Oslobođenje – Dnevne novine

Oslobođenje – Dnevne novine

– Dnevne novine

Prvi broj Oslobođenja štampan je u semberskom selu Donja Trnova 30.08.1943. godine. Na logu se nalazila zvijezda petokraka, a u podnaslovu Smrt fašizmu – sloboda narodu!

Ovo su savjeti slavne Coco Chanel

Ovo su savjeti slavne Coco Chanel

Jednostavnost je ključ prave elegancije, jedna je od životnih mudrosti kroz prizmu mode koje je ostavila Gabrielle Coco Chanel. Činjenica je da, ako nam je odjeća previše komplicirana, drugi ne znaju gdje treba gledati. U svakoj odjevnoj kombinaciji pažnju privlačimo na određeni dio tijela. A prema Coco, želimo istaknuti taj okvir i oblik, a ne odjeću.

Po njoj je jednostavnost najbolji način da se to postigne. Zato je jedan od najslavnijih modnih savjeta Coco Chanel onaj gdje kaže kako se “dama treba pogledati u ogledalo i ukloniti jedan modni dodatak prije izlaska iz kuće”.

“Moda je arhitektura: stvar je u omjeru”. Moda se i danas temelji na omjerima, a naše tijelo izgleda dobro ako mu damo dobar okvir koji je Coco nastojala naglasiti. Željela je dati ženama udobnu odjeću koja će im “teći preko tijela”. Jer, ako smo dobro i proporcionalno odjeveni, osjećamo se kao da nosimo drugu kožu. “Žena koja ne nosi parfem nema budućnost.” Kada je jedna žena upitala: Gdje bi trebalo nanositi parfem, Coco je odgovorila: “Tamo gdje želite da vas neko poljubi”.

Na današnji dan - 27. maj

U Mostaru 1868. godine rođen pjesnik Aleksa Šantić, autor više antologijskih pjesama. Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista Zora, koji je pokrenuo sa Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem

1564. Umro švajcarski teolog francuskog porijekla Jean Calvin, vođa frakcije protestantizma u Genevi (kalvinizam).

1679. Engleski parlament usvojio je Habeas Corpus Act, zakon koji štiti građane od nezakonitog hapšenja i utamničenja. Osnovni principi tog zakona ugrađeni su kasnije u Ustav SAD-a.

1703. Ruski car Petar Veliki osnovao je novu prijestonicu Rusije na ušću rijeke Neve u Baltičko more, Sankt Peterburg (od 1924. Lenjingrad, od 1991. ponovo Sankt Peterburg). Glavni grad Rusije bio je do 1918.

1806. Francuska vojska ušla u Dubrovnik, čime je Dubrovačka republika izgubila viševjekovnu nezavisnost.

1905. U rusko-japanskom ratu, Ruska flota doživjela je težak poraz u bici kod Cushime izgubivši 26 od 45 brodova.

1910. Umro njemački bakteriolog Robert Koch, jedan od osnivača bakteriologije. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze (Kohov bacil), izolovao je i bacil antraksa i pronašao izazivača kolere.

image
Henry Kissinger

1923. U Fürthu u Njemačkoj rođen Heinz Alfred Kissinger, poznat kao Henry Kissinger, jedna od vodećih ličnosti u poslijeratnoj američkoj diplomatiji. Zaslužan je za otopljavanje odnosa SAD-a sa SSSR-om i Kinom.

1937. U San Franciscu pušten u saobraćaj Golden Gate, jedan od najvećih mostova u svijetu.

1941. Britanska mornarica, uz pomoć avijacije, potopila je u Drugom svjetskom ratu njemački ratni brod Bizmark. Poginulo je oko 2.300 ljudi.

image
Jawaharlal Nehru

1964. U Nju Delhiju umro indijski državnik Javaharlal Nehru, prvi premijer nezavisne Indije i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih zemalja. Kao premijer gradio indijsko društvo na sintezi tradicije i modernih pogleda.

1988. Sirijske trupe ušle u južna predgrađa Bejruta i okončale trosedmične ulične borbe između rivalskih muslimanskih šiitskih milicija.

1992. U redu za hljeb u Ulici Ferhadija u centru Sarajeva od eksplozije granate 16 osoba je poginulo, a 144 su ranjene.

1993. Na Svjetskom kongresu novinskih izdavača u Berlinu, Oslobođenje dobilo još jedno priznanje, izrečene su brojne pohvale njegovim novinarima koji su uspijevali pripremiti i izdavati list uprkos svakodnevnim bombardovanjima. Na Kongresu je priređena izložba Oslobođenja, a glavnom uredniku Kemalu Kurspahiću uručeno je posebno priznanje.

1993. U eksploziji automobila bombe ispred galerije Ufici u Firenci poginulo je petoro ljudi.

1999. Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu optužio je predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i još četvoricu najviših funkcionera Jugoslavije i Srbije za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene na Kosovu.

2006. U snažnom zemljotresu koji je pogodio indonezijsko ostrvo Java poginule su 5.782 osobe, a više od 130.000 ljudi ostalo je bez domova.

2014. Na predsjedničkim izborima u Egiptu pobijedio bivši komandant vojske Abdel Fatah el-Sisi, koji je predvodio svrgavanje islamističkog predsjednika Muhameda Mursija, jula 2013.

2015. Savjet bezbjednosti UN-a usvojio je Rezoluciju 2222 kojom se osuđuje svako nasilje i zloupotreba protiv novinara, medijskih profesionalaca i povezanog osoblja u situaciji oružanih sukoba i pozivaju države da ispune obaveze u pogledu njihove zaštite.

Odlična alternativa

Laminat možete postaviti na stare podne obloge, naprimjer, na stare parkete ili pločice, ali uz ravnu podlogu

Drveni podovi unose toplinu u naš dom, a ujedno su i vrlo elegantan i kvalitetan način uređenja našeg doma. Kako biste samostalno mogli izabrati parket, potrebno je znati neke osnovne stvari o njemu. Gotovi parketi se sastoje od nekoliko slojeva i unaprijed su obrađeni, odnosno izbrušeni i lakirani, a mogu se koristiti odmah po postavljanju. Zahvaljujući unakrsnom lijepljenju slojeva, imaju veliku stabilnost, postavljaju se brzo i jednostavno. Dvoslojni parketi idealan su izbor ako imate podno grijanje i to zbog specifične konstrukcije. Najzastupljeniji način slaganja parketa kod nas je riblja kost te brodski pod, ali imamo i ono naizmjenično, šahovsko polje i razne vrste mozaičnog slaganja.

