Oslobođenje – Dnevne novine

Oslobođenje – Dnevne novine

– Dnevne novine

Prvi broj Oslobođenja štampan je u semberskom selu Donja Trnova 30.08.1943. godine. Na logu se nalazila zvijezda petokraka, a u podnaslovu Smrt fašizmu – sloboda narodu!

Održan sastanak BH bloka bez DF-a

Odlučeno je, takođe, da se krene u izradu pravilnika o radu u BH bloku kako bi buduće odluke saveza bile donesene demokratski i zajednički implementirane

Danas je u 12 sati u prostorijama SDP-a održan sastanak BH bloka kojem su prisustvovali predstavnici SDP-a i Naše stranke.

Predstavnici su se dogovorili da krenu u izradu političko-programskog manifesta koji će služiti kao osnova ne samo za razgovore s političkim organizacijama zainteresovanim za pristupanje ovom savezu, nego i s nevladinim organizacijama i građanima.

Odlučeno je, takođe, da se krene u izradu pravilnika o radu u BH bloku kako bi buduće odluke saveza bile donesene demokratski i zajednički implementirane.

Predstavnici SDP-a i Naše stranke koji su imenovani u zajedničko radno tijelo će se sastati već iduće sedmice kako bi intenzivno nastavili rad na formalizaciji političkog saveza BH blok, saopšteno je iz Naše stranke.

Održan sastanak BH bloka bez DF-a

Odlučeno je, takođe, da se krene u izradu pravilnika o radu u BH bloku kako bi buduće odluke saveza bile donesene demokratski i zajednički implementirane

Danas je u 12 sati u prostorijama SDP-a održan sastanak BH bloka kojem su prisustvovali predstavnici SDP-a i Naše stranke.

Predstavnici su se dogovorili da krenu u izradu političko-programskog manifesta koji će služiti kao osnova ne samo za razgovore s političkim organizacijama zainteresovanim za pristupanje ovom savezu, nego i s nevladinim organizacijama i građanima.

Odlučeno je, takođe, da se krene u izradu pravilnika o radu u BH bloku kako bi buduće odluke saveza bile donesene demokratski i zajednički implementirane.

Predstavnici SDP-a i Naše stranke koji su imenovani u zajedničko radno tijelo će se sastati već iduće sedmice kako bi intenzivno nastavili rad na formalizaciji političkog saveza BH blok, saopšteno je iz Naše stranke.

Evo kada počinje ljetno računanje vremena 

Trajati će do nedjelje, 27. oktobra

U nedjelju, 31. marta, započet će ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, sa 2 sata ujutro na 3 sata.

Ljetno računanje vremena će trajati do nedjelje, 27. oktobra.

Računanje vremena pomiče se za jedan sat unaprijed, tako da se 2 sata i 0 minuta računa kao 3 sata i 0 minuta.

Jedno jelo dokazano uzrokuje rak jetre

Iako se kuhanjem ribe mogu spriječiti zdravstvene posljedice, ljudima je važnije sačuvati "tradicionalan okus"

Doktor u Tajlandu pokrenuo je novu kampanju kojom pokušava spriječiti ljude da jedu lokalno jelo koje ih može ubiti. Potaknut smrtnim slučajevima svojih pacijenata, pokušava edukovati ljude da postoje ogromne opasnosti od konzumiranja obožavane delikatese koja sadrži sirovu ribu.

Jelo je poznato pod nazivom koi pla, a taj jeftin obrok priprema se mljevenjem sirove ribe i miješanjem sa začinima i limunovim sokom te je osobito popularno u najsiromašnijoj regiji Tajlanda, Isaanu. Jedu ga milioni ljudi, a dokazano je kako može imati smrtonosnu nuspojavu - može uzrokovati pojavu raka jetre kod onih koji ga jedu.

Bizarno velika pojavnost raka jetre u regiji

Problem nije u sirovoj ribi, već u parazitskim crvima koji često žive u njima. Ti su paraziti toliko rasprostranjeni, a jelo toliko popularno, da je razina raka jetre u pokrajini Isaan bizarno visoka. U stvari, odgovorna je za oko 50 posto svih malignih oboljenja muškaraca u Isaanu, u usporedbi s pojavnosti raka jetre u svijetu kod muškaraca - koja iznosi 10 posto.

Nakon što su oba roditelja Narong Khuntikeoa umrli od raka žučnog kanala koji je službeno poznat kao kolangiokarcinom, on je odlučio posvetiti se medicini i usavršiti svoje vještine hirurga specijaliziranog za jetru. Sada je on na misiji upozoravanja ljudi na opasnost jela koi pla te organizuje doktorske i naučne timove koji obilaze sela s ultrazvukom te testiraju lokalce na tragove bolesti.

Riba od koje se pravi koi pla lovi se u Mekongu, gdje je rak jetre rasprostranjen. Budući da se riba jede sirova, to znači da svaki put kad ju jedu lokalci gomilaju količinu parazita koji značajno povećava nastanak karcinoma jetre. Narong često susreće ljude koji jedu to jelo od djetinjstva, no nikad nisu kod doktora pregledali stanje svoje jetre.

Mnogi uopće nisu upućeni u opasnosti tog parazita, a ljudi koji umiru zbog njega su često tiho i čine to daleko od svih, u svoja četiri zida, piše IFLScience. Zato Narong pokušava doprijeti do što je više ljudi moguće.

Međutim, nije lako uvjeriti ljude da se podvrgnu testovima, kao što ih nije lako uvjeriti da ih njihovo voljeno jelo sasvim sigurno ubija ili im barem krati život za desetljeće do dva. Tradicionalno se odupiru promjenama, kao i jednostavnom načinu zaštite svog zdravlja - kuhanjem ribe, što dokazano ubija parazite, no i uništava toliko poznat okus.

Kako je Bloomberg nedavno pisao, upravo su zbog sličnih bolesti koje su specifične za azijsko podneblje farmaceutske kompanije počele raditi posebno dizajnirane ljekove samo za područje Azije, među kojima je i lijek za ovaj parazit, piše Express.hr.

Na suđenju Zukiću dokumenti SDA kao dokazi Tužilaštva

Predočeni su dokumenti u kojima je navedeno članstvo u stranci optuženog Eseda Džananovića, njegovoj aktivnosti u Općinskom, Kantonalnom i Glavnom odboru SDA

Tužiteljica Nermina Kulenović je Sudu predočila pročišćeni tekst Statuta SDA, uz pojašnjenje da je u dokumentu navedeno šta jasno čini Predsjedništvo stranke, koje su dužnosti i obaveze generalnog sekretara u odabiru i predlaganju kandidata, kao i uloge kantonalnih i pojedinih općinskih odbora u pogledu imenovanja, javlja BIRN.

Osvrćući se na ovaj dokaz, Ahmed Žilić, koji brani optuženog Amira Zukića, naglasio je da generalni sekretar nema nikakvih ovlaštenja o kojima govori Tužilaštvo.

Predočeni su dokumenti u kojima je navedeno članstvo u stranci optuženog Eseda Džananovića, njegovoj aktivnosti u Općinskom, Kantonalnom i Glavnom odboru SDA.

“U aktima je navedeno i njegovo učešće u kadrovskoj komisiji SDA Vogošća, čiji je član bio i Asim Sarajlić”, kazala je tužiteljica, uloživši i akt SDA kojim želi dokazati da je Sarajlić bio u kadrovskoj komisiji za pozicije imenovanja od 2015. godine.

