljivo se na prste broji. Jedino prehrana ne kasni... Ali o njoj niko ne misli.. trinaestog rujna.. Petak... O njoj niko ne misli.. važno je preživjeti... I lijepo je nokte gristi.. preživjeti sve što te tuče. Avione.. tenkove.. bovove. Sve to grmi.. vozi. Puca. Topovi gađaju u meso ljudsko.. strojnice.. brzometke.. minobacači... Svjetlost pada i sve smrači.. i Zenge se povlače.. i vraćaju se opet.. taj bataljun IVANA GLAVOSJEKA opet se pred Školom prestrojava.. i opet ona na taraci glava viče.. Branite KUĆE.. Dom branite.. Viče... A sve to cijelo vrijeme tuče. Puca. Premiješta se. Zemlja se trese.
Bio je Petak Trinaesti devedeset prve u Islamu. Sklopiše oči Zoran i Dinko dva zagrljena u smrti pomirena ZENGA BRATA... Spremno umrli su.. DOM branili su. Jeste li znali.. i nisu bili sami...
Sedam će u tom danu lijepih i hrabrih ljudi biti IVANA GLAVOSJEKA prostrijeljeni
petka.. trinaestog u mjesecu rujnu. Jednog poslijepodneva.. na ilovači žutoj.. islamskoj. Prošlog stoljeća, zadnjeg desetljeća. Prva ZENGA KRV JE PALA.. otad zemlja kotarska upit će još 371 ime Hrvata u krvi... Al ni jedno ime ZENGe neće i ne smiju izjesti Zaborava crvi.
Domovina ih je uzgajala na posebnim jaslama ispred škole u Poličniku postrojene, za posebne namjene koje tim mladićima tih dana nisu bile znane.
Jučer je isto bio 13. rujna petak.. braća su ih s ljubavlju posjetila.. cvijećem i svijećom okitila.. SINOVE IVANA GLAVOSJEKA.

Kategorija: 