Parket možete pomesti, usisati i brisati, ali treba biti oprezan i ne brisati parket krpom natopljenom vodom jer mu previše vlage šteti. Veću količinu vode s parketa treba što prije pokupiti suhom krpom. Parkete koji su lakirani možete početi čistiti mjesec nakon lakiranja, a namještaj je najbolje unijeti nakon sedam dana.

Laminati su odlična alternativa parketima i najčešće korištena drvena podna obloga. Imitiraju tradicionalni izgled drveta, a proizvode se u velikom broju boja, tekstura, a izrađuju se i u živim bojama i zanimljivim dezenima. Najveća prednost laminata je njegova čvrstoća i otpornost na mehaničke, hemijske i termičke utjecaje. Jednostavno se postavljaju, a to većina ljudi može i sama obaviti. Ne moraju se brusiti, lakirati i bojiti. Možete ih postaviti na stare podne obloge, naprimjer, na stare parkete ili pločice, ali podloga mora biti ravna, suha i čista.

Dovoljno je da ga usisavate i brišete dobro ocijeđenom krpom koju ste eventualno natopili u nekom razrijeđenom sredstvu za čišćenje. Izbjegavajte korištenje agresivnih hemikalija jer ga mogu oštetiti, a ako se laminat natopi većom količinom vode, mogu nastati nepopravljiva oštećenja. Prilikom izbora najboljeg laminata za dom obratite pažnju na to da im je sastav što prirodniji, a za one najkvalitetnije karakteristično je da su otporni na udarce, svjetlo i mrlje te da su antialergijski.

Pravo vrijeme za kafu

Pravo vrijeme za kafu

Klinička studija pokazala je da je najbolje vrijeme za ispijanje kafe ujutro, ali tek sat nakon što se probudimo. Kada se tek probudimo, hormon kortizol u tijelu je na jednom od tri svoja vrhunca u danu.

Za kortizol mnogi misle da je hormon stresa jer se izlučuje u većim količinama kada smo napeti, ali on je i hormon budnosti, a tijelo ga proizvodi kao odgovor na stresne situacije.

Zašto biste trebali pričekati s kafom? Konzumiranje kofeina kada je tijelo na vrhuncu proizvodnje kortizola govori tijelu da ga proizvodi manje, tvrde farmakolozi koji proučavaju način na koji lijekovi (i kofein) reagiraju s prirodnim biološkim funkcijama tijela. Tako kortizol potkopava učinak kofeina.

SUTRA U OSLOBOÐENJU: Dan odluke za Europu: Izbori u 21 zemlji

U sutrašnjem printanom izdanju Oslobođenja, između ostalog, čitajte:  

BiH

Borba za pravosuđe je borba za sve

Ruke koje vide i liječe

REGION

Spremna borilišta za sportiste iz malih zemalja

SVIJET

Nisam uznemiren zbog testiranja raketa

BIZNIS

Podrška digitalizaciji i inovacijama u MSP-u

SARAJEVSKA HRONIKA

Sve je super, a gdje je inkluzija?

Na glodare otišlo 13 tona otrova

CRNA HRONIKA

Tijanin zakon (ne)moguć u BiH

KULTURA

Tresla se gora, rodio se Bong Joon-Ho

Pjesničkim slikama do poetskog dokumentarca

SPORT

Grbavica je moj dom i moj teren

El Loco u misiji: Kako je Bielsa promijenio Engleze?

Stotine miliona čekaju akciju

I Serena može na sami vrh

PRILOG

Sport

image
Naslovnica Oslobođenja za 27. maj 2019/

SUTRA U OSLOBOÐENJU: Dan odluke za Europu: Izbori u 21 zemlji

U sutrašnjem printanom izdanju Oslobođenja, između ostalog, čitajte:  

BiH

Borba za pravosuđe je borba za sve

Ruke koje vide i liječe

REGION

Spremna borilišta za sportiste iz malih zemalja

SVIJET

Nisam uznemiren zbog testiranja raketa

BIZNIS

Podrška digitalizaciji i inovacijama u MSP-u

SARAJEVSKA HRONIKA

Sve je super, a gdje je inkluzija?

Na glodare otišlo 13 tona otrova

CRNA HRONIKA

Tijanin zakon (ne)moguć u BiH

KULTURA

Tresla se gora, rodio se Bong Joon-Ho

Pjesničkim slikama do poetskog dokumentarca

SPORT

Grbavica je moj dom i moj teren

El Loco u misiji: Kako je Bielsa promijenio Engleze?

Stotine miliona čekaju akciju

I Serena može na sami vrh

PRILOG

Sport

image
Naslovnica Oslobođenja za 27. maj 2019/

Izbori za Evropski parlament: Najveća izlaznost u posljednjih 20 godina

Za poslanička mjesta danas se glasa u Hrvatskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Italiji, Sloveniji, Grčkoj, na Malti, u Belgiji, Luksemburgu, Španiji, Portugalu, Estoniji, Litvaniji i u Mađarskoj

Danas je posljednji, četvrti dan, kada većina zemalja članica Evropske unije glasa na izborima za Evropski parlament, a dok pristižu preliminarni rezultati, zapaženo je da je izlaznost veća nego 2014. godine kada su održani prethodni.

Za poslanička mjesta danas se glasa u Hrvatskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Italiji, Sloveniji, Grčkoj, na Malti, u Belgiji, Luksemburgu, Španiji, Portugalu, Estoniji, Litvaniji i u Mađarskoj.

Evropski izbori već su održani u četvrtak u Holandiji i Velikoj Britaniji, u petak su glasali Irci i Česi, a u subotu Česi (drugi dan), Letonci, Maltežani i Slovaci.

Rezultati iz svake države članice biće objavljeni večeras poslije zatvaranja posljednjeg biračkog mesta u Evropi, pri čemu se birališta posljednja zatvaraju u Italiji u 23 sata, pieš Blic. rs.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron neće menjati svoju politiku, uprkos tome što je njegova partija osvojila drugo mjesto na izborima za Evropski parlament poslije desničara Marin Le Pen, rekao je zvaničnik u kabinetu predsjednika.

On kaže da su ovi rezultati razočaravajući, ali da to neće rezultirati promjenama u reformama za koje se Vlada zalaže.

- Ovi rezultati su donekle razočaravajući, ali predsjednik neće mijenjati svoju politiku - rekao je neimenovani zvaničnik.

On je rekao da je cilj vlasti da Francuzi osjete promjene: "Mi već osjetimo i vidimo pozitivne pomake u smislu borbe protiv nezaposlenosti i kupovne moći".

Na teritoriji 27 država članca EU, bez Velike Britanije, na evropske izbore izašlo je oko 51 odsto birača, čime je postignuta najviša izlaznost birača na izbore za EP u posljednjih 20 godina, objavljeno je u Bruxellesu.