Sarajlićeva Odbrana je na ove dokaze istakla prigovor relevantnosti, uz objašnjenje da izlaze iz vremenskog okvira optužnice.

Sudu je uložen akt Općinskog odbora SDA Zavidovići da su neki od svjedoka popunili kartice za članstvo, ali i Centrale SDA da oni nisu članovi.

Odbrana je prigovorila da se na ovaj način propagira suđenje političkoj stranci jer Tužilaštvo ne iznosi dokaze na okolnosti utvrđivanja činjenica, a sutkinja Tanja Curović je naglasila da se “ovdje sudi pojedincima i da je u pitanju individualna odgovornost”.

Tužilaštvo je uložilo i set dokaza o angažmanu optuženog Safeta Bibića o imenovanjima i razrješenjima u upravnim odborima medicinskih ustanova, da je bio u Nadzornom odboru Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća (KJKP) “Park”, angažmanu u akademskoj zajednici i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

“Na klinici je stekao dosta poznanstava, prilazio pojedinim licima, nudio zaposlenje, što se moglo čuti iz iskaza svjedoka”, navela je tužiteljica.

Uloženi su i dokumenti kojima se dokazuje da je Senad Trako bio poslanik u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), član Bosanske patriotske stranke (BPS) i predsjednik općinske organizacije ove stranke za Visoko.

Bivšeg generalnog sekretara SDA Zukića optužnica tereti za protivzakonito posredovanje pri zapošljavanju u javnim preduzećima skupa s Bibićem, Senadom i Nedžadom Trakom, Ramizom Karavdićem, Džananovićem i Sarajlićem.

Nastavak suđenja je 8. aprila.

Meet Up Sarajevo: Promocija kulture i vrijednosti Grada Sarajeva

Cilj najvećih susreta tour operatora i turističih radnika iz cijeloga svijeta je pozicioniranje bh. prijestolnice na mapi najatraktivnijih svjetskih turističkih destinacija

Grad Sarajevo će od petka biti domaćin jednom od najvećih susreta tour operatora i turističih radnika iz cijeloga svijeta. Grad Sarajevo u saradnji sa domaćim agencijama, hotelijerima i prevoznicima organizuje međunarodni sastanak Meet Up Sarajevo 2019 koji ima za cilj promociju turističkih potencijala BiH i Sarajeva.

Ekonomski benefit

- Nadam se da će ovaj projekat koji pripremamo već tri mjeseca biti dobar početak novog pristupa promociji grada Sarajeva i naših ljepota. Ostvarili smo saradnju sa svim avio kompanijama koje lete za Sarajevo, sa svim turističkim radnicima u Gradu Sarajevu i svim vlasnicima hotela. Svi imamo zajednički cilj da u narednim danima napravimo prezentaciju Grada Sarajeva i ljetnih turističkih potencijala. Već planiramo nove susrete u oktobru kada bismo na isti način napravili promociju Grada Sarajeva i turističkih potencijala vezanih za zimski turizam, rekao je Abdulah Skaka, gradonačenik Sarajeva i naglasio da je dolazak potvrdilo preko 200 turističkih radnika, tour operatora, novinara iz cijeloga svijeta.

image
Grad Sarajevo- Sunce, zima,lijepo vrijeme/Amer Kajmović

Gradska uprava je i svi uključeni u projekat ulažu jako puno energije kako bi na specifičan način promovisali i našu kulturu i vrijednosti Grada Sarajeva. Meet Up Sarajevo 2019. će se održati od 28. marta do 1. aprila

- Program se sastoji od onog iskustvenog programskog doživljaja Sarajeva, u okviru kojeg smo pripremili ambiciozan i veoma kreativan program zahvaljujući kojem će turistički djelatnici iz preko 100 zemalja moći vidjeti, osjetiti ljepote Sarajeva, obići sva značajna kulturno-historijska mjesta i objekte. Imat ćemo i gala večer u Vijećnici, posjetu Hercegovini, Mostaru, Počitelju, Blagaju, upoznati se sa hercegovačkim ljepotama. Drugi dio programa bit će sastanci i umrežavanja. To su prilike za uspostavljanje direktne poslovne saradnje, sklapanje ugovora i ostvarivanje drugih poslovnih i ekonomskih benefita svih učesnika. Jedan od osnovnih ciljeva organizacije ovog događaja je pozicioniranje Sarajeva, bh. prijestolnice na mapi najatraktivnijih svjetskih turističkih destinacija. Ovim projektom povezat ćemo turističke operatore i djelatnike iz preko 100 zemalja sa našim lokalnim agencijama, te na taj način omogućiti i njihovo direktno povezivanje sa međunarodnim turističkim tržištem. Meet Up Sarajevo 2019. će prezentirati turističke potencijale i turističku ponudu Grada Srajeva i nadamo se u konačnici povećati broj noćenja tokom cijele godine, osigurati promociju medicinskog, sportsko-rekreativnog, kulturnog, ekološkog, gastronomskog i vjerskog turizma. Direktnim povezivanjem avio kompanija, internacionalnih tour operatere i turističkih radnika sa našim lokalnim turističkim agencijama, omogućit će se iskazivanje potreba svih sudionika, svih učesnika ovog programa, što će na kraju biti osnov za razvijanje novih turističkih ponuda, objasnila je Meliha Redžić iz Gradske uprave Sarajeva.

image
U Vijećnici će se održati biti gala veče

Adnan Vlajčić jedan od organizatora siti tura i izleta po BiH je naglasio kako je nažalost kratko vrijeme da bi se pokazale sve ljepote BiH, ali program koji je planiran će zadovoljiti potrebe gostiju.

Posebnosti Sarajeva

- Bazirali smo se na Grad Sarajevo i Hercegovinu koja je jedna od najatraktivnijih destinacija kod nas, odnosno destinacija koja može da zadovolji potrebe gostiju koji dolaze u BiH. U pojedinim dijelovima BiH nažalost još uvijek nedostaje infrastrukture, hotela, aerodroma i pratećih sadržaja. Zaista ćemo se potruditi da predstavimo ukupni turistički potencijal Sarajeva, ali i BiH. Gosti će biti smješteni u više različitih hotela, ali ćemo svim gostima predstaviti partner hotele, tako da znaju sa kakvim kapacitetima Sarajevo raspolaže. Važno mjesto će zauzeti i gastro scena. Planirali smo da upriličimo jedan šou u Ulici Bravadžiluk kako bi gosti doživjeli i osjetili našu gastronomiju i dušu Baščaršije. Turisti koji dolaze iz inostranstva siti su restorana i hotela sa pet zvjezdica i mi tu nemamo ništa novo ponuditi. Zato trebamo da se predstavimo sa jednom posebnošću i to je cilj našeg obilaska grada koji ćemo upriličiti, rekao je Vlajčić.

Bilal Šuman: Ne smijemo bježati od uloge favorita u obje utakmice

Muška rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine dvomečom sa Finskom sredinom aprila nastavlja kvalifikacije za evropsko prvenstvo 2020. u Austriji, Norveškoj i Švedskoj.

Nakon što je Srpski četnički pokret raspisao potjernicu za Aličkovićem, udruženja žrtava traže da ga se zaštiti

Srpski četnički pokret je 24. marta godine putem sredstava javnog informisanja pozvao na linč Nihada Aličkovića, raspisavši potjernicu i ucijenivši njegovu glavu na 60.000 eura

Udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine zahtijevaju od nadležnih institucija BiH zaštitu za Nihada Aličkovića, za kojeg je Srpski četnički pokret raspisao potjernicu i ucijenio njegovu glavu na 60.000 eura, javlja Fena.