U velu otrova

Sinergija 1+1=3
Najčešće završi kao ukrasni suhi cvijet u našim vazama
   

Ova biljka raste po našim šumama. Svi ispred nje zastanu u ovo doba godine, kada plodovi sazrijevaju, jer zaista privlači pažnju. Svojom ljepotom, neobičnošću, bojom… Kineski lampioni..
Najčešće završi kao ukrasni suhi cvijet u našim vazama. I to tako da ju stavimo u malo vode, na tamno mjesto, pa dodajemo vodu kada ispari, sve dok se biljka ne osuši, ostavljajući stabljiku i prekrasne narančaste lampione da nas razveseljavaju u zimi.
No ova biljka osim što je ljepotica, ima i prekrasnu kemijsku osobnost. Njezina bobica je jestiva, no njezina ovojnica, upravo ta koja privlači pažnju je jako, baš jako otrovna!. Svako pri zdravoj pameti bi se naravno zapitao, pa zašto onda riskirati!
Pa, kada se poštuju pravila igre, i naviknemo se da se biljci pristupa na određeni način, možemo profitirati njezinim blagodatima. Baš kao i kod krumpira, za kojeg sada već i vrapci znaju da je sirova i sama biljka otrovna, svejedno veselo svi ližemo prstiće nakon pečenih krumpirića…
I nisam slučajno baš krumpir spomenula. Ova biljka je iz iste porodice! Solanaceae (pomoćnice) Sestra od krumpira na latinskom se odaziva imenom: Physalis alkekengi L. a kada ju naš narod zaziva po šumama oko Zadra, mogla bi odgovoriti i na ovaj niz imena: mjehurica, ljoskovac, pljuskavac, mjehorica, divlja paprika, pogančeva trava. Ovaj zadnji naziv je dobila po jednim od razloga zašto bi se trebali pomiriti s tim da ju strpljivo izljuštimo od otrovnog ovoja, pa koristimo bobice. Jer se koristi i za liječenje poganca – crvenog vjetra.
I za razliku od biljke krumpira je ljekovita cijela biljka: list, stapka, cvijet i plod (ovojnica ploda ne!). Plod je kiselo-slatkasto-gorkog okusa, dominira kiseli okus., nekako mirisna… Pomalo neobična kombinacija. Kao bobice-voće mogu se konzumirati sirove, no i raditi marmelade, pekmezi, s medom, sokovi, kolači… A koristeći to voće ujedno u tijelo unosimo i lijekovitu prevenciju. Ne kažu ljudi bez veze da se u frižideru nalazi prevencija za doktora. Ono što jedemo nas održava zdravima, a ne liječnici. Kada smo dogurali do čekaonice doktora je već kasno, i onda govorimo o lječenju nečega što je davno nizbrdo otišlo.
Fitofarmacija je tek počela malo sustavnije proučavati. No razni narodi po cijelom svijetu je već odavno koriste. A znanost izgleda potvrđuje i odobrava ono što su narodi već prokljuvili. Mjehurica pospješuje bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće. Izvrstan je diuretik te se koristi kod vodenih bolesti te svih oblika tegoba vezanih za sam mokraćni mjehur i mokraćne kanale; upale, pijesak i kamence, otežano i bolno mokrenje, zastoj mokraće i sl. Djeluje kao analgetik (sredstvo za olakšanje boli) te imuno stimulirajuće zbog vitamina C. Koristi se i kod kašlja i katar pluća gdje olakšava iskašljavanje. Kako dobro djeluje na rad jetre i žuči ubrzava cijeli metabolizam ljudskog tijela čisti zamjetno krv što je posebno važno kod reume, artritisa i gihta. Pojačava znojenje, pospješuje rad crijeva te je korisna kod zatvora i crijevnih nametnika. Neki narodi je koriste i za reguliranje menopauze i s tom nezgodacijom povezanim tegobama.
Ova biljka je nekako našla put iz dalekog Japana gdje se smatrala svetom biljkom. Ali već početkom 18. st raširila se cijelom Europom i ostatkom svijeta gdje su ju ljudi prigrlili u svojim vrtovima ili i divljina u svojoj skrivenoj raskoši. Raste po šikarama, rubovima šuma, na čistinama, poljima i vinogradima, uz putove i plotove, u vrtovima
U Japanu je još uvijek prisutna na svečanosti koja se zove Bon Festival, u kojem ljudi nose pitariće sa ovim biljčicama da bi osvijetlili put svojim dragima koji su napustili ovaj svijet. A jednom godišnje joj posvećuju cijeli sajam Asakusa koji se održava 9. i 10. srpnja.
Fosili ove ljepotice ovijene velom otrova su nađene u Sibiru, Njemačkoj, po cijeloj Europi… Fosilizirane bobice i pelud ove biljke na sve strane od zore čovječanstva…
Nije nam poznato da li su i tada to ljudi koristili u prehrani. Niti da li su i tada služili simbolično da osvjetljavaju put preminulima, ili nas je u to vrijeme ova biljka slala među preminule, jer nismo tada shvaćali da je dovoljno pažljivo ukloniti lampiončić oko bobice…
No u današnje vrijeme, kada već i laboratoriji potvrđuju iznimne vrijednosti koje ima za naš organizam, možda bi bilo zgodno početi malo više konzumirati ovo voće, naviknuti se na njega i sklopiti primirje, zasnovano na poštovanju pravila i osobitosti. Iako je zaista toliko lijepo da dio uvijek možemo ipak i za vazu ostaviti… A kada narančasti dio potpuno propadne, pa se nježna prekrasna mrežica celuloze pojavi grleći bobicu, meni izaziva totalnu zatreskanost u ljepote prirode. I uopće ne zamjeram otrovnost. Kao i svaka ljepotica i je red da u sebi nosi zrno opasnosti i zahtjeva poštovanje.

Kategorija: 

KOŠ ZA KOŠ Zdenka Zrilić: "Ovo je prekrasna uspomena, možda će neke od njih ljepota ove igre motivirati da i sami izrastu u buduće profesionalne košarkaše!"

