Oslobođenje – Dnevne novine

Oslobođenje – Dnevne novine

– Dnevne novine

Prvi broj Oslobođenja štampan je u semberskom selu Donja Trnova 30.08.1943. godine. Na logu se nalazila zvijezda petokraka, a u podnaslovu Smrt fašizmu – sloboda narodu!

Novi zaokret u SDS-u: Govedarica pred smjenom?

O unutarstranačkim izborima u SDS bilo je riječi i na posljednjoj sjednici Glavnog odbora, gdje je odlučeno da se ide u redovne izbore, navodi potpredsjednik SDS Nemanja Vasić

Zahtjevi pojedinih regionalnih odbora SDS da lider stranke Vukota Govedarica podnese ostavku naći će se na sjednici Glavnog odbora SDS, koji bi trebalo da zasjeda u subotu u Istočnom Sarajevu.Ovo je za Srpskainfo potvrđeno u vrhu SDS nakon što se dobojskom, zvorničkom i romanijskom regionalnom odboru preksinoć pridružio i bijeljinski u zahtjevu da Govedarica i kompletno rukovodstvo stranke podnesu ostavke i preuzmu odgovornost za loše rezultate na izborima.

– U subotu će biti Glavni odbor SDS u Istočnom Sarajevu, gdje ćemo donijeti odluke o daljem djelovanju stranke. Sve inicijative i zaključci regionalnih odbora će se razmatrati, koje su legitimne. Očekuje se da se usvoji platforma o razgovorima sa drugim partijama, odnosno da se odredi put za postizborne koalicije – kaže Dragan Ćuzulan, potpredsjednik SDS.

Navodi da će, što se tiče inicijativa za smjenom predsjednika i održavanjem vanrednih izbora unutar SDS, jedan dio sigurno biti razmatran na Glavnom odboru.

– Skupština SDS odlučuje o smjeni predsjednika, jer ga ona postavlja, dok Glavni odbor ima nadležnost za razrješenje Predsjedništva stranke. Jedan dio inicijativa će biti usvojen na Glavnom odboru, dok bi uskoro trebalo da bude zakazana i Skupština stranke, koja će razmatrati mandat predsjednika, koji je ranije rekao da ga stavlja na raspolaganju stranci – kaže Ćuzulan.

O unutarstranačkim izborima u SDS bilo je riječi i na posljednjoj sjednici Glavnog odbora, gdje je odlučeno da se ide u redovne izbore, navodi potpredsjednik SDS Nemanja Vasić.

– Odluke regionalnih odbora će biti na dnevnom redu sjednice Glavnog odbora. I na prošloj sjednici su bile dvije ideje, jedna da ostavke podnesu članovi Predsjedništva i predsjednik, kako bi se išlo u vanredne izbore, a druga da se ide u redovne izbore kako se ne bi pravilo vanredno stanje u stranci – navodi Vasić.

Ističe da je druga ideja prošla kao zaključak, ali da nije isključeno da se na sljedećoj sjednici odluči da se ide u vanredne izbore, što traže regionalni odbori.

– Pitanje je ko će provoditi te izbore. Da li će ih provoditi predsjednik, generalni sekretar i Predsjedništvo ili radna grupa, koja bi bila izabrana od Glavnog odbora? Stvara se slika da se želi praviti koalicija sa SNSD, a mnogo krupnija stvar koja se dešava su unutarstranački izbori. Mnogo toga se iskoristilo mimo pravilnika i akata SDS, kao što je Obren Petrović uzeo sebi za pravo da pregovara s liderom SNSD Miloradom Dodikom, zbog čega je sankcionisan – kaže Vasić.

Ističe da će Glavni odbor razmotriti žalbe odboru za izbacivanje Kostadina Vasića iz stranke, ali i sankcionisanje Obrena Petrovića iako se, kako kažu, ove dvije odluke ne mogu isto posmatrati.

– Vasić je izbačen zbog svojih izjava i optužbi na račun određenih ljudi, dok je Petrović napravio mnogo goru stvar za SDS kada je mimo odluka Glavnog odbora dogovorio saradnju s Dodikom. O svakom ćemo raspravljati i kako bude većina odlučila tako će biti – kaže Vasić.

Visoki funkcioner SDS Mirko Šarović kaže da RS treba jaka i snažna alternativa SNSD i da ne vidi nikog drugog osim SDS.

– To ne znači da ne možemo sarađivati sa vodećom strankom u nekim stvarima i da podržimo neke incijative koje su bitne za RS ili na nivou BiH. Što se tiče velike koalicije treba postojati neki veliki cilj poput promjene Ustava, a nisam vidio potrebu za takvim nekim okupljanjem – rekao je Šarović.

On je istakao da ne podržava poteze Petrovića, jer „u jednoj stranci ne mogu biti dvije politike“.

Vasić prešao kod Stevandića

Kostadin Vasić iz Zvornika, o čijoj bi žalbi zbog isključenja iz stranke tek trebalo da razmatra Glavni odbor, juče je pristupio Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića. Iako su bivše kolege iz SDS viđeni na kafi u Banjaluci, tokom trajanja posljednje sjednice Glavnog odbora SDS, tada su tvrdili da o eventualnom Vasićevom transferu nisu razgovarali.

U novom sazivu NS RS, pristupanjem Vasića, Ujedinjena Srpska će imati četiri poslanika.

Trojna koalicija, pik ponove

Sa najmanje 3 HDZ-ova delegata u klubu Hrvata i 4 SNSD-ova u klubu Srba, ukoliko SDA izabere trećeg Bošnjaka, ostvarena je potpuna kontrola Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH

Kako procesi koji su tek djelimično utemeljeni na datim glasovima izraženoj volji građana BiH, opredmećeni u izmanipulisanim rezultatima njihovog prebrojavanja (uz dopisivanje preferencija), izvitoperenim tumačenjima, umjesto primjenom Izbornog zakona uzimaju maha, postaje sve očitije da su u pravu oni koji stoje pred konzulatima u potrazi za radnim vizama, dok ih kod kuće čekaju već spakovane porodice. Kako god da se postavite u odnosu na izbore (glasate ili ne glasate), koga god da birate i kakvi god da rezultati budu, na kraju ćete dobiti isto blato. U toj kaljuži valjaće se svi, i oni koji su je napravili dolivajući taman toliko vode da se napravi ova blatna kupelj, kao i oni koji su možda pomislili da bi svoje grupne ambicije mogli napokon zadovoljiti uz barem nekakav smislen zajednički program koji ne bi bio baš samo ono što smo gotovo uvijek imali priliku gledati: program podjele funkcija u direktnoj vezi sa podjelom uticaja nad tokovima javnog novca i upravljanjem ljudskim sudbinama.