Udruženja žrtava također traže hitno privođenje počinioca tog krivičnog djela s ciljem sprječavanja daljnjih posljedica, te zabranu djelovanja Srpskog četničkog pokreta u Bosni i Hercegovini.

Srpski četnički pokret je 24. marta godine putem sredstava javnog informisanja pozvao na linč Nihada Aličkovića, raspisavši potjernicu i ucijenivši njegovu glavu na 60.000 eura.

- Ovakvim javnim podsticanjem na linč predsjednika neformalne grupe „AntiDayton“ Nihada Aličkovića, ugrožava se ne samo njegova sigurnost, već i sigurnost Bosne i Hercegovine, te dovodi u pitanje njen suverenitet - saopćeno je iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Udruženje napominje da je Srpski četnički pokret dao sebi za pravo da određuje šta je to Bosna i Hercegovina trebala da uradi u pogledu Aličkovića, a nije uradila, označavajući Aličkovića kao atentatora na Vučića.

Srpski četnički pokret ima otadžbinsku upravu koja na hitnim zasjedanjima raspisuje potjernice i javno obećava nagrade, Prijeki četnički sud koji ekspresno sudi, te jedinice za brzo djelovanje koje spremno čekaju da hapse.

- Raspisivanje protivzakonite potjernice za Aličkovićem i formiranje jedinica koje su spremne da ga hapse i privedu Prijekom četničkom sudu, je udar na njegovu sigurnost i slobodu kretanja i predstavlja javno podsticanje na terorističke aktivnosti. U konkretnom slučaju javno podsticanje na uzimanje taoca - stoji u saopćenju.

Pogledajte VIDEO: Učenici riješili problem semafora u Sarajevu

Tim učenika predvođen profesorom Mevludinom Maličevićem se odlučio pozabaviti problemom semafora u KS-u

Učenici Treće gimnazije u Sarajevu na originalan način pokušavaju riješiti problem semafora i kratkog vremenskog intervala predviđenog za prelazak pješaka.

Tim učenika predvođen profesorom Mevludinom Maličevićem se odlučio pozabaviti problemom semafora u KS-u, a fokusirali su se i na neusklađenost semafora.

To su prezentirali sa videom dokumentarnog karaktera. Pogledajte kako izgleda njihovo rješenje.

Pogledajte VIDEO: Učenici riješili problem semafora u Sarajevu

Tim učenika predvođen profesorom Mevludinom Maličevićem se odlučio pozabaviti problemom semafora u KS-u

Učenici Treće gimnazije u Sarajevu na originalan način pokušavaju riješiti problem semafora i kratkog vremenskog intervala predviđenog za prelazak pješaka.

Tim učenika predvođen profesorom Mevludinom Maličevićem se odlučio pozabaviti problemom semafora u KS-u, a fokusirali su se i na neusklađenost semafora.

To su prezentirali sa videom dokumentarnog karaktera. Pogledajte kako izgleda njihovo rješenje.

Jordan Peterson dobio odbijenicu od Cambridgea nakon što se fotografisao sa "ponosnim islamofobom"

 Fotografija je navodno napravljena tokom Petersonovog gostovanja na Novom Zelandu 19. februara ove godine

Kontroverzni kanadski psiholog Jordan Peterson, izrazito popoularan među "alt-right" desnicom, pogotovo na YouTubeu, dobio je odbijenicu za stipendiji od Univerziteta u Cambridgeu u Velikoj Britaniji nakon što se fotografisao s muškarcem koji je nosio majicu s natpisom "Ponosni sam islamofob", kazao je prorektor Univerziteta, jvalja Indenpendent.

U izjavi, Stephen Toope je naveo da bi prihvatanje Jordana Petersona bilo neetično prema radu Bogoslovije pri ovom Univerzitetu.

Fakultet je informaciju o ovoj fotografiji dobio prošle sedmice.

Fotografija je navodno napravljena tokom Petersonovog gostovanja na Novom Zelandu 19. februara ove godine.

image
Majica sa natpisom "Ponosni sam islamofob"/

Sastanak o izgradnji dionice brze ceste Vitez - Nević polje: Što prije krenuti s radovima

Nakon prezentacije realiziranih aktivnosti u vezi projekta izgradnje dionice Vitez – Nević polje, brze ceste Lašva - Travnik - Jajce, zaključeno je kako su stečeni preduvjeti za izdavanje urbanističke saglasnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara održao je radni sastanak u Franšiznom centru u Vitezu na temu ubrzanja aktivnosti izgradnje dionice Vitez - Nević polje, brze ceste Lašva - Travnik - Jajce, poddionice Vitez istok - Vitez zapad.

Na sastanku su o toj temi razgovarali federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić, federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić, direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić, pomoćnica federalnog ministra prostornog uređenja Ljuba Tadić, savjetnik federalnog ministra prostornog uređenja FBiH Zdenko Antunović, te savjetnik federalnog ministra prometa i komunikacija Pavo Boban.

image
/Ured predsjednika FBiH

Nakon prezentacije realiziranih aktivnosti u vezi projekta izgradnje dionice Vitez - Nević polje, brze ceste Lašva - Travnik - Jajce, zaključeno je kako su stečeni preduvjeti za izdavanje urbanističke saglasnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja te su dogovorene daljnje aktivnosti kako bi svi ključni sudionici uključeni u ovaj strateški projekt uskladili potrebne procedure iz mjerodavnosti općinskih, kantonalnih i federalnih institucija i tijela vlasti, priopćeno je iz Ureda predsjednika FBiH.

- Danas smo razgovarali sa svim relevantnim nositeljima aktivnosti koji u narednom razdoblju trebaju pridonijeti ubrzanju aktivnosti na izgradnji dionice Vitez - Nević polje, brze ceste Lašva - Travnik - Jajce, prvenstveno na izdavanju urbanističke suglasnosti i ostalih dokumenata koji će omogućiti realizaciju izvođenja radova, izjavio je predsjednik Federacije BiH nakon sastanka.

Novi autobusi u voznom parku Centrotransa

Pet minibusa ISUZU namijenjeni su za prigradsko-gradski prevoz u KS-u i biće raspoređeni na novootvorene linije Centrotransa

Centrotrans kompanija bogatija je za šest novih autobusa i to pet vozila ISUZU Novo City i jedan katni autobus marke Ayats Eclipse. Pet minibusa ISUZU namijenjeni su za prigradsko-gradski prevoz u KS-u i biće raspoređeni na novootvorene linije Centrotransa. Nabavkom ovih vozila nastavlja se trend modernizacije voznog parka kompanije Centrotrans, a riječ je o autobusima sa dodatnom opremom za putnike kao što je pojačano grijanje, klima uređaj, novi redizajnirani uslužni set iznad sjedišta, sistem klimatizacije, radio/CD/DVD player itd.

Novo pojačanje u voznom parku Centrotransa je i autobus Ayats Eclipse koji je kupljen prvenstveno za međunarodni i vanlinijski saobraćaj. De luxe kategorija ovog vozila postignuta je sa najsavremenijom audio i video opremom, frižiderima, kafe aparatom, wc kabinom, klima uređajem, sigurnosnim pojasevima za svako sjedište, svjetlosnom markacijom, video sistemom itd. Sigurno je da će i ovaj drumski kruzer putnicima pružiti još ugodnije vožnje.