- U pitanju je prvi i značajan porast broja birača još od održavanja prvih evropskih izbora 1979. godine - izjavio je portparol Evropskog parlamenta Jaume Duch.

U zavisnosti od izlaznosti u Velikoj Britaniji, koja će biti objavljena oko 23 časa, procjenjuje se da će izlaznost za 28 zemalja članica biti između 49 i 52 procenta.

Izbori za Evropski parlament: Najveća izlaznost u posljednjih 20 godina

Za poslanička mjesta danas se glasa u Hrvatskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Italiji, Sloveniji, Grčkoj, na Malti, u Belgiji, Luksemburgu, Španiji, Portugalu, Estoniji, Litvaniji i u Mađarskoj

Danas je posljednji, četvrti dan, kada većina zemalja članica Evropske unije glasa na izborima za Evropski parlament, a dok pristižu preliminarni rezultati, zapaženo je da je izlaznost veća nego 2014. godine kada su održani prethodni.

Za poslanička mjesta danas se glasa u Hrvatskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Italiji, Sloveniji, Grčkoj, na Malti, u Belgiji, Luksemburgu, Španiji, Portugalu, Estoniji, Litvaniji i u Mađarskoj.

Evropski izbori već su održani u četvrtak u Holandiji i Velikoj Britaniji, u petak su glasali Irci i Česi, a u subotu Česi (drugi dan), Letonci, Maltežani i Slovaci.

Rezultati iz svake države članice biće objavljeni večeras poslije zatvaranja posljednjeg biračkog mesta u Evropi, pri čemu se birališta posljednja zatvaraju u Italiji u 23 sata, pieš Blic. rs.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron neće menjati svoju politiku, uprkos tome što je njegova partija osvojila drugo mjesto na izborima za Evropski parlament poslije desničara Marin Le Pen, rekao je zvaničnik u kabinetu predsjednika.

On kaže da su ovi rezultati razočaravajući, ali da to neće rezultirati promjenama u reformama za koje se Vlada zalaže.

- Ovi rezultati su donekle razočaravajući, ali predsjednik neće mijenjati svoju politiku - rekao je neimenovani zvaničnik.

On je rekao da je cilj vlasti da Francuzi osjete promjene: "Mi već osjetimo i vidimo pozitivne pomake u smislu borbe protiv nezaposlenosti i kupovne moći".

Na teritoriji 27 država članca EU, bez Velike Britanije, na evropske izbore izašlo je oko 51 odsto birača, čime je postignuta najviša izlaznost birača na izbore za EP u posljednjih 20 godina, objavljeno je u Bruxellesu.

- U pitanju je prvi i značajan porast broja birača još od održavanja prvih evropskih izbora 1979. godine - izjavio je portparol Evropskog parlamenta Jaume Duch.

U zavisnosti od izlaznosti u Velikoj Britaniji, koja će biti objavljena oko 23 časa, procjenjuje se da će izlaznost za 28 zemalja članica biti između 49 i 52 procenta.

Izlazne ankete: HDZ ipak osvaja pet, a SDP tri mandata

Najviše glasova na izborima za Evropski parlament dobio je HDZ 23,04 posto, što bi mu ipak donijelo pet mandata

Prema najnovijim izlaznim anketama najviše glasova na izborima za Evropski parlament u Hrvatskoj dobio je HDZ 23,04 posto, što bi mu ipak donijelo pet mandata, slijedi SDP s 17,90 posto ili tri mandata, a po jedan mandat osvajaju Nezavisna lista Mislava Kolakušića (8,09 posto), Suverenisti (6,61 posto), Živi zid (6,59 posto) i Amsterdamska koalicija (5,47 posto).

Iako su prema prvim izlaznim anketama izborni prag prešli i Neovisni za Hrvatsku (5,09 posto), najnovije izlazne ankete kažu da nisu, piše Hina.

Prema prvim izlaznim anketama najviše glasova na izborima za Evropski parlament dobio je HDZ (23,43 posto ) što bi mu donijelo četiri mandata, slijedi SDP s 18,38 posto ili tri mandata, a po jedan mandat osvajaju Nezavisna lista Mislava Kolakušića (8,20 posto), Suverenisti (6,43 posto), Živi zid (6,25 posto) i Amsterdamska koalicija (5,59 posto).

Izlazne ankete: HDZ ipak osvaja pet, a SDP tri mandata

Najviše glasova na izborima za Evropski parlament dobio je HDZ 23,04 posto, što bi mu ipak donijelo pet mandata

Prema najnovijim izlaznim anketama najviše glasova na izborima za Evropski parlament u Hrvatskoj dobio je HDZ 23,04 posto, što bi mu ipak donijelo pet mandata, slijedi SDP s 17,90 posto ili tri mandata, a po jedan mandat osvajaju Nezavisna lista Mislava Kolakušića (8,09 posto), Suverenisti (6,61 posto), Živi zid (6,59 posto) i Amsterdamska koalicija (5,47 posto).

Iako su prema prvim izlaznim anketama izborni prag prešli i Neovisni za Hrvatsku (5,09 posto), najnovije izlazne ankete kažu da nisu, piše Hina.

Prema prvim izlaznim anketama najviše glasova na izborima za Evropski parlament dobio je HDZ (23,43 posto ) što bi mu donijelo četiri mandata, slijedi SDP s 18,38 posto ili tri mandata, a po jedan mandat osvajaju Nezavisna lista Mislava Kolakušića (8,20 posto), Suverenisti (6,43 posto), Živi zid (6,25 posto) i Amsterdamska koalicija (5,59 posto).

Sarajevo i New York: 13 godina

Arhitekta Mufid Garibija govori o “fabrikama” koje postoje po Sarajevu, a koje bi privlačile mnoge turiste i od kojih bi se lijepo moglo živjeti

Razgovor sa arhitektom, velikim zaljubljenikom i velikim poznavaocem rodnog mu Sarajeva Mufidom Garibijom vodimo, i ne znajući za to, u mjesecu značajnih datuma za Sarajevo. O čemu je riječ?

- Trećeg maja 1895. godine u ovom gradu su prvi put zasjale svjetiljke iz centrale na Skenderiji. Prvog maja je pušten tramvaj, a potom i rasvjeta. Pa i u Begovu džamiju, koja je prva džamija osvijetljena iz te centrale. I upravo zato bi tu centralu trebalo sačuvati. Umjesto toga, mi smo u poziciji da gledamo ruševine na njenom mjestu. A pazite, 13 godina poslije izgradnje prve centrale u New Yorku ova je sagrađena i u Sarajevu.