Kad sam pisao o mogućoj promjeni vlasti u Republici Srpskoj, koja bi se direktno odrazila i na vlast na nivou Bosne i Hercegovine, želio sam pokazati da – ukoliko akteri na političkoj sceni tog nesretnog komadića Bosne i Hercegovine stvarno žele bolje svojim sugrađanima – sad postoji prilika da se prekine postojeći krug korupcije, nasilja i nametanja jednoumne paradigme: ja sam Republika - ko nije sa mnom, taj je neprijatelj Naroda. Pokazalo se, i svaki dan se pokazuje, da brutalnoj sili koja je rascijepala najjaču opozicionu stranku u tom entitetu, ponizila i pregazila svog najvećeg dosadašnjeg koalicionog partnera, u mišiju rupu stjerala stranku jednog od bivših predsjednika Republike, ne trebaju više “papci”. Ispostavilo se da joj ne treba ni mali klon “Ujedinjena Srpska”. Toj je sili bila dovoljna trenutna kontrola nad instrumentima državne uprave, resursima javnih preduzeća i tokovima javnog novca da bez straha i zazora krene u odbranu upravo svih tih elemenata koji je održavaju na vlasti. Oni koji su mogli promijeniti stanje uplašili su se te mogućnosti, neki već ranije dogovorili prelet, i zaključili da je sigurnije potčiniti se, nego pokušati preuzeti odgovornost i ući u borbu sa hobotnicom. Osim ako se ne desi neko čudo, režim koji je bio na rubu provalije iščupaće i spasiti upravo oni koji su od naroda dobili mandat da ga u tu provaliju gurnu.

U Federaciji BiH, ispod dvije glasne priče - one o legitimitetu i podebljavanju vlastitog izbornog rezultata iznudom izmjena pravila za izbor delegata u Dom naroda i one o okupljanju “lijevih”, “građanskih”, “nenacionalističkih” snaga koje će pokrenuti promjene, teče tiha priča o nužnosti održanja ekskluzivne mononacionalne političke paradigme odražene u mantri: jedan narod, jedna partija. Ta tiha voda što brege roni zove se SDA i ona lagano, ciglu po ciglu, zida svoj opstanak na vlasti u naredne četiri godine. Za razliku od HDZ-a koji je, svojom krivicom, primoran da otima djelić vlasti sve do potpune kontrole mehanizama blokade, SDA nema taj problem. Njima su dovoljne potrebne većine u predstavničkim tijelima i relativne većine u domovima naroda – ostatak im osiguravaju druga dva koaliciona partnera što se kite predstavljanjem druga dva “konstitutivna” naroda.

Prvi zadatak pred SDA je osigurati minimum od 6 delegata u klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, kako bi, zajedno sa koalicionim partnerima, predložili i izabrali Predsjednika i potpredsjednike Federacije ili barem osigurali “svog” potpredsjednika (iako nema nikakvog ustavnog ili zakonskog osnova da Predsjednik Federacije BiH neprekidno bude iz jednog te istog naroda). Taj zadatak je uspješno ostvaren: SDA u kantonalnim skupštinama ima kapacitet da izabere 8 delegata u Klub Bošnjaka, a uz pravilan pristup potencijalnim koalicionim partnerima na različitim nivoima vlasti, i da ostvari kontrolu nad još najmanje jednim delegatom. Time bi osigurao natpolovičnu većinu u tom klubu, ali i izbor tri od pet delegata u klubu Bošnjaka u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Drugi zadatak je osigurati vlast na nivou BiH. I on je gotovo pa ostvaren. Sa najmanje 3 HDZ-ova delegata u klubu Hrvata i 4 SNSD-ova u klubu Srba, ukoliko SDA izabere trećeg Bošnjaka, ostvarena je potpuna kontrola Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. A u Predstavničkom domu sa 9 (od 14) poslanika u koaliciji “Milorad Dodik” i 13 (od 28) sigurnih SDA/HDZ zastupnika, već postoji prosta većina. Jednako je osigurana i ona neophodna entitetska trećina za usvajanje akata – dakle, trojna koalicija prolazi k’o flak i ne treba joj niko drugi. To su sve argumenti ovim “braniocima” Bosne da ponovo uđu u “neželjenu, ali, nažalost, nužnu” koaliciju i formiraju novo Vijeće ministara kao odraz “volje konstitutivnih naroda”. Dakle, ista priča; pik ponove.

Sad ide onaj malo teži zadatak, ali neophodan kako bi SDA pokušala biti ravnopravan partner na međuentitetskoj ravni – formiranje vlasti u Federaciji BiH. Ovdje već ulazimo u minsko polje povezanosti i isprepletenosti interesa dva prirodna partnera, što su i u prošlom mandatu dijelili vlast, koji teku i horizontalno, kroz različita ministarstva federalne Vlade, ali vertikalno, kroz lavirint nadležnosti ministarstava federalnog i kantonalnog nivoa. U toj složenoj trodimenzionalnoj šahovskoj igri koja se igra na više interaktivno povezanih tabli istovremeno svaka figura je važna. Potez načinjen pijunom na jednoj, može matirati kralja na nekoj sasvim desetoj, naizgled udaljenoj tabli. I samo oni upućeni će tačno znati zašto je noćni čuvar skladišta u Bugojnu presudan za imenovanje direktora velikog javnog preduzeća u Mostaru.

Ono što određuje odnos HDZ-a i SDA jesu spletovi interesa u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a lakmus koji ukazuje kakvo je stanje tih odnosa jeste Kanton broj 10. Ova tri kantona imaju nešto drugačiju proceduru uspostave vlasti u odnosu na preostalih sedam. U njima je za imenovanje Vlade potrebna dvotrećinska većina u kantonalnoj skupštini. Tako u skupštinama SBK-a i HNK-a za Vladu treba glasati najmanje 20 od 30 poslanika, a u Kantonu broj 10 to je 17 od 25.

Sa ishodom kakvim raspolažu, njihova priča u Mostaru je gotova, osim što će se voditi bitka oko pojedinih poluga vlasti i moći. Jasno je da bi za HDZ koji ima 13 poslanika bila prava avantura ući u pregovore sa još 3-5 stranaka kako bi dostigli magični broj 20, dok je daleko lakše prihvatiti SDA sa 8 zastupnika i odmah imati većinu i Vladu, sa istim “problemima” kao i dosad. Uostalom, teško da bi neki od potencijalnih partnera danas izdržali koaliranje sa HDZ-om ili SDA, a da pri tome ne dovedu u pitanje svoj opstanak. Tu se odmah može prodati uobičajena esdeaovska priča: “Mi ne bismo, ali moramo. Narod je tako odlučio i mi nemamo izbora”.