Prema investicijama za 2019. u narednom periodu planirana je kupovina pet najsavremenijih turističkih autobusa, za koju će Centrotrans investirati preko tri miliona KM. Ako posmatramo prethodnih šest mjeseci, zbog povećanih potreba i uspostavom novih linija, Centrotrans je za kupovinu 15 novih autobusa investirao oko tri miliona KM.

(VIDEO) Babalj: Za mene je Karadžić vrhovni komandant, napad na pekaru “Manja” neće donijeti ništa dobro

Najavljuju da s obzirom da SDS predstavlja dio vlasti u Istočnom Sarajevu i vlast u većini opština kao i predstavnike zakonodavne vlasti BiH u tehničkom mandatu, pokrenuće inicijativu prema svim političkim partijama da se stane sa omaložavanjem svega što dolazi iz Republike Srpske

Napad koji se vodi na pekaru “Manja” i njenog suvlasnika Sašu Trivića, kao i na ostale privredne subjekte koje rade u FBiH neće donijeti ništa dobro, a ukoliko se to nastavi i dalje morat će se preduzeti recipročne mjere i u Republici Srpskoj, poručeno je sa današnje konferencije za medije općinskog odbora SDS Istočna Ilidža.

Najavljuju da s obzirom da SDS predstavlja dio vlasti u Istočnom Sarajevu i vlast u većini opština kao i predstavnike zakonodavne vlasti BiH u tehničkom mandatu, pokrenuće inicijativu prema svim političkim partijama da se stane sa omaložavanjem svega što dolazi iz Republike Srpske.

“U Bosni i Hercegovini je bila odlična saradnja na ekonomskom nivou, a i to će se ugroziti sa posljednjim dešavanjima koja su se desila u Sarajevu”, rekao je načelnik Općine Istočna Ilidža Marinko Božović.

Na pitanje novinara o tome da li opravdava tvit koji je podijelio Saša Trivić, predsjednik Općinskog odbora SDS Istočna Ilidža, Darko Babalj, izjavio je da za njega kao borca i učesnika rata, Karadžić je vrhovni komandant i da do kad god je on živ i njegovi potomci on će to i biti.

“Opet dolazimo do te teze da imamo tri istine. Čeprkajući po našoj prošlosti i stalno optuživajući nas, misleći na Srbe, da smo krivi i odgovorni za raznorazne stvari nije pošteno”, istakao je Babalj.

Podsjećamo, prije četiri dana je pokrenut poziv na bojkot lanca pekara “Manja” u Sarajevu, nakon što je suvlasnik ovog lanca Saša Trivić podržao ratnog zločinca Radovana Karadžića., prenosi TV1.

(VIDEO) Babalj: Za mene je Karadžić vrhovni komandant, napad na pekaru “Manja” neće donijeti ništa dobro

Najavljuju da s obzirom da SDS predstavlja dio vlasti u Istočnom Sarajevu i vlast u većini opština kao i predstavnike zakonodavne vlasti BiH u tehničkom mandatu, pokrenuće inicijativu prema svim političkim partijama da se stane sa omaložavanjem svega što dolazi iz Republike Srpske

Napad koji se vodi na pekaru “Manja” i njenog suvlasnika Sašu Trivića, kao i na ostale privredne subjekte koje rade u FBiH neće donijeti ništa dobro, a ukoliko se to nastavi i dalje morat će se preduzeti recipročne mjere i u Republici Srpskoj, poručeno je sa današnje konferencije za medije općinskog odbora SDS Istočna Ilidža.

Najavljuju da s obzirom da SDS predstavlja dio vlasti u Istočnom Sarajevu i vlast u većini opština kao i predstavnike zakonodavne vlasti BiH u tehničkom mandatu, pokrenuće inicijativu prema svim političkim partijama da se stane sa omaložavanjem svega što dolazi iz Republike Srpske.

“U Bosni i Hercegovini je bila odlična saradnja na ekonomskom nivou, a i to će se ugroziti sa posljednjim dešavanjima koja su se desila u Sarajevu”, rekao je načelnik Općine Istočna Ilidža Marinko Božović.

Na pitanje novinara o tome da li opravdava tvit koji je podijelio Saša Trivić, predsjednik Općinskog odbora SDS Istočna Ilidža, Darko Babalj, izjavio je da za njega kao borca i učesnika rata, Karadžić je vrhovni komandant i da do kad god je on živ i njegovi potomci on će to i biti.

“Opet dolazimo do te teze da imamo tri istine. Čeprkajući po našoj prošlosti i stalno optuživajući nas, misleći na Srbe, da smo krivi i odgovorni za raznorazne stvari nije pošteno”, istakao je Babalj.

Podsjećamo, prije četiri dana je pokrenut poziv na bojkot lanca pekara “Manja” u Sarajevu, nakon što je suvlasnik ovog lanca Saša Trivić podržao ratnog zločinca Radovana Karadžića., prenosi TV1.

Nataša Berk: Neka se svako sjeti samog sebe

U Dnevnom boravku Rojca u Puli nedavno je predstavljena izložba “What...?” Nataše Berk, avangardistice koja umjetnost promatra iz široke i spontane perspektive

U Dnevnom boravku Rojca u Puli nedavno je predstavljena izložba “What...?” slovenačke umjetnice Nataše Berk. Govoreći o ovoj postavci, Berk je kazala da ne želi otkrivati suviše mnogo detalja o njoj. “Objašnjenje ubija, zato je najbolje da sami zamislite svoj opis izložbe”. Uklapa se to, kako kritika bilježi, u stil Nataše Berk kao ironično-provokativne avangardistice koja umjetnost promatra iz široke, otvorene i spontane perspektive.

“Svoj rad ne ograničava na jedan žanr, već se izražava u svim područjima umjetnosti. Ponekad se čak i ne ograničava na identitet, nego prekoračuje granice da bi stvorila osobnost i preobrazila se u lik koji je u stanju istraživati i otkrivati područja koja bi za Natašu Berk bila nemoguća”, dodaje se u najavi izložbe.

Imaginacija djeteta

image
Vidim da ljudi uopšte više ne upotrebljavaju maštanja i zamišljanja, ne gledaju u sebe, nego vide samo druge i okolinu

Govoreći za Oslobođenje o svojoj postavci u Puli, Berk ističe:

“Šta...? Kaj...? Hä...? What...? To je prvo, mogla bih reći i refleksno pitanje koje postavljaš ako ti baš ništa nije jasno. I upravo to pitanje bilo je refleks ljudi koji su došli na izložbu, na kojoj sam prvi put pokušala napravit ništa, ali time otvoriti sve. Djetetu je imaginacija spontana, njegova je, ima je. Nije je još ni svjesno, ali ona je tu. Namaštava svoju stvarnost. Imaginira cjeli svet. Može se igrati samo, jer ustvari nije samo. Kad odrastemo, sve manje i manje koristimo imaginaciju, koja je jedina naša originalnost, koja od mene pravi mene. Sve više i više nam je bliža konkretnost, stvarnost u smislu ono što jeste jeste, ono što nije nije. Reproduciramo i recikliramo to što vidimo. Pričamo o tome što smo već čuli. O tome sam razmišljala kad sam dobila ideju za ništa i sve. Vidim da ljudi uopšte više ne upotrebljavaju maštanja i zamišljanja. Ne gledaju u sebe, nego vide samo druge i okolinu. Kad vide umjetnički rad, najviše vole da kritikuju tipa: to sam već vidio, OK, malo drugačije, a tako nekako, to baš nije nešto, to bih i ja ili moja djeca mogla napraviti... waou, super! (Šta to znači, ne znam). Ovo sad konkretno opisujem reakcije na suvremenu umjetnost. Beuys je rekao: ‘Svako ljudsko biće je umjetnik!’ Pa, onda, da vidimo ko od nas stvarno može stvoriti nešto i naći umjetnika u sebi”.