ZBT i Udruga Krešimir Ćosić darovali koš mališanima dječjeg vrtića Voštarnica
Iva PERINČIĆ
Djeca su odmah zaigrala na novom košu, a posebno oduševljenje izazvali su poznati košarkaši koji su s njima zaigrali

Sportska priča nacionalnog projekta Koš za Koš dobila je danas novi nastavak u zadarskom naselju Voštarnica. Tamošnjem dječjem vrtiću Radost projekt je u sklopu Zadar Basketball Tournamenta i u suradnji s udrugom Dani Krešimira Ćosića donirao koš na oduševljenje više od stotinu mališana. Projekt koji ima za cilj popularizirati košarku time je najmlađim Zadranima omogućio da uživaju u sportu koji je proslavio njihov grad.

''Prije dvije godine generacije djece su pokazale veliki interes za košarku i zadarske košarkaške legende kao što su Krešimir Ćosić ili Pino Gjergja, sve je vodilo k tome da žele svaki dan koš. Projekt Koš za Koš i udruga Dani Krešimira Ćosića čuli su nas i reagirali, a djetetu je važna poruka da ga se čulo. Naravno, ne treba zaboraviti i da je Zadar košarkaški grad i to treba njegovati od najranijih dana!'' – izjavila je Tanja Blaslov, odgojiteljica u dječjem vrtiću Radost područni objekt Voštarnica.

Djeca su odmah zaigrala na novom košu, a posebno oduševljenje izazvali su poznati košarkaši koji su s njima zaigrali. Kapetan KK Zadra Ive Ivanov i igrač Anadolu Efesa Krunoslav Simon pronašli su vremena između utakmica Zadar Basketball Tournamenta i najmlađima pomagali zakucavati. S djecom su se podružili i bivši košarkaš Andrija Žižić te igrači Sonik Puntamike Šime Špralja i Filip Jošić.

''Presretna sam što smo na ovaj način donirali dječji vrtić u Zadru, vidimo koliko se dječice okupilo, koliko su sretni. Doveli smo i ova poznata košarkaška imena i mislim da im je ovo prekrasna uspomena. Vjerujem kako će svaki dan moći uživati u košarci, a možda će neke od njih ljepota te igre motivirati da i sami izrastu u buduće profesionalne košarkaše!'' – izjavila je organizatorica projekta Zdenka Zrilić.

Koš za Koš pokrenula je zadarska tvrtka S Event, a generalni partner projekta je HEP. Obnovom zapuštenih igrališta diljem Hrvatske nastoji se od kvartovskih igrališta ponovno napraviti omiljena mjesta okupljanja generacija i stasavanja talenata. U projektu Koš za Koš do sada je obnovljeno šest igrališta i šest koševa u četiri grada. Nakon igrališta u Zadru, Karlovcu, Osijeku i Slavonskom Brodu, igralište u dječjem vrtiću Voštarnica postat će mjesto zabave za malene košarkaše.

Kategorija: 

Najbolja kruzerska luka na svijetu ne smije biti politička arena

Osvrt na nagradu koja je Gaženici došla iz Hamburga
Ovaj projekt je i dalje jedinstven, a najgore što se može dogoditi je da kao takav postane – politička arena. Jedino bez politike se ova prekrasna luka može razvijati na način kako je struka i zamislila, a to je ujedno i pravi razlog zašto je Zadar nedavno u Hamburgu dobio titulu najbolje luke na svijetu
Zvonko KUCELIN
Najbolja luka na svijetu - Gaženica

Ne znam koliko je prestižno natjecanje Seatrade Cruise Awards u Hamburgu, ali tamo je Zadar osvojio glavnu nagradu u konkurenciji od nekoliko stotina luka, a titulu je u finalu osvojio u konkurenciji s lukom Olden u Norveškoj i lukom Yokohama u Japanu. To je svakako sjajan uspjeh moga Zadra!

Iako je odluka o gradnji luke Gaženica bila političke naravi, ipak je inicijativa došla od strane struke i to zaslugom akademika Bašića, no treba priznati da je politika odigrala ključnu ulogu, odnosno tadašnji gradonačelnik, a zatim i ministar Božidar Kalmeta. I, nakon svega, što može poći krivo? Ništa, pod uvjetom da politika nadalje ne 'managira' procesima kojima nije dorasla znanjem i kompetencijama. Pri tome mislim i na vladajuće i na opoziciju, jer sve dok su ovi prvi prisutni, oni drugi će im puhati za vrat i tako u krug, pa bi, zapravo, bilo idealno da se svi skupa raziđu, ako je moguće.