Dragi prof. Neidhart

Dakle, tada je 13 godina bila razlika između Amerike i Sarajeva, a danas je tristo godina. Emerik Blum, kao veliki inženjer i veliki vizionar, veliki ekonomista, tražio je da se centrala zaključa i da se sačuva dok ne bude otvoren Tehnički muzej. Ali, bez obzira na svu devastaciju, mislim da i sada nije kasno da se to uradi. No, treba htjeti i imati viziju. Sarajevo je finansijski moćno, ono to može...

Da li je, kada je izgradnja u Sarajevu u pitanju, sve mračno?

- Evo, mi smo na suncu, svjetla ima (smije se, razgovaramo u podne; op.a.). Ima, ima svjetla i u simboličnom smislu, osjeti se taj romantizam u Sarajevu. Greška je najveća napravljena ‘96. godine kada se grad mogao, u tom novom startu, formirati po željama svih onih koji ga vole, ali i po željama arhitekata, koji su dobro poznavali šta Sarajevu treba. Pri tome mislim prije svega na prof. Juraja Neidharta i trebalo je započeti sa jednom suptilnijom gradnjom, bez nekih velikih graditeljskih poduhvata, da bi grad zadržao ono mjesto u svijetu koje ima kod mnogih. Ne bi došlo do iskoraka koji se mnogim Sarajlijama ne dopadaju.

image
Mufid Garibija: Ne mogu ni institucije ništa ako nemaju potporu

Šta se Vama, recimo, ne dopada?

- Ako bih sada išao od tačke do tačke, onda bi bilo mnogo toga. Evo, hotel u blizini, preko puta Narodnog pozorišta, s druge strane Miljacke. Nevjerovatno je da tu legne takav objekat. Morate uvijek gledati kako je neki objekat uklopljen i kako će izgledati. Može biti najljepši, ali ako se ne uklapa bode oči. Ili onaj trgovački centar pored crkve na Marindvoru. Ko god ulazi u grad, vidi da je taj objekat kao ubačen, ali mu tu nije mjesto. Ukinuo je zeleni prostor kroz koji je grad mogao disati, a takvih intervencija u Sarajevu imate koliko hoćete. Zakrčeni smo pomamom graditeljstva koje, međutim, nema neki značaj.

No, sve te intervencije uglavnom prolaze bez oglašavanja Udruženja arhitekata?

- Zato i nisam njegov član. Ono je pasivno, a moralo bi da bude avangarda. Sada je Udruženje likovnih umjetnika na većem stepenu od Udruženja arhitekata, što je anomalija. Arhitekti su ti koji formiraju gradove i prostore. Iako, razumijem ja i tu pasivnost. Hljeb je čudna stvar, svako se bori za zaradu, a kada ste ovisni o investitoru, onda se zna kakva je vaša pozicija. Nisam htio prihvatiti mnoge ponude za projekte, jer se nisam mogao razmahati, jer bih morao raditi kako mi se kaže. Nisam htio da budem tamo gdje nema revolucionarnih stvari, a ako nema revolucionarnih stvari, onda je glupost tu i biti. To je tako danas u cijelom društvu. Mnogi odlaze iz BiH i zbog toga što nema nešto što će te rastresti, zdravo rastresti, pozitivno rastresti, da svi imamo korist od toga.

Ili objekat preko puta Careve džamije, a koji je postao prostorna konkurencija takvom objektu kao što je Careva džamija? Arhitekti su to gotovo odšutjeli?

- Sticajem okolnosti ja sam trebao da budem projektant tog objekta, ali nisam htio pristati na zahtjeve investitora. Moj projekat se spuštao prema čaršiji, prošao je i u Zavodu, ali, eto... Rekao sam, da mi se milion ponudi, ne bih pristao na nešto što smatram nedoličnim. Arhitekta mora da cijeni vrijednosti čaršije, ma nije više ni čaršije, nego vrijednosti čovjeka. Osnova je čovjek i ako ti cijeniš njegovu individualnost, onda će i arhitektura biti kako valja.

Kada već govorimo o čaršiji, kako gledate na to da i ona gubi duh?

- To je očito, ali rekao bih, nije više problem ni u tome što se mijenjaju sadržaji, svako vrijeme nešto nosi, to je uredu, ali nestaju ćepenci, nestaju te klupe na kojima je čaršija razgovarala, koje su bile čaršijske medijske kuće. Tu bi sjeo prolaznik, pridruži mu se neko, razmijene informaciju, a sada toga ima sve manje, a i tamo gdje postoje, stoji napomena: zabranjeno sjediti.

Ćepenci u genima

Pa, ćepenci i postoje zato da bi se sjedilo na njima. To je ona opasna promjena, to je socijalna promjena, promjena duha čaršije. Ćepenci su u genima Sarajlija, a ljudi koji sada preuzimaju radnje, to ne shvataju. Ne shvataju da je važno pričati priče, da se iz tih priča stvara kultura, da se sa svakom pričom kultura širi. Jedan moj poznanik, arhitekta iz Beograda, nedavno me pita zašto to dopuštamo, zašto dopuštamo da ih ubijaju? Tu je ta slabost Udruženja, ne mogu ni institucije ništa ako nemaju potporu.

I dok na jednoj strani buja gradnja, na drugoj strani se ništa ne radi. Eto, ostaci znamenitog Firuz-begovog hamama truhnu pod udarcima sarajevskih snjegova?

- Oni koji vode Sarajevo, nije bitan nivo, opština, grad, kanton, nakon što je hamam iskopan, vidjeli su da je to nacionalno blago BiH i da to treba sačuvati. I umjesto da se makar samo pokrije, ta iskopina je danas doživjela tešku devastaciju, možda sto puta veću nego dok je bila zatrpana. Tu je i problem vlasništva, Fabrika duhana je vlasnik, koja je imala plan da se tu napravi galerija. Ali, zašto se ne bi restaurirao hamam, pa da turisti vide kako su se Sarajlije kupale prije skoro 500 godina, da vide živu vodu. No, agresivni kapitalizam, ako ne vidi odmah dobiti od gradnje, ne želi ni da učestvuje u projektima. A, vidite, i to je sigurna “fabrika” novca na Baščaršiji. Nema turiste koji ne bi tu došao. No, ne može se ta “fabrika” otvoriti preko noći.

Nikšić pobijedio sa 12.668 glasova

Od onih kojima je stalo do SDP-a očekujem da se okrenu jačanju SDP-a, da ponovo budemo drugovi koji imaju isti cilj, naglasio je novi/stari predsjednik

Nermin Nikšić je na stranačkim izborima SDP-a, a prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije SDP-a objavljenim večeras, osvojio 57 posto glasova.