Ono što je zanimljivo jeste da se vodite u pogledu tumačenja izložbe maksimom da objašnjenje ubija. Kako to vidite, može li posmatrač neovisno dokučiti sve potrebne elemente Vašeg rada?

- Ne vidim razlog zašto bih već na početku ljude usmjerila u neku temu? Ako bih sve zapisala i objasnila, uputila posmatrače da na izložbi treba nešto da naprave ili zamisle kao unaprijed zadato, to bi ljudima bilo previše (i premalo). Ne bi ni došli pogledati izložbu, jer bi već znali da tu nema ništa konkretno vidjeti. Očekuje se da je nešto urađeno što bi oni mogli apsorbirati, gledati, shvatiti kao dobro ili loše, shvatiti na svoj način, razumjeti ili ne i na kraju kritizirati. Ako im ne daš ništa konkretno, ljudi uzmu konkretno kao ništa. Onda preko zapisa kažeš: neka sami zamišljaju bilo šta. Još uvijek je to ništa, ali može se otvoriti portal imaginacije, što znači sve.

Izražavate se u više različitih područja umjetnosti, kombinujete ih i mijenjate perspektive, šta Vam ta poliperspektivnost omogućava u izražajnom smislu?

- Sve. Radim sve što mogu, što me zanima, što me veseli da naučim. Moj život mi je inspiracija. Ne znam drugačije da se izražavam. Ponekad sa smislom, ponekad bez smisla.

Kritika o Vašem radu govori kao postkonceptualnom, kako Vi vidite svoj položaj kao umjetnica u estetskom ili žanrovskom pogledu?

- Iskreno da kažem, nije mi jasno to. Ili još iskrenije, briga me za položaj. Ne vidim ja položaj. Ne pitam se ja kad počinjem nešto, je li sad to radim umjetnost i u kojem kontekstu bih ja to mogla prezentirati. To me od početka, pa do kraja procesa ne zanima. Pa i poslije toga šta će biti me ne zanima.

Maštanje i zamišljanje

image
Šta...? Kaj...? Hä...? What...? To je prvo, mogla bih reći i refleksno pitanje koje postavljaš ako ti baš ništa nije jasno

Završim i radim dalje na novim idejama koje sam zamislila. Na Akademiji sam pokazala jednom moje crteže. Iako ja za sebe kažem da ne znam crtati, zanimalo me kako to vide drugi i oni na Akademiji. Bili su to samo crteži koje sam radila jer mi se crtalo. Možda mi je bilo i dosadno i zato sam crtala. Asistentica profesora mi je nezainteresirano rekla da je to previše estetski (what...?). Ja to dugo nisam shvatila, šta je ona s time htjela da mi kaže. Kad sam shvatila, došla sam do zaključka da ja tako crtam. To je moje zamišljanje i maštanje, tako je to moja ruka napravila. Tada je došla faza kada je bilo popularno raditi trash. To je bilo kao super. Neću ja zbog toga promijeniti stil i mučiti se u ovoj sferi ako je moj crtež takav kakav je. Ali ako ovo pitanje pitaš bilo kojeg drugog umjetnika, i on ti da tačan odgovor jer tačno zna svoje mjesto u estetskom i žanrovskom pogledu, e, to nije umjetnik.

Jedno od pitanja kojim se bavite jeste gubimo li sposobnost zamišljanja i maštanja. Kako vidite mogućnost maštanja i zamišljanja u kontekstu vremena u kojem živimo?

- Kada bih znala pisati i igrati se sa riječima, na dobar i svakome razumljiv način, napisala bih ideološku knjigu o tome kako ja vidim mogućnost svega ni u čemu uz maštanje i zamišljanje. Ali jedino što bih u tom kontekstu sada voljela da kažem jeste: Neka se svaki dan svako sjeti najprije samog sebe. Neka pokušava doseći do dubine sebstva, mašta i zamišlja šta zaista jeste. I onda neka se upita da li je ovoliko straha stvarno njemu svojstveno ili je to umjetno nametanje straha od vremena u kojem živimo.

Zar je prirodno da vlasti jedne zemlje žele da zagade "krajiški biser" - rijeku Unu i da unište ono što ljudi uzgajaju?

- Konačno da se neko iz BiH javno oglasi, oštro i rezolutno od Republike Hrvatske zatraži da se ta lokacija dislocira i da se to skladištenje eventualno nađe na nekoj lokaciji koja se nalazi na teritoriji Republike Hrvatske, a nikako na granici sa susjedima, istaknula je ministrica Srebrenka Golić

Učesnici međunarodne konferencije "Problem skladišta/odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore" danas u Sarajevu, još jednom su ukazali na moguće štetne prekogranične utjecaje na teritorij i stanovništvo BiH ukoliko Republika Hrvatska na toj lokaciji bude izgradila odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada, prenosi Fena.

Konferenciju su organizirali poslanici svih nivoa vlasti u BiH koji su kao članovi različitih parlamentarnih stranaka okupljeni u "Zelenom klubu".

Predsjednik "Zelenog kluba" Saša Magazinović je pojasnio da su u članstvu ovog kluba poslanici, delegati sa svih nivoa vlasti uključujući i lokanu, te da je ovo primjer kako u BiH ljudi, bez obzira na različite političke stavove, mogu raditi zajedno u cilju rješenja velikog problema koji trenutno imamo, a to je namjera institucija Republike Hrvatske da nuklearni i radioaktivni otpad odlažu "u našem dvorištu".

Magazinović je istaknuo da je mjesto gdje se otpad ima namjeru odlagati udaljeno svega par stotina metara od rijeke Une, odnosno granice sa BiH, manje od tri kilometra od centra općine Novi Grad, par stotina metara od vodozahvata...

Po njegovim riječima, dvije trećine eventualnog negativnog efekta bi se odnosilo na BiH, a jedna trećina na Hrvatsku.

Naglasio je da ovo nije priča ni o kakvoj antihtrvatskoj histeriji, niti to smije biti.

Razvijati dijalog

- Hrvatska je naša susjedna zemlja, bit će naš susjed i sutra i prekosutra, za 10, za 100 godina i zauvijek. Želimo da razvijemo dijalog i da u duhu dobrosusjedskih odnosa rješavamo ovaj problem, naveo je Magazinović.

Dodao je da je ova konferencija, između ostaloga, poziv na dijalog, te da ovo nije problem samo građana BiH nego i građana Hrvatske.

- Ohrabruju posljednji potezi Predsjedništva BiH i želim da vjerujem da su uvod u konkretnu akciju sa bh. strane, kazao je Magazinović.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je, obraćajući se prisutnima na konferenciji, kazao da je Hrvatska kada je krenula u ove aktivnosti imala sedam potencijalnih područja za odlagalište radioaktivnog, odnosno nuklearnog otpada. Kasnije su, dodao je on, ostale samo četiri, da bi na kraju ostala samo jedna lokacija - Trgovska gora.