A politika se već jednom grubo upetljala kada je izmijenjen prvotni projekt zgrade koji je izradio poznati arhitekt Nikola Bašić, inače autor Morskih orgulja i Pozdrava Suncu. Uoči parlamentarnih izbora 2013., zbog jeftinih političkih poena, tadašnji ministar Siniša Hajdaš Dončić devastirao je projekt u finišu uz obrazloženje da je projekt megalomanski.

Možda najbolji osvrt na tu Dončićevu intervenciju, ali i općenito na upliv politike u posao struke je dao sam arhitekt Bašić: “Teško je potanko izložiti kolika je šteta učinjena, ali ona je ogromna i za nju nikad nitko neće odgovarati, kao što nikad nitko nije odgovarao za slične svinjarije koje su učinili političari lišeni ikakve odgovornosti za štete koje općem dobru nanesu svojim inatom ili insceniranim sukobljavanjima“.

No, bez obzira na sve, ovaj projekt je i dalje jedinstven, a najgore što se može dogoditi je da kao takav postane – politička arena. Jedino bez politike se ova prekrasna luka može razvijati na način kako je struka i zamislila, a to je ujedno i pravi razlog zašto je Zadar nedavno u Hamburgu dobio titulu najbolje luke na svijetu od strane ocjenjivačkog žirija kojeg čine – stručnjaci. (David LEKAJ, Global Business Concepts)

Kategorija: 

Zadar okupio elitu svjetskih stručnjaka

Škola neurosonologije i liječenja moždanog udara
Marin GOSPIĆ
Demonstrirana nova znanja u liječenju moždanog udara

U hotelu Kolovare, započela je jučer 11. Škola neurosonologije i liječenja moždanog udara koju zajednički organiziraju Klinika za neurologiju KBC Zagreb i Odjel neurologije Opće bolnice Zadar. Kao i svih proteklih godina, dvadesetak najcijenjenijih svjetskih stručnjaka zajedno s najboljim domaćim vaskularnim neurolozima demonstrirat će znanja i vještine pred stotinjak polaznika koji dolaze iz brojnih europskih država, pa čak i s dugih kontinenata. Značaj skupa prepoznali su pokrovitelji među kojima organizatori ističu Europsku neurološku akademiju, Europsko društvo za moždani udar i Europsko neurosonološko društvo. Ovaj važan događaj za hrvatsku neurologiju odražava se uz veliku pomoć i gostoljubivost Grada Zadra.

Kategorija: 

Stečajni upravitelj još nije donio odluku o raspodjeli novca

Sutkinja Ana Markač očitovala se o slučaju
Marin GOSPIĆ
Prosvjed bivših radnika Croatia Zadar line ispred Trgovačkog suda

Sutkinja Trgovačkog suda u Zadru Ana Markač oglasila se jučer priopćenjem u vezi prosvjeda bivših radnika Croatia Zadar- linea (CZL) i odluke Visokog trgovačkog suda (VTS) Republike Hrvatske od 25. srpnja 2019. koja se također odnosi na predmet ove propale tvrtke. Navela je kako je odluka VTS-a Trgovačkom sudu u Zadru dostavljena 12. kolovoza 2019., ali je zbog godišnjih odmora i zbog brojnosti predmeta i redoslijeda hitnosti ova odluka tek prije nekoliko dana otpremljena strankama.
- Navedena odluka, kao i odluka koja je njome ukinuta, ne odnosi se na tražbine svih bivših radnika Croatia Zadar- linea d.d., već samo nekolicine. Kada je riječ o novčanom iznosu koji navodno stoji na računu i koji sud ne želi i odbija rasporediti radnicima, za istaći je kako iz zadnjih izvješća stečajnog upravitelja proizlazi da nisu ostvareni uvjeti za naknadnu diobu (stečajne mase CZL-a, op.a.) jer još uvijek nema sredstava za tu diobu, ističe sutkinja Markač dodajući kako je stečajni upravitelj taj koji je dužan sudu predložiti naknadnu diobu imovine u stečajnom postupku (npr. u vidu isplate radnicima), a sud tek po njenom primitku odlučuje o osnovanosti prijedloga stečajnog upravitelja.
- Dakle, stečajni upravitelj sudu nije predložio naknadnu diobu, slijedom čega u ovom trenutku nema ni uvjeta za nikakvo odlučivanje o isplatama bivšim radnicima navedenog stečajnog dužnika,zaključuje se u priopćenju sutkinje Ana Markač, zamjenica glasnogovornice Trgovačkog suda u Zadru.