Nikšić je dobio 12.668 glasova ili 57,12 posto, Edin Delić 8.414 glasova ili 37,94 posto, a Svetozar Pudarić 1.094 glasa ili 4,95 posto.

image
Senad Gubelić/OSLOBOđENJE Obraćanje novog-starog lidera SDP-a

CIK je rekao takođe da je od 26.670 osoba koje su danas imale pravo glasa (to su oni koji su platili članarinu), glasalo 22.222 člana što je 83,3 posto. CIK je saopćio i to da je proces bio ‘u granicama poštenog uz normalne i uobičajene probleme u nekoliko sredina’.

image
Senad Gubelić/OSLOBOđENJE CIK SDP-a saopćava rezultate izbora za predsjednika SDP-a

Glasanje je započelo danas u 7 sati kada je otvoreno 177 biračkih mjesta u organizacijama Socijaldemokratske partije BiH, čiji članovi su imali priliku da svako od njih do 19 sati, svojim glasom, doprinese da se za novog predsjednika SDP-a izabere upravo njegov kandidat od tri predložena: aktuelnog predsjednika SDP-a Nermina Nikšića, Svetozara Pudarića i Edina Delića.

Zanimljivo je da je CIK SDP-a danas nakon 14 sati saopćio da je od 26.800 članova (pazite, druga cifra u odnosu na ranije objavljenu) s plaćenom članarinom glasalo 13.160, odnosno oko 50 posto.

image
Senad Gubelić/OSLOBOđENJE Čestitke prvom čovjeku SDP-a

Naglasak na plaćenoj članarini je otud što je prilikom raspisivanja izbora za predsjednika SDP-a definisano da član koji nije izmirio dospjelu članarinu ne može učestvovati u izbornim procesima za organe stranke. Inače, spominjalo se stalno kako u SDP-u 45.215 članova ima pravo glasa. Oslobođenje je došlo do podatka da je Općinski odbor SDP-a Bugojno 29. aprila donio odluku o tome da se oproste dugovanja u vezi s izmirivanjem članarine određenim kategorijama članstva, kako bi se omogućilo penzionerima, nezaposlenim, studentima i učenicima da u što većem broju izađu na izbore. Odluku je potpisao Admir Škandro, predsjednik OO SDP-a Bugojno, a da li je ona provedena, već će se vidjeti.

U prvom obraćanju javnosti juče Mira Grgić, predsjednica CIK-a, izjavila je da se izbori odvijaju na fer način, te dodala:

- Vjerujte da će se mnogi postidjeti kada objavimo neke detalje, šta je ko pokušavao uraditi, kazala je Grgić, ne navodeći ništa konkretno, pa ni navodno izbacivanje jednog od posmatrača Edina Delića iz prostorija SDP-a u Bratuncu.

- Predsjednik Opštinskog odbora Bratunac, koji je istovremeno i predsjednik Izborne komisije Bratunac, napao je posmatrača gospodina Delića i nanio mu fizičke povrede, izbacio ga iz kancelarije i zatvorio se. Drugarica Radmila Petković, koja je trebala biti moj posmatrač, odbila je da posmatra i ja je potpuno razumijem, rekao je novinarima juče ujutro Pudarić.

O nepravilnostima u Bratuncu je u svome današnjem obraćanju javnosti govorio i kandidat Edin Delić iz Lukavca.

Danas se novinarima obratio i Nikšić, ne krijući očekivanje da će članstvo vrednovati ono što je radio. Zapitan šta nakon izbora, rekao je:

- Od onih kojima je stalo do SDP-a očekujem da se okrenu jačanju SDP-a, da ponovo budemo drugovi koji imaju isti cilj, naglasio je Nikšić u Konjicu, na svom biračkom mjestu, uvjeren da će se u naredne četiri godine SDP profilirati kao politička partija lijeve orijentacije “koja drži do svoje riječi i ne gazi data obećanja, koja je alternativa vladajućim etnonacionalnim strankama”.

Najčešći psihosocijalni problemi u adolescenciji

Najčešći problemi sa kojima se danas mlada generacija susreće su depresija, anksioznost, poremećaji prehrane, školsko postignuće

Psihološki i socijalni problemi, posebno oni koji uključuju probleme emocionalnog doživljavanja i ponašanja, kao i problemi vezani za školu, uobičajeniji su tokom adolescencije, nego za vrijeme bilo kojeg drugog perioda djetinjstva. Adolescenti su puno nezavisniji od male djece, često su van direktnog nadzora odraslih osoba. Prolaze kroz veliki broj kognitivnih i bioloških promjena koje stvaraju predispoziciju za izgradnju novog identiteta samostalne i odrasle osobe. Proces formiranja novog ‘’ja’’, u većini slučajeva nije jednostavan i ispunjen je čestim preispitivanjima dosadašnjih načina funkcioniranja, vlastitih odnosa, društvenih pravila itd, promjenama u ponašanju, impulsivnosti u reagiranju, emocionalnim ispadima i sl. Iako je veliki dio ovih ponašanja razvojno očekivan i služi uspješnoj prilagodbi zadacima adolescencije, ukoliko poteškoće potraju, treba razmisliti o traženju stručne podrške.

Fizički simptomi

Najčešći problemi sa kojima se mladi tokom adolescencije susreću su depresija, anksioznost, poremećaji prehrane, školsko postignuće. Škola obuhvata veliki dio života adolescenata. Zbog toga, teškoće u bilo kojem aspektu funkcioniranja se često odražavaju na školski učinak, odnosno manifestiraju kao problemi vezani za školu. Najčešći školski problemi su: strah od odlaska u školu, apsentizam bez dozvole (tzv. bježanje iz škole), loše akademsko postignuće, potpuno odustajanje od školovanja.

Strah od odlaska u školu razvije između jedan i pet posto adolescenata. Taj strah može biti generaliziran ili vezan za određenu osobu ili situaciju. Ispoljava se kroz odbijanje odlaska u školu ili kroz različite fizičke simptome koje adolescenti nerijetko razviju. Razlozi izbjegavanja škole mogu biti različiti. Najčešće je to kombinacija nekih od sljedećih faktora: buntovništvo i potreba za nezavisnošću, psihosocijalni problemi, porodični konflikti, poteškoće u učenju, poremećaji u ponašanju i izloženost bullyingu ili nekom drugom vidu međuvršnjačkog nasilja. Adolescenti koji imaju izražene probleme u školi bi trebali proći kroz evaluaciju psihosocijalnog statusa, strategija i sposobnosti učenja, kako bi im se obezbijedila adekvatna podrška i tretman za specifične probleme.

Anksiozne poremećaje karakteriše snažan strah ili zabrinutost koja utječe na sposobnost funkcioniranja i disproporcionalna je u odnosu na realne okolnosti. Često se manifestira i kroz fizičke simptome (umor, abdominalni bolovi, glavobolje, nesvjestice i sl).