- Važno je napomenuti da su institucije u BiH na svim nivoima, u skladu sa svojim nadležnostima i ovlaštenjima, kao i nevladin sektor, pokrenule veliki broj značajnih aktivnosti i medijskih kampanja kako bi se ova problematika što više aktuelizirala, naveo je ministar Šarović.

Međutim, dodao je on, nije se našlo razumijevanje s hrvatske strane, odnosno odbijene su sve primjedbe vezane za postupak strateške procjene uticaja na okolinu.

- Po meni, u narednom periodu, bilo bi potrebno da se traži od Republike Hrvatske da se uvaže zahtjevi građana BiH, nevladinog sektora, lokalne zajednice, jedinica lokalne samouprave, kantonalnih, entitetskih, državnih institucija, i odustane od daljeg procesa određivanja konačne lokacije za izgradnju ovog odlagališta, smatra ministar Šarović.

Misli da je potrebno da se nastave razgovori s predstavnicima Republike Hrvatske "u cilju odustajanja od konačne izgradnje", te da je potrebno insistirati na formiranju zajedničke stručne radne grupe.

- Vjerovatno je sazrelo i vrijeme da se zatraži uključivanje međunarodne zajednice u ovaj proces, prije svega EU i drugih zemalja koje mogu pomoći u rješavanju odlaganja istrošenog nuklearnog otpada. Jedan od mogućih ciljeva trebao bi biti i priprema za razmatranje mjera moguće međunarodne arbitraže po ovom pitanju, ukoliko pregovori i zajednički rad na ovom pitanju propadnu, kazao je ministar Šarović.

Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi RS Srebrenka Golić zahvalila je akteulnom sazivu Predsjedništva BiH, "koji su prepoznali značaj i problem Trgovske gore i skladištenja i odlaganja nuklearnog otpada, odnosno istrošenog nuklearnog goriva".

- Konačno da se neko iz BiH javno oglasi, oštro i rezolutno od Republike Hrvatske zatraži da se ta lokacija dislocira i da se to skladištenje eventualno nađe na nekoj lokaciji koja se nalazi na teritoriji Republike Hrvatske, a nikako na granici sa susjedima, istaknula je Golić.

Nas, dodala je ona, vlasti Republike Hrvatske nikada zvanično nisu obavijestile o bilo čemu.

- Mi smo te informacije crpili sa portala nezavisnih hrvatskih medija. Nikada nas vlasti nisu o tome obavijestile. Nikada se hrvatska strana nije udostojila da nam odgovori, da nisu prihvaćene naše primjedbe. Samo je ignorantski odnos bio prema svim našim inicijativama koje su dolazile iz BiH kada je u pitanju ova problematika, kazala je Golić.

Dodala je kako misli da će, nakon zaključka Predsjedništva BiH i današnje konferencije, biti upućen konačan apel vlastima Republike Hrvatske da aktiviraju one lokacije koje su imali nekada u prijedlogu.

Ona je podsjetila je da je rijeka Una proglašena prirodnim dobrom, parkom prirode, u neposrednoj blizini nalazi se Nacionalni park Una.

- Zar je prirodno da vlasti jedne zemlje žele da zagade "krajiški biser", rijeku Unu, da unište ono što ljudi uzgajaju. Što je najgore, lokacija koju su odabrali ni geološki ne odgovara toj vrsti skladištenja i lagerovanja te vrste otpada, jer je to tlo vodopropusno, ispresijecano vodotokovima koje se ulijeva direktno u rijeku Unu, a pored svega trusno, šesti, sedmi stepen trusnosti. Ni jedna parametar ne odgovara, istaknula je Golić.

Kazala je da ukoliko predstavnici BiH budu složni i tražili da se to dislocira, zbog dobrosusjedskih odnosa BiH i Hrvatske, "da će ipak Republika Hrvatska, u svojim ogranima, preispitati svoju prvobitnu odluku i da će taj otpad odlagati na mjestu gdje postoje ekološki i drugi parametri, seizmički, geološki, koji će biti pogodni da se ta vsta otpada odlaže".

Ministrica okoliša i turizma u Vladi Federacije BiH Edita Đapo je podsjetila da su općinske vlasti, Unsko-sanski kanton, oba entiteta i državni parlament donijeli rezulocije kojima se protive odlagalištu na samoj granici sa BiH.

Kaže da je današnja konferencija jedna u nizu konferencija koja treba da kaže jasno i glasno „ne“ deponiji na samoj granici sa BiH.

Opasna deponija

Govoreći o tome zašto je opasna ta deponija ili odlagalište radioaktivnog otpada, navela je da u slučaju neke akcidentne situacije usljed prirodne nesreće kao što je zemljotres ili požar ili poplave, ili pak neke nesreće izazvane ljudskim faktorom, to može imati kobne posljedice po stanovništvo BiH, pogotovo u Krajini, gdje se ljudi uglavnom bave poljoprivredom, pčelarstvom ili turizmom.

Istaknula je da Nacionalni park Una jeste „jedna od naših niša, područje koje smo mi zaštitili i želimo ga ostaviti u naslijeđe budućim generacijama“.

- Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je inicijativu da Martinbrodske slapove stavi na listu svjetske baštine UNESCO-a. Samo postojanje jedne lokacije kao što je odlagalište radioaktivnog otpada može ugroziti taj proces i može negativno uticati na imidž BiH, smatra Đapo.

Kaže da bi bi Hrvatska trebala da nađe drugu lokaciju, a ne lokaciju koju su oni izabrali vjerovatno zato što tu ima najmanje stanovništva.

- Ukoliko je Hrvatska sprema da plati danak od 4.000 stanovnika u općini Dvor, BiH ne može plaćati taj danak da na samim vratima ima odlagalište radio-nuklearnog otpada, upravo zato što se taj otpad ne odlaže 10-15 godina ili 50 pa će se rekultivisati u deponiju i pretvoriti u neki park, nego je to deponija koja će tu stajati sljedećih 250 hiljada godina, zaključila je Đapo.

Gradonačelnik grada Petrinja i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske Darinko Dumbović je kazao da se u kontinuitetu niz godina bori kako nuklearni otpad ne bi došao u Dvor, u Trgovsku goru. Istaknuo je da su taj dio Pounja i Una jedni od najljepših krajeva koji se mogu poželjeti za život, za zdrav život, za ekološku proizvodnju i za sve ono što bi u budućnosto trebali imati.

- Kad pogledamo nuklearni otpad, iz psihološkog, gospodarskog, ekološkog, ali i sigurnosnog razloga ta pozicija nije dobra, u neposrednoj blizini Uni, smatra on.

Doživotni zatvor ili put u Evropu

Hoće li ovdašnji političari Vučićevu poruku shvatiti i kao zadaću da BiH “mora da gleda u budućnost i sopstveni razvoj, mora da razmišlja kako sebe i svoju snagu da izgradi”

Slučaj je htio da netom po objavi konačne presude Radovanu Karadžiću sletim u Beograd. Taksista koji nas vozi s aerodroma dobro raspoložen pita kako je u Sarajevu. U autu slušamo radioemisiju u kojoj se smjenjuju servisne informacije i muzika, pa jedva dočekasmo da se zainteresiramo za reakcije na preinačenje prvobitne kazne od 40 godina na doživotni zatvor. Niko se nešto naročito ne uzbuđuje, dobismo lakonski odgovor koji nam se uskoro potvrdi na vlastite oči: u Beogradu uobičajena popodnevna gužva, lijep dan izmamio djecu i roditelje u Tašmajdanski park, čak i one TV stanice koje su izravno prenosile izricanje pravomoćne presude ispratile su goste prije nego sam se i smjestila u hotel. Doktor Dabić je ostavljen redovnim informativnim emisijama u kojima je znakovito odjekivala šutnja srbijanskog državnog vrha. Prekinula ju je premijerka Ana Brnabić, cijelih tridesetak sati kasnije, ocjenom kako “ne treba žuriti” sa stavovima. Čak i dok je to govorila, premijerka Brnabić nije bila glavna vijest, već srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić čije je izvode iz intervjua “uglednim stranim listovima i agencijama” prenosila državna televizija. “Treba što pre rešiti Kosovo”, kazao je u tom nastupu Vučić (a prenio RTS), “jer svaki dan odlaganja je veća opasnost da jedna iskra zapali ceo region”. I potom, uz poznati sveznajući osmijeh, novinarima kazao kako očekuje njemačko-francusku inicijativu pošto “gospođa Merkel zna koje se opasnosti ovde kriju”. Toliko o Karadžiću dan poslije.