U Srednjobosanskom kantonu je naizgled slika drugačija. Tu bi se matematički mogla dostići neophodna dvotrećinska većina i bez HDZ-a, samo što bi blokada odlučivanja u naredne četiri godine nastala destruktivnim djelovanjem kluba Hrvata koji je pod potpunom dominacijom HDZ-a. Zato i ne treba čuditi da je dosadašnji premijer ovog kantona i nosilac liste pobjedničke SDA Tahir Lendo brže-bolje obavijestio i javnost i HDZ da je najnormalnije da ove dvije stranke nastave dalje tamo gdje su stale pred ove izbore. Koaliranje će, naravno, biti objašnjeno kao nužno i neizbježno i u interesu naroda koji zna. I jedan i drugi kanton se daju opravdati nuždom, upakovati u odbranu od ponavljanja ratnih strahota, sigurnosti od prijetnji onih anamo onđe, i tako dalje i tako dalje.

Kakva je tek poslastica Kanton broj 10 kao jedini prostor koji je bio pod kontrolom HVO-a, a nad kojim HDZBiH nije uspio ostvariti onaj stepen kontrole kao na drugim područjima u kojima vlada. Nesretni popis iz 1991. je pokazao da je u tih šest bosanskih opština živjelo više od 30% drugog konstitutivnog naroda (Srba), pa je i on ustavnim promjenama iz 2002. upao u kategoriju bivših kantona sa posebnim statusom. Odluka o primjeni popisa iz 2013. kod izbora za Dom naroda federalnog Parlamenta skinula bi ovu posebnost sa Kantona broj 10, kao i sa drugih odredbi koje se naslanjaju na taj popis. Na ovim izborima SDA-u se pokazalo dobrim što još uvijek važi popis iz 1991, tako da se može sakriti iza činjenice da je nemoguće postići dvotrećinsku većinu od 17 ruku bez 8 HDZ-ovih zastupnika, te da je primorana da koalira i sa SNSD-om i sa HDZ-om. Kad već tu koalira, onda je, valjda, logično da jednako prisiljeno mora to isto raditi u Federaciji, kao i na nivou BiH. Pravi brak iz nužde u koji je natjerana mlada iz zatrke uskače sa sve osmijehom na licu koje je prikrila svadbenim velom.

Vlast u ova tri kantona može biti uspostavljena i zadnja, ali su svi svjesni kako će ona na kraju izgledati i to saznanje određivat će dobrim dijelom i ponašanje drugih partija, blokova, stranaka pri formiranju vlasti u Federaciji BiH. Ne treba zaboraviti da nakon akcije spašavanja srbohrvata Opsenice, odnosno HDZ-ovih mandata i bajkovite dopune kompenzacione liste Naše stranke, sve suprotno surovim izbornim propisima, koju je izveo desantni odred CIK/Sud BiH, SDA i HDZ imaju 43 mandata i da im nedostaje tek 7 za apsolutnu većinu. Ova partija šaha se nastavlja razigravanjem za tih 7 ili malo više, kroz konstituisanje kantonalnih, ali i pregovorima o udjelima u federalnoj, sa nekima i državnoj vlasti.

Tonino Picula: Hrvatska pokušava zajedno s Europskom unijom pomoći kako bi se riješili problemi u BiH

U intrevju za portal Dnevnik iz Mostara Picula (SDP) je istaknuo kako Hrvatska, kao prvi EU susjed BiH poštuje njezinu teritorijalnu cjelovitost i pozitivno utječe na političku stabilnost, te joj pomaže na putu prema članstvu u Uniji‘

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula izjavio je kako se Hrvatska ne miješa u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, nego pokušava zajedno s Europskom unijom pomoći kako bi se riješili problemi te zemlje koji su se dodatno produbili kada su na zadnjim izborima Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

U intrevju za portal Dnevnik iz Mostara Picula (SDP) je istaknuo kako Hrvatska, kao prvi EU susjed BiH poštuje njezinu teritorijalnu cjelovitost i pozitivno utječe na političku stabilnost, te joj pomaže na putu prema članstvu u Uniji'.

"Takvu politiku nije moguće optuživati za miješanje u unutarnja pitanja. S takvih pozicija lakše se konfrontirati s onima koji u BiH loše maskiraju svoje partikularne interese, ali i steći potporu međunarodnih institucija", rekao je Picula u intervju.

Ocijenio je kako Hrvatska ima vrlo izbalansirano stajalište o zadnjim zbivanjima u BiH o čemu govori i pismo koje je 11 eurozastupnika iz Hrvatske uputilo čelnicima europskih institucija upozoravajući na izbor Željka Komšića, te pokušaj da se Hrvate izbaci iz vlasti u FBiH.

Dodao je kako je pismo bilo zahtjev da europske institucije ozbiljno analiziraju postizborno stanje u BiH i aktivno reagiraju potičući provođenje reformi od kojih je reforma izbornog zakona jedna od najvažnijih.

"Dobro je što će se postizborna situacija u BiH naći na dnevnom redu idućeg sastanka Vijeća za vanjske poslove. Vjerujem kako je pismo iz Europskog parlamenta jedan od poticaja za uvrštenje te točke", pojasnio je.

On je dodao da je Komšić izabran uz većinsku potporu Bošnjaka. Zauzeo se za nadogradnju Daytonskog sporazuma dodajući da taj sporazum "već dugo ne omogućuje u BiH uspostavu kulture konstruktivne i dugoročne suradnje predstavnika tri konstitutivna naroda". "Umjesto toga stimulira 'kulturu' trajnih sukoba i blokade institucija", rekao je SDP-ov eurozastupnik.

UO UNSA stao iza odluke rektora Škrijelja o suspenziji dekanese: Čavaljuga ima pravo na žalbu

U nastavni proces na Medicinskom fakultetu Upravni odbor UNSA je vratio i prof.dr. Mirsada Kacilu

Upravni odbor Univerziteta u Sarajevu primio je danas k znanju informaciju o suspenziji dekanese Medicinskog fakulteta UNSA prof. dr. Semre Čavaljuge, koju je u srijedu izvršio rektor UNSA prof. dr. Rifat Škrijelj, ocijenivši da je zakonita i blagovremena.

Dakle Upravni odbor je stao iza rektorove odluke.

Od 13. novembra, dekanesa Čavaljuga je suspendovana, ne može potpisati nijedan akt, jer bi to bilo protivzakonito djelo.

No, dekanesa ima pravo žalbe Upravnom odboru UNSA u roku od 15 dana.