Anksioznost sama po sebi je normalan dio razvoja i prirodna datost organizma. Mala djeca osjećaju strah kada se odvajaju od majke, nešto starija osjećaju neugodu kad moraju da izlažu u školi pred vršnjacima i odrasli osjećaju blagu uznemirenost u nepoznatim situacijama ili situacijama u kojima će biti procjenjivani za nešto. Ipak, prisutnost teškoća nije dokaz poremećaja. O poremećaju govorimo tek kada manifestacije anksioznosti postanu tako izražene da snažno utječu na funkcionisanje osobe ili izazivaju snažnu uznemirenost i izbjegavanje.

Kada je u pitanju uzrok anksioznih poremećaja, studije ukazuju na to da genetika ima određenu ulogu u razvoju ovih poremećaja, kao i specifičnosti tokom odgoja. Anksiozni roditelji češće imaju anksioznu djecu. Jer probleme predstavljaju puno težim nego što to oni jesu.

Najčešća manifestacija anksioznog poremećaja je odbijanje odlaska u školu. Većina djece koja odbijaju da idu u školu ima separacijsku anksioznost, socijalnu fobiju, panični poremećaj, specifičnu fobiju ili kombinaciju navedenih strahova. Nekad je u pitanju i izloženost nasilju ili bullyingu. Neka djeca mogu uspješno da verbaliziraju svoju zabrinutost, dok druga djeca svoju neugodu izražavaju u somatskim terminima (pr. ‘’Ne mogu da idem u školu, jer me boli stomak’’). Fizički simptomi nekad znaju da zakompliciraju procjenu.

image
Maja Alihodžić

Prevenirati probleme

Rani tretman anksioznih poremećaja je od velike važnosti jer omogućava kontroliranje anksioznosti i preveniranje problema koji se mogu razviti iz toga. Danas se najučinkovitijom za anksiozne poremećaje smatra kognitivno-bihevioralna terapija. Ali važno je da roditelji budu uključeni u terapijsku proceduru. Depresija podrazumijeva niz simptoma kao što je intenzivan osjećaj tuge i gubitak interesa za uobičajene aktivnosti. Djeca i adolescenti sa depresijom mogu biti tužni i nezainteresovani, ali sa druge strane i pretjerano aktivni, agresivni i iritabilni. Imaju česte emocionalne ispade i nerijetko su ljuti.

Tuga i nezadovoljstvo su uobičajene ljudske emocije, koje se javljaju kao reakcija na određene životne događaje. Za djecu i adolescente, to može biti smrt roditelja, razvod, teškoće u prilagođavanju na školu, teškoće u pronalasku prijatelja i sl. Ukoliko one potraju, mogu dovesti do poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju.

Danas se procjenjuje da se depresija javlja kod dva posto djece i pet posto adolescenata. Uzroci depresije su kombinacija nasljednih faktora i životnih događaja. Nekad je dio problema neki drugi poremećaj. Ozbiljnost depresije može da varira i obično obuhvata više aspekata funkcioniranja: spavanje, apetit, školsko postignuće itd. Neki od simptoma su: osjećaj tuge ili iritabilnosti, povlačenje, nemogućnost uživanja u uobičajenim aktivnostima, osjećaj odbačenosti od drugih, umor, okrivljavanje sebe, problemi u koncentraciji i donošenju odluka, loše ocjene u školi itd. Procjena mora biti urađena od stručnog osoblja i za većinu djece i adolescenata će zahtijevati uključivanje u psihoterapiju.

Poremećaji ishrane podrazumijevaju probleme u načinu ishrane ili prisutnost ponašanja vezanih za ishranu koja utječu na proces unosa ili apsorpcije hrane, a koji utječu na fizičko zdravlje ili psihosocijalno funkcioniranje osobe.

Tjelesni izgled

Najčešći poremećaji ishrane su: Anorexija nervosa, koju karakteriše izraženo nastojanje da se ostane mršav, morbidan strah od debljine, iskrivljena slika tijela, stroge restrikcije unosa hrane koje dovode do značajno niske tjelesne težine i ugroženosti zdravlja. Može i ne mora uključivati povraćanje. Prejedanje je karakterizirano ponavljajućim epizodama u kojim ljudi unose velike količine hrane, pri čemu je posebno značajan doživljaj gubitak kontrole.

Bulimiu nervosa karakterišu ponavljajuće epizode prejedanja praćene nekim vidom kompenzatornog ponašanja kao što je povraćanje, zlouopotreba laksativa i diuretika, post ili intenzivna vježba. Restriktivni unos hrane, izbjegavanje hrane ili restrikcija unosa hrane koja rezultira pothranjenošću, teškoćama u psihosocijalnom funkcioniranju, značajnim gubitkom kilaže. Za razliku do anoreksije ili bulimije, ne uključuje zabrinutost u vezi sa tjelesnim izgledom ili težinom. Poremećaji prehrane su posebno česti kod djevojaka, premda se javljaju i kod muškaraca. Tretman obično uključuje psihoterapiju i učestvovanje svih članova porodice.

(Autorica je psihologinja u psihološkom savjetovalištu Asocijacije XY)

Đaci u Pofalićima će dobiti novu školu

Ukoliko ne bude problema sa javnim nabavkama, gradnja škole mogla bi početi krajem ove ili početkom 2020.

Zbog starosti i dotrajalosti objekta, ali i izgradnje nove trase gradskog autoputa, općinske vlasti u Novom Sarajevu planirale su da izgrade novi objekat OŠ Pofalići. Njegova gradnja predviđena je u blizini sportskog igrališta u Ulici Zahira Panjete, a koliko će koštati, trebala bi da pokaže projektna dokumentacija koja treba biti završena do jeseni.

Projektna dokumentacija

- Vezano za izgradnju nove OŠ Pofalići, sporazum o regulisanju međusobnih odnosa na realizaciji projekta izrade investiciono-tehničke dokumentacije za ovaj objekat između Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS-a, Općine Novo Sarajevo i Zavoda za izgradnju KS-a potpisan je 2017. U prošloj godini poduzete su aktivnosti na pripremi i izradi investiciono-tehničke dokumentacije neophodne za izradu projekta izgradnje škole, a što podrazumijeva izradu ažurne geodetske situacije za lokalitet objekta škole, izradu elaborata-izvještaja o inženjersko-geološkim karakteristikama tla i uslovima fundiranja. Sada smo u fazi javne nabavke za uslugu izrade projektne dokumentacije, a u budžetu za 2019. smo za ovu namjenu obezbijedili 100.000 KM, kazao nam je Nedžad Koldžo, načelnik Općine Novo Sarajevo.

Ukoliko ne bude problema sa javnim nabavkama, Koldžo smatra da bi izgradnja škole mogla početi krajem ove ili početkom 2020.