Kategorija: 

ARHIVSKO NOVO RUHO Dalmatinska obiteljska stabla »rastu« na internetu

Zadarski Državni arhiv digitalizira 1.125 matičnih knjiga
Svaki četvrti korisnik u našoj čitaonici traži matične knjige. Osim toga imamo jako puno upita iz cijeloga svijeta od naših iseljenika te njihovih nasljednika koji žele znati tko su im preci. S obzirom da jedan dio mjesta ima dobro sačuvane matične knjige taj se postupak može dosta dobro napraviti i do 200 godina unazad, rekao nam je Gverić
Arif SITNICA
Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru

Državni arhiv u Zadru danas na internet »pušta« 1.125 matičnih knjiga različitih mjesta s područja cijele Dalmacije tako da će svi oni koji žele moći lako i brzo pronaći i istražiti povijest obitelji te stvoriti obiteljsko stablo. Riječ je o dugoročnom projektu Državnog arhiva koji već neko vrijeme sustavno digitalizira građu te je ovim pothvatom sustavnog objavljivanja prvi arhiv u Hrvatskoj koji je ovo poduzeo.
Ovim povodom razgovarali smo s ravnateljem Državnog arhiva u Zadru Antom Gverićem koji nam je pojasnio najnoviji projekt te najavio mnoge nove.

Ukorak s vremenom

- Danas obilježavamo naš dan jer je 20. rujna 1624. godine osnovan Arhiv generalnog providura u Dalmaciji, što je preteča našeg Arhiva, te obilježavamo 395 godina postojanja. Arhiv je u kontinuitetu djelovao i do danas te smo mi najstarija kulturna institucija u Zadru, ali i šire. Tim povodom predstavit ćemo nove web stranice koje smo modernizirali i prilagodili novim tehnologijama, rekao nam je Ante Gverić dodavši kako stranici nije poboljšan samo dizajn već je poboljšana i sadržajno tako da se korisnici mogu lakše snalaziti i doći do traženih informacija. Pojasnio je kako žele ići ukorak s vremenom i digitalizirati gradivo koje postavljaju online. Prvi korak su učinili prije tri godine kada su oformili fotolaboratorij u kojem vrše digitalna snimanja arhivskog gradiva - pripremu, snimanje, postava na server, a sad će na web stranici imati i rubriku »digitalni arhiv« gdje će smještati reprezentativno i važno gradivo te ono koje korisnici najviše koriste.
- Svaki četvrti korisnik u našoj čitaonici traži matične knjige. Osim toga imamo jako puno upita iz cijeloga svijeta od naših iseljenika te njihovih nasljednika koji žele znati tko su im preci. S obzirom da jedan dio mjesta ima dobro sačuvane matične knjige taj se postupak može dosta dobro napraviti i do 200 godina unazad, rekao nam je Gverić pojasnivši kako su matične knjige crkvene knjige rođenih, krštenih, umrlih, vjenčanih, stanja duša, a u manjem dijelu pričešćenih i krizmanih. One su važne za izradu rodoslovlja, odnosno obiteljskih stabala.