Diskriminacija prof. dr. Gavrankapetanovića

Na današnju redovnu sjednicu UO ova tema je i stavljena na prijedlog rektora, koji bi, ukoliko njegova suspenzija bude potvrđena, u narednom periodu trebalo da pokrenu postupak utvrđivanja odgovornosti dekanese Medicinskog fakulteta, koja nije htjela provesti odluku UO UNSA o vraćanju u nastavni proces Medicine prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića, a što su od nje tražili i rektor i ovlaštena Inspekcija.

image
Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović

- Što se nas tiče, smatramo da je odluka rektora Škrijelja o suspenziji dekana jedini ispravan pravni put koji vodi ka osiguranju zakonitosti u radu UNSA, kaže Maida Galijatović, advokatica prof. dr. Gavrankapetanovića, napominjući:

- Rektor UNSA je dužan i ovlašten štititi akademsku autonomiju Univerziteta i akademske slobode, što se može obezbijediti jedino poštivanjem Ustava i Zakona, ljudskih prava i osnovnih sloboda, koje podrazumijevaju zabranu diskriminacije, zabranu oduzimanja prava na rad, objašnjava Galijatović, dodajući:

- Rektor ima ovlasti i obavezu da u konkretnom slučaju suspendira dekanesu Medicinskog fakulteta, koja je kršila zakon i svoje obaveze u postupku zaštite prava iz radnog odnosa prof. Ismeta Gavrankapetanovića, koja nije poštovala i nije izvršavala odluku Upravnog odbora UNSA, nije postupala po zahtjevu rektora, ni po naređenju ovlaštene Inspekcije..., ističe Galijatović dodajući da je dekanesa zloupotrebila svoj položaj i ovlaštenja, te nesavjesno postupala kako bi onemogućila prof. Gavrankapetanoviću da zasnuje radni odnos na MF.

Prema zakonu, od 13. novembra dekanesu bi trebalo da mijenja prodekan za finansije ili osoba koja obnaša tu funkciju.

image
Murat Muhamed Ramadanović

Izbor dekana inače vrši Nastavno-naučno vijeće MF, čija odluka odlazi na Senat, a potom na UO Univerziteta u Sarajevu.

Juče se Medicinski fakultet otvorenim pismom obratio javnosti putem jednog portala, a u tom dugom tekstu, prije svega posvećenom prof. dr. Rifatu Škrijelju, ni jednom jedinom rečenicom se ne komentariše informacija koja je dan ranije predočena javnosti, a to je da je dekanesa suspendovana.

Rasprava o dr. Kacili

Predsjednik Upravnog odbora UNSA dr. Murat Ramadanović rekao nam je prije održavanja sjednice da će on, kao i do sada, insistirati na zakonitosti i poštivanju statuta Univerziteta.

Saznajemo, takođe, da se na današnjoj sjednici raspravljalo i o još nekim žalbama profesora, a i da je žalba prof. dr. Mirsada Kacile usvojena.

I prof. Kacili je, inače, onemogućeno učešče u nastavi na Medicinskom fakultetu, a ovom odlukom Upravnog odbora i on je kao i prof. Gavrankapetanović vraćen u nastavni proces.

UO UNSA stao iza odluke rektora Škrijelja o suspenziji dekanese: Čavaljuga ima pravo na žalbu

U nastavni proces na Medicinskom fakultetu Upravni odbor UNSA je vratio i prof.dr. Mirsada Kacilu

Upravni odbor Univerziteta u Sarajevu primio je danas k znanju informaciju o suspenziji dekanese Medicinskog fakulteta UNSA prof. dr. Semre Čavaljuge, koju je u srijedu izvršio rektor UNSA prof. dr. Rifat Škrijelj, ocijenivši da je zakonita i blagovremena.

Dakle Upravni odbor je stao iza rektorove odluke.

Od 13. novembra, dekanesa Čavaljuga je suspendovana, ne može potpisati nijedan akt, jer bi to bilo protivzakonito djelo.

No, dekanesa ima pravo žalbe Upravnom odboru UNSA u roku od 15 dana.

Diskriminacija prof. dr. Gavrankapetanovića

Na današnju redovnu sjednicu UO ova tema je i stavljena na prijedlog rektora, koji bi, ukoliko njegova suspenzija bude potvrđena, u narednom periodu trebalo da pokrenu postupak utvrđivanja odgovornosti dekanese Medicinskog fakulteta, koja nije htjela provesti odluku UO UNSA o vraćanju u nastavni proces Medicine prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića, a što su od nje tražili i rektor i ovlaštena Inspekcija.

image
Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović

- Što se nas tiče, smatramo da je odluka rektora Škrijelja o suspenziji dekana jedini ispravan pravni put koji vodi ka osiguranju zakonitosti u radu UNSA, kaže Maida Galijatović, advokatica prof. dr. Gavrankapetanovića, napominjući:

- Rektor UNSA je dužan i ovlašten štititi akademsku autonomiju Univerziteta i akademske slobode, što se može obezbijediti jedino poštivanjem Ustava i Zakona, ljudskih prava i osnovnih sloboda, koje podrazumijevaju zabranu diskriminacije, zabranu oduzimanja prava na rad, objašnjava Galijatović, dodajući:

- Rektor ima ovlasti i obavezu da u konkretnom slučaju suspendira dekanesu Medicinskog fakulteta, koja je kršila zakon i svoje obaveze u postupku zaštite prava iz radnog odnosa prof. Ismeta Gavrankapetanovića, koja nije poštovala i nije izvršavala odluku Upravnog odbora UNSA, nije postupala po zahtjevu rektora, ni po naređenju ovlaštene Inspekcije..., ističe Galijatović dodajući da je dekanesa zloupotrebila svoj položaj i ovlaštenja, te nesavjesno postupala kako bi onemogućila prof. Gavrankapetanoviću da zasnuje radni odnos na MF.

Prema zakonu, od 13. novembra dekanesu bi trebalo da mijenja prodekan za finansije ili osoba koja obnaša tu funkciju.

image
Murat Muhamed Ramadanović

Izbor dekana inače vrši Nastavno-naučno vijeće MF, čija odluka odlazi na Senat, a potom na UO Univerziteta u Sarajevu.

Juče se Medicinski fakultet otvorenim pismom obratio javnosti putem jednog portala, a u tom dugom tekstu, prije svega posvećenom prof. dr. Rifatu Škrijelju, ni jednom jedinom rečenicom se ne komentariše informacija koja je dan ranije predočena javnosti, a to je da je dekanesa suspendovana.

Rasprava o dr. Kacili

Predsjednik Upravnog odbora UNSA dr. Murat Ramadanović rekao nam je prije održavanja sjednice da će on, kao i do sada, insistirati na zakonitosti i poštivanju statuta Univerziteta.

Saznajemo, takođe, da se na današnjoj sjednici raspravljalo i o još nekim žalbama profesora, a i da je žalba prof. dr. Mirsada Kacile usvojena.

I prof. Kacili je, inače, onemogućeno učešče u nastavi na Medicinskom fakultetu, a ovom odlukom Upravnog odbora i on je kao i prof. Gavrankapetanović vraćen u nastavni proces.

Napustile Bosnu kako bi pomagale našoj dijaspori u Njemačkoj

Ostaviše Bosnu ponosnu, njezine rijeke i planine, i uputiše se u gradić Geretsried koji se nalazi 35 kilometara južno od bavarskoga glavnoga grada Münchena i 10 kilometara istočno od jezera – Starnberger See

Dodik iznenađen smjenom Nedeljka Čubrilovića sa pozicije zamjenika predsjednika DNS-a

"On je korektno radio sa nama i nismo imali posebne probleme. Korektno je da to kažemo, kao i da bilo ko od stranaka koalicije kaže ko u SNSD-u ugrožava koalicioni potencijal"

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je iznenađen smjenom Nedeljka Čubrilovića sa pozicije zamjenika predsjednika DNS-a na sjednici Predsjedništva te stranke, naglasivši da aktuelni predsjednik parlamenta Srpske nije učestvovao u posljednjim smjenama kadrova DNS-a, prenosi Srna.