Izmještanje

- Javne nabavke su takve da se ne može nikad sa sigurnošću garantovati kada će radovi početi. Mi očekujemo da do kraja jeseni budu završene projektna dokumentacija i sva ostala papirologija, dozvole i saglasnosti javnih komunalnih preduzeća. Ako sve bude išlo po planu, gradnja bi mogla početi i u ovoj godini, naveo je Koldžo.

On je istakao da škola u Pofalićima spada u starije objekte u općini Novo Sarajevo.

- Zbog izgradnje nove trase gradskog autoputa njeno postojanje nije planirano regulacionim planom, zbog čega je potrebno i izmještanje ove škole na novu lokaciju. Drugi razlog zašto se nova škola mora napraviti je dotrajalost jer je izgrađena prije više od 50 godina, naveo je Koldžo.

Izetbegović: SDA mora više ličiti na ovu zemlju, moramo biti više Bosanci, proširiti uticaj i u hrvatski i srpski korpus

Naša hronična bolest su nacionalizmi, separatizmi, teritorijalne pretenzije i pokušaji da se dominira na Balkanu, kazao je Izetbegović u sarajevskoj Vijećnici, na svečanoj sjednici Glavnog odbora povodom 29. godišnjice osnivanja SDA

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir izetbegović je večeras u sarajevskoj Vijećnici, na svečanoj sjednici Glavnog odbora povodom 29. godišnjice osnivanja stranke, kazao da SDA mora više ličiti na ovu zemlju, da "moramo biti više Bosanci, proširiti uticaj i u hrvatski i srpski korpus".

Govoreći o proteklih 29 godina stranke Izetbegović je kazao da SDA treba biti ponosna na put koji su prešli i na liderstvo koje su realizovali.

- Dug je to put, i svako vrijeme je donijelo svoje breme i probleme. Nosili smo to breme, i za svaki problem smo pronašli ispravan i učinkovit odgovor. I na jednoumlje i zaostajanje koje je donosio jednopartijski režim. I na negaciju naše vjere, kulture, identiteta, jezika, imena. I na svirepu agresiju, napad jedne moćne armije na nenaoružan narod. I na embargo na oružje, i na podmukle podvale dijela međunarodne zajednice. I na ponižavajuće pritiske da podijelimo zemlju i naciju. I na otpore postratnoj reintegraciji i obnovi zemlje. I na očekivanja stotina hiljada ratnih stradalnika, onih koji su ostali bez hranioca, bez zdravlja, bez zaposlenja... – naveo je Izetbegović.

image
/Senad Gubelić

Dodao je da mu je drago da se sjednica održava u sarajevskoj Vijećnici, jer ona u mnogome simbolizuje stradanje, sudbinu i put kojim je prošla SDA i BiH u tih bremenitih 29 godina. Podsjetio je da je Vijećnica bila žrtva barbarskog napada, spaljena i devastrirana, unakažena, ali je preživjela, digla se iz pepela i obnovljena uz pomoć prijatelja iz onog boljeg, civiliziranog dijela svijeta.

- Naša hronična bolest su nacionalizmi, separatizmi, teritorijalne pretenzije i pokušaji da se dominira na Balkanu. Pod vojnim i političkim pritiskom zapadnih sila te retrogradne snage su se povlačile, primirivale, odricale od zločina i zločinaca, prihvatale nadmoćne civilizacijske i integracijske trendove, umotavale se u demokratsku oblandu. A zatim, čim pritisak oslabi, ponovo jačale, pokazivale staro lice, prkosile, negirale zločine i slavile zločince, militarizale se, prizivale podjele, ponovo crtale karte – dodao je Izetbegović.

Odlazak mladih

Naveo je da se Srbija naoružava, te da tvrde da na taj način čuvaju mir, da time žele odvratiti i obeshrabriti svakog napadača.

- Jedino što nije jasno jeste - na koje to napadače misle? Ko bi uopšte mogao napasti Srbiju, i s kakvim ciljem? I ko je to od susjeda ikada napao Srbiju? – upitao je Iztebegović.

I Republika Srpska, kako je dodao Izetbegović, se militarizira, mimo Ustava i zakona. Uvodi se rezervni sastav policije, nabavljaju se vojne puške za policiju, prave se vježbe zajedno sa srbijanskom policijom pri čemu se prelazi državna granica.

- Milorad Dodik je nekada bio socijaldemokrata, imao je normalne i obećavajuće stavove o BiH i suživotu njenih naroda. Sa dolaskom na vlast postepeno se pretvorio u agresivnog nacionalistu. Već deceniju uporno opstruira vitalno važne procese za zemlju i njene građane - proces pomirenja, integraciju u EU, integraciju u NATO, svojom zapaljivom retorikom rastjeruje strane ulagače i investitore, uz ostale razloge i zbog takve politike omladina masovno napušta BiH i odlazi u evropske zemlje – kazao je Izetbegović.

Prema njegovim riječima, narod koji je u jednom vijeku doživio tri pokolja, i kojem ponovo prijete krvavom Drinom, mora biti spreman da odgovori na sve moguće izazove.

- Zato je potrebno ostvariti slogu, koordinaciju političkog i svakog drugog djelovanja, osnažiti ekonomiju - naročito IT sektor, pojačati lobiranje za interese BiH u svijetu, uvesti u škole predmete koji mogu zamijeniti predvojničku obuku kako bismo u kombinaciji sa sportskim i drugim aktivnostima imali psiho-fizički spremnu i jaku omladinu, jačati i opremati policiju, jačati namjensku industriju itd. Naravno sve u okviru Ustava i zakona – dodao je Izetbegović.

Dodao je da je hrvatska politika spram teritorijalnog integriteta BiH korektnija. I ona koja dolazi iz Zagreba, a i ona koja dolazi iz Hercegovine.

Sejdić- Finci

- Na posljednjem sastanku delegacija SDA i HDZ održanom prije mjesec dana u Mostaru, Dragan Čović je sam povukao temu trećeg entiteta, kazavši da Hrvati niti imaju takve namjere, niti ih više pominju. Ponovio je to zatim na press konferenciji koja je uslijedila. Nadam se da je to kazao iskreno, jer zaista je nemoguće iscrtati kartu hrvatskog entiteta s obzirom na izmiješanost Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH. Ono za što se HNS zalaže jeste institucionalna autonomija, koja bi bila ostvarena kroz izmjene Izbornog zakona. Njome bi se, bez obzira na populacijske trendove, pa i izborne rezultate, garantovao paritet, odnosno trećinu bitnih pozicija za pobjedničku hrvatsku stranku na državnom nivou vlasti, prije svega u Predsjedništvu BiH – kazao je Izetbegović.

image
/Senad Gubelić

Ovakav zahtjev, prema njegovim riječima, HDZ postavlja kao uslov za formiranje federalnog nivoa vlasti.