E, kad je već došao vikend, srbijanski predsjednik se odlučio na tumačenje presude uspjevši da niti jednom ime presuđenog ne spomene: “Tri su poruke ključne, a prva je da Srbija mora da gleda u budućnost i sopstveni razvoj, mora da razmišlja kako sebe i svoju snagu da izgradi. Političke snage nema bez ekonomske”, rekao je te se okrenuo opstanku Republike Srpske kojoj se, ako ćemo pravo, i nije sudilo u Haagu. RS je - i s Vučićem i bez njega - Dejtonska priča. Treća stvar je, ispostavilo se, “pitanje kakav je Haški tribunal”, a on je, veli, o tome govorio već bezbroj puta. O Tribunalu, a povodom Karadžića, oglasilo se i Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, dva dana prije Vučića, ali jednako mlako. Zvaničnoj Moskvi “baza dokaza izaziva ozbiljne sumnje”, za razliku od zapadnog svijeta koji je manje-više reagirao pozdravljajući presudu koja “predstavlja važan korak ka utvrđivanju odgovornosti pojedinaca koji su uzrokovali strašne patnje građana Bosne i Hercegovine, istovremeno donoseći smiraj žrtvama i njihovim porodicama i osjećaj da je pravda barem donekle zadovoljena”, kako to vide SAD. Nema loših naroda, samo loših pojedinaca, poentirao je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Tako je samo u Bosni i Hercegovini doživotni zatvor Radovanu Karadžiću bio događaj s produženim dejstvom. No, pravi razlog nisu apeli “na sve strane da poštuju presudu i ponovno se okrenu kontinuiranom angažmanu na pomirenju i mirnom zajedničkom životu koji su neophodni za budućnost stabilne, sigurne Bosne i Hercegovine u kojoj su zaštićena prava svih njenih građana” već mnogo više medijsko insistiranje i ovdašnja politička potreba da se iscrpljivanjem na prošlosti ne bavimo budućnošću. A priča o Karadžiću je završena još poodavno, u istoj haškoj sudnici u kojoj je proglašen krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Prvostepena presuda od 40 godina zatvora malo je koga iznenadila, baš kao što za potvrđivanje krivice i preinačenje presude u doživotni zatvor niko ne može reći da je neka epohalna novina - koliko god dugovječan bio, riječ je o istoj kazni. Ne spadam u one koji cinično dobacuju “jeste isto, ali ovo bolje zvuči”, više sam sklona tezi da je i ovo jedan od načina na koji međunarodni pravosudni mehanizmi šalju poruku regionu. Tim prije što je prvostepena presuda vojnom zapovjedniku i izvršitelju Karadžićevih predsjedničkih ambicija Ratku Mladiću istovjetna - doživotni zatvor. Doima se zapravo kao jasan stav o potrebi kraja priči o ratovima devedesetih, ponajprije ovdje, gdje se najviše patilo, doima se istovremeno i kao kazna nenaučenim lekcijama, ali i kao vaspitno upozorenje povampirenju ratnih prijetnji. Kao ona poruka koju su diplomatskim jezicima u svojim reakcijama poslale zapadne ambasade u BiH.

Iz ove naše domaće perspektive ta se poruka treba pročitati i ovako: s Karadžićevom konačnom presudom uistinu valja donijeti neke važne odluke i okrenuti novi list. Tražiti ono što nas spaja, što nam otvara mogućnosti da svima bude bolje, pokušati konačno potisnuti rat u sjećanja, a u javnom diskursu vježbati jezik saradnje umjesto jezika prijetnji i podjela. To podrazumijeva i sporazum o minimumu vrijednosti koje želimo usvojiti: ako su se već političari usuglasili da su one evropske, evo im prilike. Stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina u kojoj su baš svi njezini građani jednaki pred zakonom može biti dobra domaća zadaća svim nivoima (novih) vlasti. Borba protiv korupcije i nepotizma onog časa kada bude prepoznata automatski predstavlja poziv investitorima jer - kako to lijepo reče Vučić - političke snage nema bez ekonomske. Sličnu tezu redovito slušamo i od Milorada Dodika. Ako je tako i ako “Srbija mora da gleda u budućnost i sopstveni razvoj, mora da razmišlja kako sebe i svoju snagu da izgradi”, hoće li ovdašnji političari Vučićevu poruku shvatiti i kao zadaću da Bosna i Hercegovina mora da gleda u budućnost i sopstveni razvoj? Vučić to nije rekao, ali ja bih dodala: u protivnom, ostat ćemo u doživotnom zatvoru svađalačkih politika od kojih se niko neće okoristiti osim njihovih aktera koji su ionako dovoljno profitirali na našem jadu i bijedi. Zar nije konačno vrijeme da učine nešto za narode u koje se toliko zaklinju?

Doživotni zatvor ili put u Evropu

Hoće li ovdašnji političari Vučićevu poruku shvatiti i kao zadaću da BiH “mora da gleda u budućnost i sopstveni razvoj, mora da razmišlja kako sebe i svoju snagu da izgradi”

Slučaj je htio da netom po objavi konačne presude Radovanu Karadžiću sletim u Beograd. Taksista koji nas vozi s aerodroma dobro raspoložen pita kako je u Sarajevu. U autu slušamo radioemisiju u kojoj se smjenjuju servisne informacije i muzika, pa jedva dočekasmo da se zainteresiramo za reakcije na preinačenje prvobitne kazne od 40 godina na doživotni zatvor. Niko se nešto naročito ne uzbuđuje, dobismo lakonski odgovor koji nam se uskoro potvrdi na vlastite oči: u Beogradu uobičajena popodnevna gužva, lijep dan izmamio djecu i roditelje u Tašmajdanski park, čak i one TV stanice koje su izravno prenosile izricanje pravomoćne presude ispratile su goste prije nego sam se i smjestila u hotel. Doktor Dabić je ostavljen redovnim informativnim emisijama u kojima je znakovito odjekivala šutnja srbijanskog državnog vrha. Prekinula ju je premijerka Ana Brnabić, cijelih tridesetak sati kasnije, ocjenom kako “ne treba žuriti” sa stavovima. Čak i dok je to govorila, premijerka Brnabić nije bila glavna vijest, već srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić čije je izvode iz intervjua “uglednim stranim listovima i agencijama” prenosila državna televizija. “Treba što pre rešiti Kosovo”, kazao je u tom nastupu Vučić (a prenio RTS), “jer svaki dan odlaganja je veća opasnost da jedna iskra zapali ceo region”. I potom, uz poznati sveznajući osmijeh, novinarima kazao kako očekuje njemačko-francusku inicijativu pošto “gospođa Merkel zna koje se opasnosti ovde kriju”. Toliko o Karadžiću dan poslije.