Dodik, koji je i predsjednik SNSD-a, izjavio je da je i juče rekao lideru DNS-a Marku Paviću da će Čubrilović ostati predsjednik Narodne skupštine.

"On je korektno radio sa nama i nismo imali posebne probleme. Korektno je da to kažemo, kao i da bilo ko od stranaka koalicije kaže ko u SNSD-u ugrožava koalicioni potencijal", rekao je Dodik novinarima.

On je naglasio da Čubrilović zavređuje pažnju i da će "SNSD to pitanje razmotriti u narednom periodu", te ponovio da je SNSD smatrao u vezi sa smjenama DNS-ovih kadrova da oni koji nisu doprinijeli koaliciji ne mogu imati podršku.

Dodik je rekao da je smjena Čubrilovića unutarstranačka stvar DNS-a i da SNSD nema namjeru da modelira, niti bilo šta čini u tom pogledu.

"Juče smo na stranačkim sastancima sa DNS-om neke stvari rekli i smatramo da neki ljudi koji su radili u DNS-u, a identifikovali smo trojicu, nisu bili u funkciji koalicionih dogovora. Govorili smo o tome da ne možemo prihvatiti njihov kapacitet u ukupnom modeliranju naših odnosa", rekao je Dodik.

On je ocijenio da je izuzetno važno što će postojati dvotrećinska podrška Vladi Republike Srpske, čime će biti smanjena partijska zaštita direktora i drugih kadrova.

"Partije će ih moći predložiti, ali će oni morati odgovarati Vladi i državi. Prošlo je vrijeme kada su se mnogi krili iza partija, pa ako ga slučajno dirneš, nema koalicije. Sada je ova većina obećavajuća i ona će povećati stepen odgovornosti. Može da bude bilo ko direktor u javnom preduzeću ili ministar, ali ako ne zadovolji očekivanja Vlade i bude provodio neku stranačku ili svoju politiku biće smijenjen i neće biti s nama", rekao je Dodik.

On je dodao da neće biti ucjenjivačkog kapaciteta partija.

Prema njegovim riječima, vladajuća koalicija može komotno ući u formiranje skupštinske većine i rukovodstva, i nakon konstitutivne sjednice biće predložen novi mandatar.

Dodik je rekao da će Vlada biti brzo formirana i da će Srpska već u trećoj sedmici decembra imati usvojen budžet i ostale mjere.

"Srpska je najsređenija u BiH i jedina samoodrživa, institucionalno, ekonomski, politički i svakako. Mi ćemo utvrđivati politike, a stranke će davati ljude koji misle da mogu da ih izvrše. Ti kadrovi će biti pod paskom Vlade i drugih koji će upravljati. Ako neko ne zadovolji u prvih tri mjeseca i ne provede dogovorene mjere neće imati ni moju zaštitu. Srpska ima dosta sposobnih ljudi", ponovio je Dodik.

On je istakao da je SNSD jasno rekao da ne želi PDP u većini "jer su oni ulozi izvršavanja naloga sa strane".

"Gdje je sada Mladen Ivanić, pozovite London, možda je tamo", rekao je Dodik.

Prosinečki: Igrači su zdravi i spremni za dobru utakmicu u četvrtak

Fudbalska reprezentacija BiH sutra će sa početkom od 20:45h snage odmjeriti sa reprezentacijom Austrije. Selektor fudbalske reprezentacije BiH, Robert Prosinečki

(VIDEO) The Guardian: Hrvatska policija brutalno pretukla migrante

The Guardian piše da je hrvatska policija brutalno pretukla tražitelje azila koji pokušavaju prijeći granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske  

Britanski The Guardian objavio je uznemirujuću snimku na kojoj tvrde da su tražitelji azila iz Alžira, Sirije i Pakistana koje je, prema njihovoj tvrdnji, pretukla hrvatska policija, prenose vijesti.hr.

"Tražitelji azila iz Alžira, Sirije i Pakistana uhvatila je hrvatska policije dok su pokušavali prijeći granicu BiH i Hrvatske. Oni tvrde da su brutalno pretučeni i poslani natrag. Ovaj video pokazuje trenutke nakon napada", stoji u opisu snimke koju je objavio The Guradian.

(VIDEO) The Guardian: Hrvatska policija brutalno pretukla migrante

The Guardian piše da je hrvatska policija brutalno pretukla tražitelje azila koji pokušavaju prijeći granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske  

Britanski The Guardian objavio je uznemirujuću snimku na kojoj tvrde da su tražitelji azila iz Alžira, Sirije i Pakistana koje je, prema njihovoj tvrdnji, pretukla hrvatska policija, prenose vijesti.hr.

"Tražitelji azila iz Alžira, Sirije i Pakistana uhvatila je hrvatska policije dok su pokušavali prijeći granicu BiH i Hrvatske. Oni tvrde da su brutalno pretučeni i poslani natrag. Ovaj video pokazuje trenutke nakon napada", stoji u opisu snimke koju je objavio The Guradian.

Trumpovih pet dana ludila: Insajderski izvještaj detaljno opisuje šta se sve događalo oko američkog predsjednika tokom boravka u Parizu

U subotu se Trump probudio prije zore, ako je uopće spavao, i već u 4:52 počeo slati tweetove, a onda je tokom dana i razgovora sa zamjenikom šefa osoblja Bijele kuće odlučio i da se neće pojaviti na ceremoniji obilježavanja žrtava iz Prvog svjetskog rata

Na putu prema Parizu prošli petak u predsjedničkom avionu Donalda Trumpa zazvonio je telefon. Bila je to britanska premijerka Theresa May koja mu je željela čestitati na dobrim rezultatima republikanaca na "Midterm" izborima u SAD-u, no reakcija Donalda Trumpa poprilično ju je iznenadila.

Naime, kako piše Washington Post, Trump je britansku premijerku počeo prozivati oko toga kako ništa ne čini po pitanju Irana, počeo je ispitivati oko Brexita, a onda je morala otrpjeti i tiradu oko trgovinskih ugovora SAD-a i evropskih zemalja. No, to je bio tek uvod u pet burnih dana, prenosi Jutarnji.hr.

image
/EPA

Tweetovi u cik zore

Insajderi iz Bijele kuće otkrili su novinarima kako je za vrijeme svog 43-satnog boravka u Parizu Trump "poludio" zbog prebrojavanja glasova na Floridi, a njegovi najbliži suradnici morali su slušati i gledati izljeve bijesa zbog načina na koji su mediji popratili njegovu odluku da ne bude prisutan na svečanosti obilježavanja žrtava iz Prvog svjetskog rata.