- Naš uslov je da se sva očekivanja hrvatske strane moraju riješavati kroz implementaciju presude Sejdić-Finci, odnosno u kombinaciji sa pravom svakog građanina BiH na svakom pedlju ove zemlje da se kandiduje za svaku poziciju u strukturi vlasti. Dakle i u Predsjedništvu BiH. Ova dva uslova je teško uskladiti, ali nije nemoguće - Aprilski paket ustavnih reformi i Fuelleov model su to bili riješili, ali su odbijeni, između ostalog i od strane sadašnjih predsjednika HNS i HDZ - naveo je Izetbegović.

SDA, kako je dodao, neće moći prihvatiti uslovljavanje formiranja vlasti ovim HDZ-ovim uslovom, ali moraju prihvatiti obavezu da riješe sve presude domaćih i evropskih sudova koje se odnose na izborno zakonodavstvo.

- Realan rok za ovo je kraj 2019 godine. Rok za formiranje vlasti je odmah – kazao je Izetbegović.

Naveo je, među ostalim, da je Federacija BiH, preciznije realni sektor u dijelovima BiH koji nastanjuju Bošnjaci, ekonomski motor koji vuče cijelu BiH naprijed, dok RS preživljava zahvaljući stalnom zaduživanju, vanjskom kod MMF, unutrašnjem kroz izdavanje trezorskih zapisa.

- Federacija BiH, predvođena našim premijerom, prvi put je nakon rata u situaciji da joj ne trebaju kreditni aranžmani MMF. Ekonomski je samoodrživa – dodao je Izetbegović.

Naglasio je da je masovna gradnja cestovne i energetske infrastrukture konačno pred nama - Koridor Vc, autoput Sarajevo-Beograd preko Tuzle i Brčkog, brze ceste prema Goraždu, Travniku, Neumu, termoblok 7 u Tuzli, vjetroparkovi u Hercegovini, planski su i finansijski zaokruženi i donijet će u svakoj od sljedećih 10 godina više od milijardu KM posla građevinskoj operativi. Federacija BiH će, kao što smo obećali, postati najveće gradilište na Balkanu – istakao je Izetbegović.

Stranka demokratske akcije je, kako je dodao, neosporno temeljna i najjača patriotska politička snaga u Bosni i Hercegovini.

-Jasno je, stoga, zašto je ona trn u oku onih koji ovu zemlju ne vole. Međutim, naš uspjeh na posljednjim izborima je izrodio čudan, skoro nevjerovatan fenomen na bh. političkoj sceni: protiv SDA su se udružili skoro svi koji bi trebalo da BiH vole, i da joj žele dobro. Taj anti-SDA blok se činio kompaktnim, i možda bi i uspio da nije bilo nevjerovatnog ziherašluka tzv. „građanskih stranaka". One su se zadovoljile vladavinom u glavnom gradu, predominantno bošnjačkom, sa budžetom koji im garantuje lagodan mandat. Bosnu i Hercegovinu su svjesno prepustile političkim snagama za koje uporno tvrde da su prijetnja njenom opstanku. Krajnje sebično i neodgovorno – rekao je Izetbegović.

Vjerujte rukovodstvu SDA

Politička borba za BiH, naglasio je, teška je utakmica, sistem je kompliciran, formula po kojoj se odvija politički život složena, sa puno nepoznatih i negativnih faktora. Puno je opstrukcija, puno je populizma i spinova.

- Politika liči na vožnju klizavom nizbrdicom punom okuka, morate nekad usporiti, da ne prokližete i ne završite u kanalu. Gas treba dodati kada se stvori prilika za to. I tako vozimo već 29 godina, i stići ćemo do cilja. Sve što možemo reći narodu je - vjerujte iskusnom vozaču, vjerujte rukovodstvu SDA. Dovest ćemo BiH do zacrtanih ciljeva. Nešto sporije, jer previše je kočničara, ali stići ćemo. Očuvaćemo jedinstvo zemlje, ona će biti članica EU i NATO, ekonomski oporavak će se nastaviti i ubrzati – kazao je Izetbegović.

Dodao je da se okolnosti i problemi mijenjaju, te da je potrebno da se i SDA mijenja, podmlađuje, prilagođava. SDA struktura je, kaže, ostarila, postala je glomazna, inertna, "dopustili smo kumulaciju funkcija". Dodao je da je uticaj SDA ograničen samo na Bošnjake, a da "moramo ličiti na ovu zemlju, biti više Bosanci, proširiti uticaj i u hrvatski i srpski korpus".

- Pored delegata na Kongres kanimo pozvati i sve kadrove koje je SDA predložila, a narod ih zatim izabrao - od opštinskog do državnog nivoa. Time će kongresno tijelo biti udvostručeno u odnosu na ranije izborne cikluse. Ovaj put moramo organizovati i rigoroznu kontrolu izbornog procesa kako bi se garantovala fer borba i eliminisali svi argumenti za prigovore kakvi su kulminirali na prošlom Kongresu - kazao je Izetbegović, prenosi Fena.

image
/Senad Gubelić

Najavljujući promjenu stranačkog statuta zatražio je od članova Glavnog odbora da razmisle o promjenama, uključujući teritorijalnu organizaciju, što znači regionalne odbore u RS fuzionirati sa susjednim kantonalnim organizacijama u Federaciji.

- Od bošnjačke iskoračiti ka bosanskoj stranci kroz obavezno uključivanje nabošnjaka u rukovodstva na svim nivoima. Izvršiti racionalizaciju glomazne strukture - imamo, recimo, na nivou opštinskog organizovanja tri organa - skupštinu, odbor i izvršni odbor. Preciznije odrediti uloge i učiniti efikasnijim rad asocijacija žena, mladih i Fatme. Razmisliti o formiranju Senata SDA, odrediti obavezne kvote mladih i žena u organima SDA, spriječiti akumulaciju funkcija - samo jedna bitna funkcija za jednog funkcionera! Razmisliti o broju potpredsjednika. Ovaj broj je stvar kompromisa od prije 6 godina. Ograničiti mandate, recimo maksimalno 12 godina na jednoj poziciji u Stranci. Informatilčko je doba - ojačati i ubrzati komunikaciju. Okrenuti se ponovo dijaspori - to je uspavani džin koji može promijeniti stanje u BiH u jednom danu - danu nekih budućih izbora. Potebno nam je da samo 10% birača u dijaspori izađe i pravilno glasa. I na tome se radi, ali treba propisati obaveze i definisati organizaciju - kazao je Izetbegović govoreći o mogućim pomjenama Statuta SDA.

Povezane vesti