Arhivi trebaju biti otvoreni za sve

Zadarski arhiv ima jako mnogo sačuvanih matičnih knjiga jer je jedno vrijeme bio centar Dalmacije, a nakon 2. svjetskog rata jedini arhiv na ovom području pa su knjige dolazile tamo gdje su u konačnici i ostale.
Puštanjem spomenutih 1.125 matičnih knjiga posao Državnog arhiva ne staje jer u zbirci imaju ukupno 2.500 matičnih knjiga koje će nastaviti digitalizirati te će svaku digitaliziranu knjigu »podizati« na internet. Gverić se nada kako će kroz dvije godine digitalizirati cijelu zbirku te će svima biti dostupna.
- Svi ljudi s bilo kojeg kraja svijeta moći će istražiti svoje rodoslovno stablo od kuće. Pristup će biti otvoren svima jer smatramo kako arhivi trebaju biti otvoreni za sve i trebaju bogatstvo kulturne baštine dijeliti sa svima, kako sa znanstvenom javnošću tako i sa svima zainteresiranima. Ovo su suvremeni trendovi u arhivistici te mnogi arhivi u Europi objavljuju mnogu građu da bude dostupna istraživačima, istaknuo je Gverić.
Dodao je kako će uz matične knjige kontinuirano objavljivati i ostalu reprezentativnu građu pa su tako u pripremi pergamene četiriju nekadašnjih zadarskih samostana, među kojima i one benediktinskog Samostana sv. Krševana. Objavit će njihovih 800 pergamena, a koje su važne za istraživače srednjovjekovne povijesti.

Kategorija: 

U POVODU 70. ROĐENDANA GRADSKE KNJIŽNICE Čim se djeca rode prema knjigama se vode!

Doroteja Kamber - Kontić o suživotu Gradske knjižnice i Zadrana
Imamo dogovor s rodilištem Opće bolnice Zadar. Mama i beba koja se rodila dobiju poklon-paket uz besplatnu članarinu za mamu s ciljem da se od rođenja na jedan pristupačan način usmjerava novi život prema knjizi - jer važno je čitati, ističe Kamber - Kontić
Arif SITNICA
Doroteja Kamber - Kontić: Ne vidim e-knjigu kao opasnost za tiskanu

Gradska knjižnica Zadar ove godine slavi sedamdeseti rođendan i povodom obilježavanja ove velebne brojke, organizirat će se niz programa na koje su pozvani građani Zadra od 30. rujna pa do kraja tjedna, najavljuje ravanteljica knjižnice Doroteja Kamber - Kontić istaknuvši kako će Dan knjižnice 4. listopada, biti popraćen bogatim programom, a većina gradskih kvartova povezat će se tijekom slavljeničkog tjedna kulturnim sadržajima, te će se na brojnim lokacijama čitati, ali i održati predstave i radionice.

Preseljenje donijelo velike promjene

Bogata povijest knjižnice koja počinje davne 1949. godine kada se odvaja od Naučne biblioteke, njeguje tradicuju čitanja kroz brojne aktivnosti koje su oduvijek vezane za njezine korisnike.
- Oduvijek smo nastojali knjižničnu građu približiti našim korisnicima kroz dijalog s knjižničarima i sve aktivnosti koje smo mogli pružiti. Naravno, kroz prošlost naše su usluge bile uvjetovane prostorom. Srećom, to se mijenja 1999. godine kada se iz Kneževe palače selimo na današnju lokaciju u Ulici Stjepana Radića, kada za Gradsku knjižnicu nastaju promjene na svim poljima, ističe ravnateljica Kamber - Kontić.
Novi prostor u koji su ušli 1999. godine proteže se na 1600 kvadratnih metara te ga je trebalo organizirati i popuniti sadržajem. Organizacijska struktura tadašnjeg ravnatelja knjižnice Ivana Pehara, stvorila je današnju sliku Gradske knjižnice koja se stalno nadograđuje u svrhu involviranja što većeg broja građana u njezin sadržaj.
- Posebno raduje najava proširenja prostora u susjednu zgradu u kojoj će se otvoriti Odjel za mlade, koji će im otvoriti nove mogućnosti za učenje, susrete i druženje, najavljuje ravnateljica naglasivši kako je osnovni strateški cilj Gradske knjižnice poticanje čitanja i pismenosti te su brojne aktivnosti koncipirane u tu svrhu.
Uz poticanje čitanja tu su još i primjena i promoviranje novih tehnologija uz pojačanje usluga namijenjenih socijalno isključenim korisnicima.