Trump je zamjerio i Macronu zbog njegovog medijskog nastupa u kojem je osudio nacionalizam, a što je Trump doživio kao osobni napad. Također, kada su se susreli Trump i Macron, američki predsjednik iskazao je frustraciju oko istih pitanja koje je zamjerio i Theresi May.

- On se ponaša poput slona u staklarni, a sada to može vidjeti i ostatak svijeta, kazao je povijesničar Douglas Brinkley.

U međuvremenu, Trump se odlučio i na ko zna koju promjenu u svojoj administraciji. Tako je preko vikenda odlučio smjeniti šeficu Domovinske sigurnosti Kirstjen Nielsen, a povjerio se i kako ima namjeru zamjeniti i šefa osoblja Bijele kuće John F. Kellyja.

Službenik Bijele kuće, koji svakodnevno komunicira s Trumpom, kaže kako je po povratku iz Pariza Trump krenuo u akciju dovođenja Nicka Ayersa na Kellyjevo mjesto, no ovaj šef osoblja američkog potpredsjednika Mikea Pencea navodno ne uživa povjerenje ostalih kolega. Tako su ga upozorili da bi moglo doći do pada morala ostalog osoblja, pa čak i do egzodusa ostalih članova osoblja.

No, Trump je nastavio hvaliti Ayersa, a važno je i to da je Ayers osobni favorit Trumpove kćerke Ivanke i njenog supruga Jareda Kushnera, ističe izvor iz Bijele kuće.

Ništa manje nervozna nije navodno bila ni Prva dama Melania Trump. Ona je u utorak, pak, pozvala na smjenu zamjenice savjetnika nacionalne sigurnosti Mire R. Ricadel.

- Ured Prve dame smatra kako ona više ne zaslužuje čast služiti u ovoj Bijeloj kući, poručila je Stephanie Grisham, glasnogovornica Melanie Trump. Još u oktobru je Melania poručila kako u uredu predsjednika rade brojni ljudi kojima ona ne vjeruje, te da će na to upozoriti supruga.

Ricadel je navodno bila gruba prema kolegama na sastancima, svađala se s Melaniom oko njenog puta u Afriku, a navodno je širila i glasine o ministru obrane Jimu Mattisu. No, ono što je neuobičajeno u cijeloj priči jest činjenica da se javno izašlo s problemima u javnost, pogotovo što je riječ o nacionalnoj sigurnosti.

Problemi su nastali i oko otkaza glavnom državnom odvjetniku Jeffu Sessionsu, kojem je zamjerio što se isključio iz istrage o ruskom uplitanju u predsjedničke izbore 2016, te postavljanju Matthew G. Whitakera na njegovo mjesto. Kada je Trumpa novinarka CNN-a upitala kakve su njegove kvalifikacije te kako će se on uklopiti u istragu oko ruskog uplitanja, američki predsjednik je izgubio živce:

image
/EPA

- Kakvo glupo pitanje, zbilja glupo pitanje. Ali pratim ja vaš rad, vi volite pitati puno glupih pitanja, odbrusio joj je Trump.

Tokom boravka u Francuskoj Trump je intenzivno pratio izbore u Americi, a najviše se žalio kako mu Kongres ne da novce za zid na američko-meksičkoj granici koji je obećao svojim biračima. Još iz aviona slao je bijesne tweetove o navodnim neregularnostima na glasačkim mjestima te je prijetio kako bi on poslao "puno bolje odvjetnike da razotkriju prevaru".

U subotu se Trump probudio prije zore, ako je uopće spavao, i već u 4:52 počeo slati tweetove, a onda je tokom dana i razgovora sa zamjenikom šefa osoblja Bijele kuće odlučio i da se neće pojaviti na ceremoniji obilježavanja žrtava iz Prvog svjetskog rata.

Članovi tajne službe upozorili su ga ima nekih poteškoća sa predsjedničkim helikopterom, te da možda ne bi bilo pametno letjeti kroz kišu i maglu do groblja koje je udaljeno nekih 70-ak kilometara od Pariza. Trump je odlučio na svečanost poslati svoje izaslanstvo koje se sastojalo od nekoliko generala, a to su jedva dočekali njegovi protivnici.

Tako je bivši državni tajnik John F. Kerry, inače odlikovani veteran Vijetnamskog rata, na Twitteru napisao:

- Predsjednik Trump neće biti na svečanosti zbog kiše? Vojnicima nije smetalo što se bore na kiši, u blatu i po snijegu, a mnogi su i poginuli za slobodu. Njima kiša nije smetala pa ne bi trebala ni američkom predsjedniku.

Tada je Trump potpuno izgubio živce, a nastradali su njegovi najbliži suradnici jer ga niko nije upozorio da bi ovaj gaf mogao prerasti u pravu PR noćnu moru:

'Osobna uvreda'

- Zbog vas sad izgledam užasno, navodno je kazao Trump, a posebno je bio ljut na šefa kabineta.

U nedjelju mu je, pak, Macron do kraja pokidao živce svojim govorom u kojem je napao nacionalizam, i to pred njim i Putinom. Trump je savjetnicima kasnije rekao da je govor doživio kao 'osobnu uvredu'. Na povratku u Washington Trump nije ostao dužan Macronu, pa je vijest o stvaranju europske vojske komentirao sljedećim riječima:

- Kako im je to pomoglo u prošlosti? Učili su njemački u Parizu prije nego li su Amerikanci došli.

image
/EPA

Onda se obrušio na trgovinske sporazume između Francuske i SAD-a, a zatim se dotakao i popularnosti francuskog predsjednika:

- Emmanuelov problem jest što i nije baš popularan u Francuskoj. Podržava ga samo 26 posto ljudi, a stopa nezaposlenosti mu iznosi 10 posto. I usput, nema većih nacionalista od Francuza. Vrlo su ponosni i neka su, tako i treba. E pa onda učini Francusku ponovno velikom, zaključio je Trump.

Poznati detalji budućeg Samsunga Galaxy S10

Poznati detalji budućeg Samsunga Galaxy S10

Glasine o novom premijum telefonu korejskog Samsunga prisutne su već neko vrijeme. Tako se do sada moglo čuti i pročitati da će budući Samsung S10 podržavati 5G standard, imati tri kamere na poleđini i ultrazvučni čitač otiska prsta u ekranu uređaja, prenosi B92.

Južnokorejska korporacija nedavno je najavila i da će prihvatiti trend koji je pokrenuo Apple sa svojim iPhone X modelom, odnosno da će njihovi budući modeli Galaxy serije imati "zub", odnosno "notch" u vrhu ekrana.

Budući da je jedan od predstavljenih koncepata dizajna novih modela Infinity ekrana bio bez "zuba", pretpostavljalo se da je baš on rezervisan za Galaxy S10.

Izgleda, međutim, da to neće biti slučaj.