E, kad je već došao vikend, srbijanski predsjednik se odlučio na tumačenje presude uspjevši da niti jednom ime presuđenog ne spomene: “Tri su poruke ključne, a prva je da Srbija mora da gleda u budućnost i sopstveni razvoj, mora da razmišlja kako sebe i svoju snagu da izgradi. Političke snage nema bez ekonomske”, rekao je te se okrenuo opstanku Republike Srpske kojoj se, ako ćemo pravo, i nije sudilo u Haagu. RS je - i s Vučićem i bez njega - Dejtonska priča. Treća stvar je, ispostavilo se, “pitanje kakav je Haški tribunal”, a on je, veli, o tome govorio već bezbroj puta. O Tribunalu, a povodom Karadžića, oglasilo se i Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, dva dana prije Vučića, ali jednako mlako. Zvaničnoj Moskvi “baza dokaza izaziva ozbiljne sumnje”, za razliku od zapadnog svijeta koji je manje-više reagirao pozdravljajući presudu koja “predstavlja važan korak ka utvrđivanju odgovornosti pojedinaca koji su uzrokovali strašne patnje građana Bosne i Hercegovine, istovremeno donoseći smiraj žrtvama i njihovim porodicama i osjećaj da je pravda barem donekle zadovoljena”, kako to vide SAD. Nema loših naroda, samo loših pojedinaca, poentirao je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Tako je samo u Bosni i Hercegovini doživotni zatvor Radovanu Karadžiću bio događaj s produženim dejstvom. No, pravi razlog nisu apeli “na sve strane da poštuju presudu i ponovno se okrenu kontinuiranom angažmanu na pomirenju i mirnom zajedničkom životu koji su neophodni za budućnost stabilne, sigurne Bosne i Hercegovine u kojoj su zaštićena prava svih njenih građana” već mnogo više medijsko insistiranje i ovdašnja politička potreba da se iscrpljivanjem na prošlosti ne bavimo budućnošću. A priča o Karadžiću je završena još poodavno, u istoj haškoj sudnici u kojoj je proglašen krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Prvostepena presuda od 40 godina zatvora malo je koga iznenadila, baš kao što za potvrđivanje krivice i preinačenje presude u doživotni zatvor niko ne može reći da je neka epohalna novina - koliko god dugovječan bio, riječ je o istoj kazni. Ne spadam u one koji cinično dobacuju “jeste isto, ali ovo bolje zvuči”, više sam sklona tezi da je i ovo jedan od načina na koji međunarodni pravosudni mehanizmi šalju poruku regionu. Tim prije što je prvostepena presuda vojnom zapovjedniku i izvršitelju Karadžićevih predsjedničkih ambicija Ratku Mladiću istovjetna - doživotni zatvor. Doima se zapravo kao jasan stav o potrebi kraja priči o ratovima devedesetih, ponajprije ovdje, gdje se najviše patilo, doima se istovremeno i kao kazna nenaučenim lekcijama, ali i kao vaspitno upozorenje povampirenju ratnih prijetnji. Kao ona poruka koju su diplomatskim jezicima u svojim reakcijama poslale zapadne ambasade u BiH.

Iz ove naše domaće perspektive ta se poruka treba pročitati i ovako: s Karadžićevom konačnom presudom uistinu valja donijeti neke važne odluke i okrenuti novi list. Tražiti ono što nas spaja, što nam otvara mogućnosti da svima bude bolje, pokušati konačno potisnuti rat u sjećanja, a u javnom diskursu vježbati jezik saradnje umjesto jezika prijetnji i podjela. To podrazumijeva i sporazum o minimumu vrijednosti koje želimo usvojiti: ako su se već političari usuglasili da su one evropske, evo im prilike. Stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina u kojoj su baš svi njezini građani jednaki pred zakonom može biti dobra domaća zadaća svim nivoima (novih) vlasti. Borba protiv korupcije i nepotizma onog časa kada bude prepoznata automatski predstavlja poziv investitorima jer - kako to lijepo reče Vučić - političke snage nema bez ekonomske. Sličnu tezu redovito slušamo i od Milorada Dodika. Ako je tako i ako “Srbija mora da gleda u budućnost i sopstveni razvoj, mora da razmišlja kako sebe i svoju snagu da izgradi”, hoće li ovdašnji političari Vučićevu poruku shvatiti i kao zadaću da Bosna i Hercegovina mora da gleda u budućnost i sopstveni razvoj? Vučić to nije rekao, ali ja bih dodala: u protivnom, ostat ćemo u doživotnom zatvoru svađalačkih politika od kojih se niko neće okoristiti osim njihovih aktera koji su ionako dovoljno profitirali na našem jadu i bijedi. Zar nije konačno vrijeme da učine nešto za narode u koje se toliko zaklinju?

(VIDEO) Nadzorna kamera snimila pjevača Seju Kalača kako krade mobitel u Zagrebu

Na snimku se jasno vidi kako dečko koji je bio ispred pjevača ostavlja svoj mobilni telefon na pultu dok uredno plaća sokove...

Sejo Kalač uhvaćen je kako krade mobilni telefon, i to na pumpi u Zagrebu!

Taj čin zabilježila je kamera, a naša redakcija je došla posjed ekskluzivnog snimka. Na njemu se jasno vidi kako dečko koji je bio ispred pjevača ostavlja svoj mobilni telefon na pultu dok uredno plaća sokove.

Kada je izmirio račun i uzeo kusur, mladić uzima svoje namirnice i odlazi, a zaboravlja svoj mobilni. Na red za kasu stupa i Sejo Kalač. Pjevač najprije ostavlja pivo ispred kasirke, zatim rukom pomjera taj telefon koji je prethodni kupac zaboravio, a potom vadi novčanik da plati konzerve sa pivom. Dok se raskusurao sa zaposlenom ženom na pumpi, on je osmotrio kako i da mazne uređaj. Nakon što je platio račun, pjevač je uzeo svoje alkoholno piće, ali i tuđi mobilni telefon! Nekoliko minuta je prošlo dok je Kalač plaćao i za to vrijeme se mladić se nije vratio po svoj uređaj. Folker je to iskoristio, pa je sa sobom odnio mobilni, u prilog svjedoči i video koji je nastao u septembru prošle godine.

Sejo Kalač je i ranije bio poznat kao čovjek koji vodi neuredan život. Živio je burno, ludo, opijen ženama, alkoholom, a prije dvije godine je čak i uslikan u jednoj stambenoj zgradi kako leži i spava u hodniku na stepenicama. Iako se spekulisalo da se odao alkoholu ili drogi, žena koja mu je vodila karijeru, Hatidža Hajirić Mujkanović, ispričala je da on ima ozbiljnih zdravstvenih problema.

- Njegova jetra je oštećena od alkohola. Duži period uzima tablete kako bi pospješile rad jetre, ima problema i sa krvi, pa i zbog toga uzima tablete. Kada uzme lijekove odnosno veću dozu tableta onda mu bude loše i spava mu se. Tako se desilo da se sruši na stepenicama i utonuo je u san, a ljudska zloba je onda učinila svoje. Umjesto da mu pomognu, fotografisali su ga i objavili - ispričala je tada Hatidža za bosanske medije.

 

Povezane vesti