U pravom smjeru

- Nacionalna strategija poticanja čitanja je aktualna od 2017. do 2020. godine i vjerujemo da će se kroz programe ciljevi u cijelosti ostvariti, optimistično kaže ravanteljica dodajući kako je aktivnost knjižnice prepoznata kroz zavidan broj članova kojih je trenutno oko šesnaest tisuća, ali se taj broj stalno povećava, što potvrđuje da rad knjižnice ide u pravom smjeru.
- Želimo da ljudi dolaze u Knjižnicu i da se osjećaju ugodno. Najvjernije čitatlje nagrađujemo. Međutim, kriterij za nagradu nije samo broj pročitanih knjiga već se u obzir uzimaju i drugi parametri kao što je kontinuiranost dolazaka, komunikacija s kolegama te razgovor o pročitanom sadržaju, kaže Kamber - Kontić, dodajući kako se svi programi koji se provode u knjižnici, a ima ih dosta, uvijek nadograđuju, prepoznati su od korisnika i potvrđuju knjižnicu kao važno mjesto koje osim posudbe knjiga stvara atmosferu socijalizacije.
Kroz promidžbene materijale, edukacije, sudjeluju i u provođenju ciljeva Nacionalne strategije poticanja čitanja, a posebno je zanimljiva ona koja kreće već od rodilišta.
- Imamo dogovor s rodilištem Opće bolnice Zadar. Mama i beba koja se rodila dobiju poklon-paket uz besplatnu članarinu za mamu s ciljem da se od rođenja na jedan pristupačan način usmjerava novi život prema knjizi - jer važno je čitati, ističe Kamber - Kontić.

Knjige lete, knjige plove i penju se...

Mozak treba vježbati, najbolje čitanjem, moto je koji kroz akcije poticanja čitanja i obilježava Dan knjižnice, 70 godina samostalnog djelovanja i 20 godina rada na novoj adresi u Ulici Stjepana Radića. Vođeni tom idejom poticanja čitanja, u Knjižnici su pokrenuli brojne aktivnosti poput kluba za čitanje, čitaonice na otvorenom, informacijsko opismenjavanje mladih, mentorsku asistenciju za čitanje, akciju Čitateljski izazov, te kvizove koji potiču čitanje, a koji se organiziraju u mjesecu Hrvatske knjige.
- Nove ideje o približavanju knjige korisniku stalno se stvaraju, pa se tako rodila i ona koja će povezivati knjižnicu sa Sportskim centrom Višnjik. Da se od, primjerice, tri tisuće ljudi koji se dolaze rekreirati na Višnjik uključi samo jedan posto i postane korisnik Knjižnice, napravljen je veliki korak, kaže ravnateljica.
Program poticanja čitanja ide još dalje, pa se širi na još tri područja.
- To su fly book u Zračnoj luci u Zemuniku, u marini Tankerkomerc za one koji plove i od ove godine u suradnji s Nacionalnim parkom Paklenica stvoren je jedan fundus knjiga na različitim jezicima za penjače takozvani claiming book, a sve u svrhu širenja ideje čitanja, otkriva ravnateljica dodajući još kako e-knjiga kao nova knjžnična građa nije nešto od čega se treba distancirati. Prema riječima ravnateljice, nema straha zbog njene prisutnosti jer e-knjiga nije konkurencija tiskanoj knjizi.

Otvorenost tehnologiji i novom vremenu

- Ja ne vidim e-knjigu kao opasnost. Smatram da se dobrom suradnjom i kombinacijom papirnatog medija i tehnologije može odgovoriti na izazov vremena, odlučna je u svom stavu Kamber-Kontić, ali naglašava da je potrebno e-knjigu uvrstiti u sustav kako bi ju se moglo tretirati kao knjižničnu građu, koja je za sada ograničena samo na individualnu primjenu preko uređaja.
Vođeni idejom primjene tehnologije u svakodnevnom životu u zadarskoj Gradskoj knjižnici se kroz svoje angažmane i programe približavaju korisnicima. Uz već poznate računalne tečajeve za umirovljenike, pokrenuta je i edukacija ze e-građanina.
- Od ove godine Knjižnica je pokrenula individualnu edukaciju u sustavu e-građana, te se na edukaciju može prijaviti svatko bez ikakve naknade samo je uvjet da je kandidat član knjižnice, ističe ravnateljica ponosna na provedene programe, rast Knjižnice, optimistično gledajući na njezinu budućnost i nove rođendane. (Nikolina MOJIĆ)

Kategorija: 

Povezane vesti