Međutim, sudeći prema tvitu "leaker"-a poznatog pod pseudonimom Ice Universe, novi ekrani označeni imenom "New Infinity" neće biti spremni za proizvodnju do izlaska modela Galaxy S10.

Nova tehnologija koja omogućava ugrađivanje kamere ispod ekrana još uvijek nije dovoljno "sazrela", pa su fotografije snimljene takvom kamerom veoma mutne.

To rješenje, izgleda, neće biti spremno sve do 2020. godine, piše Forbes.

Samsung će zbog toga, kod modela Galaxy S10, najvjerovatnije iskoristiti rješenje dizajna ekrana označeno kao "Infinity O", koji, prema prikazanim renderima, u gornjem lijevom uglu ima samo "otvor" objektiva selfi kamere sa svih strana okružen površinom "bezgraničnog" ekrana.

Ovakvo rješenje je podstaklo nagađanja da Galaxy S10 možda neće imati senzor za prepoznavanje lica, a pretpostavlja se i da će standardni 3,5-milimetarski ulaz za slušalice biti uklonjen.

Predstojeći Samsung Galaxy S10 bi budućim kupcima trebalo da ponudi izbor od tri moguće konfiguracije.

Uređaj će, najvjerovatnije, biti dostupan u kombinacijama od 4GB RAM-a i 64GB interne memorije, zatim 6GB/64GB i 6GB RAM-a i 128GB prostora za skladištenje, navodi Android Authority.

Cijena Samsunga Galaxy S10 će se najvjerovatnije kretati između 650 do 750 dolara.

Kuvajt zabranio još 1.000 knjiga, među njima i roman Dostojevskog

Tako se Dostojevski pridružio rastućoj listi zabranjenih pisaca u relativno umjerenoj državi Golfskog zaliva u kojoj je primjetan trend nadolazećeg konzervativizma

Kuvajtske vlasti su zabranile blizu 1.000 knjiga na festivalu književnosti, uključujući i jedan roman Dostojevskog, piše The Guardian.

Saad al-Anzi, koji vodi internacionalni književni festival, prenio je informaciju da je ministarstvo informisanja zabranilo 948 knjiga među kojima je i roman "Braća Karamazovi" jednog od najvećih pisaca u historiji.

Tako se Dostojevski pridružio rastućoj listi zabranjenih pisaca u relativno umjerenoj državi Golfskog zaliva u kojoj je primjetan trend nadolazećeg konzervativizma.

Ministarstvo informisanja je zabranilo preko 4.000 knjiga u proteklih pet godina, a na listi se nalaze i Igoov "Zvonar crkve Notre Dame" i "Sto godina samoće" Gabrijela Garsije Markeza.

Odbor za cenzuru radi prema zakonu iz 2006. godine koji daje okvir za prekršaje koji su kažnjivi u književnosti i novinarstvu.

Neki od prekršaja su vrijeđanje islama i kuvajtskog pravosuđa, prijetnja nacionalnoj sigurnosti, poticanje nemira, činjenje nemoralnih djela, itd.

U septembru su dva puta aktivisti protestovali u glavnom gradu protiv rastuće cenzure.

Hamas nazvao Liebermanovu ostavku političkom pobjedom za Gazu

Odlazeći ministar odbrane pozvao je ostale stranke u vladi da održe nove izbore što je skorije moguće. Očekuje se da naredni parlamentarni izbori budu održani u periodu od godinu dana

Palestinski pokret Hamas koji vlada pojasom Gaze u srijedu je nazvao odlazak Avigdora Liebermana s mjesta izraelskog ministra odbrane "političkom pobjedom za Gazu".

Sami Abu Zuhri, portparol grupe, izjavio je da je "Liebermanova ostavka priznanje poraza, neuspjeha i bespomoćnosti u suočavanju s palestinskim otporom. To je politička pobjeda za Gazu, koja je uspjela u svojoj upornosti".

Za Hamas, Liebermanova ostavka s položaja ministra odbrane nagovještaj je "političkog potresa u regiji okupacije".

Lieberman, bivši ministar vanjskih poslova i 60-godišnji čelnik ultranacionalističke stranke Yisrael Beiteinu, obavljao je dužnost ministra odbrane od maja 2016. On je kontroverzna ličnost u izraelskoj politici zbog svoje antiarapske retorike.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu oslanja se na podršku pet poslanika Yisrael Beiteinu u parlamentu.

Liebermanova ostavka mogla bi, stoga, dovesti do sazivanja prijevremenih izbora, iako Netanyahuova desničarka vlada ima tjesnu većinu od 61 mjesta u Knessetu koji broji 120 poslanika i bez poslanika iz Yisrael Beiteinu.

Odlazeći ministar odbrane pozvao je ostale stranke u vladi da održe nove izbore što je skorije moguće. Očekuje se da naredni parlamentarni izbori budu održani u periodu od godinu dana.

Lieberman je često kritikovao izraelski pristup palestinskoj pobuni kao previše blag.

- Mi kratkoročno kupujemo mir i rezultat toga je ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Sada je na glasačima da odluče koji je ispravan kurs - izjavio je Lieberman noinarima, komentirajući primirje u Gazi.

- Niko nije tužan što je on otišao - izjavio je vršilac dužnosti izraelskog ministra vanjskih poslova Zipi Chotoveli, dodajući da vlada "može funkcionirati bez njega".

Izraelski mediji javili su da bi Netanyahu mogao preuzeti dužnost ministra odbarne, pored premijerske, ili barem kao privremeni ministar, prenosi Fena.

(VIDEO) Mladi odgovaraju: Šta je najpotrebnije da bi se dobio posao u Srbiji?

Mladi u Srbiji se po egzistencijalnim problemima ne razlikuju mnogo od svojih vršnjaka u BiH

Visoka nezaposlenost mladih je problem u cijelom regionu. Mladi u Srbiji se po egzistencijalnim problemima ne razlikuju mnogo od svojih vršnjaka u BiH. Pogledajte njihove odgovore na pitanje Radija Slobodna Evropa šta je najpotrebnije da bi se čovjek zaposlio u Srbiji.

(VIDEO) Načelnik Čapljine: Željko Komšić se može šetati Čapljinom kao i svaki drugi slobodan građanin ali sa mnom se susresti neće

U Čapljini je najveći problem uvoznih proizvoda, i to je ono što pogađa našu lokalnu ekonomiju, jer mi smo tradicionalno područje koje je okrenuto poljoprivedi.

Općina Čapljina uspostavila je Mehanizam koordinacije čiji je cilj suradnja čapljinskih gospodarstvenika s lokalnom vlasti, a sve u cilju razvoja lokalnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta.

Mehanizam koordinacije Općine Čapljine je formiran na inicijativu načelnika Općine, a okuplja najutjecajnije predstavnike gospodarskog sektora, čija su firme nositelji gospodarskih aktivnosti u općini Čapljini.

Formiranje Mehanizma koordinacije i njegov rad podržan je Projektom privlačenja investicija i unapređenja poslovnog okruženja na lokalnom nivou (LIFE).

“To je jedno tijelo koje smo usptavili u sklopu projekta “LIFE” koju provodimo za jedno s Međunarodnom financijskom korporacijom (ICF) koja je članica Svjetske banke, a svrha tog projekta je približiti našu lokalnu administraciju, svima onima kojima smo mi danas na usluzi, građanima, a posebno gospodarstvenicima”, ističe načelnik Općine Čapljina Smiljan Vidić.

Govoreći o problemima s kojima se susreću čapljinski gospodarstvenici, Vidić ističe kako su to problemi većinom koji dolaze s viših razina vlasti, za čije ingerencije nije zadužena Općina.

“U Čapljini je najveći problem uvoznih proizvoda, i to je ono što pogađa našu lokalnu ekonomiju, jer mi smo tradicionalno područje koje je okrenuto poljoprivedi.”

Smiljan Vidić jedan je od prvih načelnika koji je Željka Komšića proglasio ne poželjnom osobom u svojoj Općini.

“On nije izraz volje hrvatskog biračkog tijela, i kao takav ne može predstavljati Hrvate u Bosni i Hercegovini.”

Navodi kako se s njim susresti neće, ali da Željko Komšić kao svaki drugi slobodni građanin može se slobodno šetati Čapljinom.

Cijeli intervju pogledaj te u prilogu.

(VIDEO) Načelnik Čapljine: Željko Komšić se može šetati Čapljinom kao i svaki drugi slobodan građanin ali sa mnom se susresti neće

U Čapljini je najveći problem uvoznih proizvoda, i to je ono što pogađa našu lokalnu ekonomiju, jer mi smo tradicionalno područje koje je okrenuto poljoprivedi.

Općina Čapljina uspostavila je Mehanizam koordinacije čiji je cilj suradnja čapljinskih gospodarstvenika s lokalnom vlasti, a sve u cilju razvoja lokalnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta.

Mehanizam koordinacije Općine Čapljine je formiran na inicijativu načelnika Općine, a okuplja najutjecajnije predstavnike gospodarskog sektora, čija su firme nositelji gospodarskih aktivnosti u općini Čapljini.

Formiranje Mehanizma koordinacije i njegov rad podržan je Projektom privlačenja investicija i unapređenja poslovnog okruženja na lokalnom nivou (LIFE).

“To je jedno tijelo koje smo usptavili u sklopu projekta “LIFE” koju provodimo za jedno s Međunarodnom financijskom korporacijom (ICF) koja je članica Svjetske banke, a svrha tog projekta je približiti našu lokalnu administraciju, svima onima kojima smo mi danas na usluzi, građanima, a posebno gospodarstvenicima”, ističe načelnik Općine Čapljina Smiljan Vidić.

Govoreći o problemima s kojima se susreću čapljinski gospodarstvenici, Vidić ističe kako su to problemi većinom koji dolaze s viših razina vlasti, za čije ingerencije nije zadužena Općina.

“U Čapljini je najveći problem uvoznih proizvoda, i to je ono što pogađa našu lokalnu ekonomiju, jer mi smo tradicionalno područje koje je okrenuto poljoprivedi.”

Smiljan Vidić jedan je od prvih načelnika koji je Željka Komšića proglasio ne poželjnom osobom u svojoj Općini.

“On nije izraz volje hrvatskog biračkog tijela, i kao takav ne može predstavljati Hrvate u Bosni i Hercegovini.”

Navodi kako se s njim susresti neće, ali da Željko Komšić kao svaki drugi slobodni građanin može se slobodno šetati Čapljinom.

Cijeli intervju pogledaj te u prilogu.

Todorić na prosjačkom štapu: Novca za kauciju nemam

Advokatica Ivice Todorića, Jadranka Sloković, u ponedjeljak je, najavljujući predaju žalbe na odluku o istražnom zatvoru, kazala da će najprije pokušati osporiti osnovanost te odluke...

Ivica Todorić je iznosio obranu više od tri sata i nije odgovarao na pitanja. Njegovi odvjetnici kažu da ako dođe do toga da mu ponude slobodu uz kauciju, on nema novaca da ju plati, ostale su mu samo nekretnine.

U podne je počelo ispitivanje Ivice Todorića u prostima Državnog odvjetništva u Zagrebu. Prema najavama njegovih odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković, Todorić će iznijeti kratku obranu.

Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu oko 14 sati završilo je raspravu tokom koje je odlučivalo o Todorićevoj žalbi. Odluka o tome ostaje li Todorić u pritvoru ili će se braniti sa slobode javnosti će biti poznata sutra.

Odvjetnica Ivice Todorića, Jadranka Sloković, u ponedjeljak je, najavljujući predaju žalbe na odluku o istražnom zatvoru, kazala da će najprije pokušati osporiti osnovanost te odluke, a tek potom eventualno zatražiti da se zatvor zamjeni jamčevinom, prenosi 24.SATA.HR

Protejerej Mastilović je na partizanskoj kapi imao petokraku i to mu nije smetalo da između borbi vrši službu božiju

Kad je u novembru 1943. stigao u Mrkonjić-Grad pop Novak je bio vjerski referent u 29. diviziji NOVJ-a, čiji je komandant bio Vlado Šegrt, a načelnik štaba Rade Hamović koji će kasnije biti generali i narodni heroji

Kako se približava 25. novembar i 75. godišnjica Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkg vijeća Bosne i Hercegovine,u sjećanje mi dolazi sveštenik Srpske pravoslavne crkve, protojerej Novak Mastilović iz Gacka, ne samo zato što je on bio jedan od vijećnika tog povijesnog skupa nego zbog toga što je svojim primjerom svjedočio da Titova vojska nije bila antihrišćanska niti protivna bilo kojoj vjeri. Nosio je ovaj pop crvenu zvijezdu petokraku na kapi, ali je u prekidima borbi vadio krst ispod partizanske uniforme i vršio službu božiju. Istina, članovi KPJ-a digli su ustanak protiv fašističkih okupatora i kvislinga i predvodili Narodnooslobodilačku borbu i revoluciju, ali su u NOVJ-u masovno bili nepartijci i vjernici katoličke i pravoslavne religije i Islamske zajednice i svima je bila zajamčena sloboda vjeroispovijesti. Druga je stvar bila s onim vjerskim službenicima koji su služili fašistima (nažalost, i takvih je bilo) i njih se tretiralo kao neprijatelje.

Kad je u novembru 1943. stigao u Mrkonjić-Grad pop Novak je bio vjerski referent u 29. diviziji NOVJ-a, čiji je komandant bio Vlado Šegrt, a načelnik štaba Rade Hamović koji će kasnije biti generali i narodni heroji. Mastilović mi je ispričao da je u komandi divizije imao punu podršku u svom vjerskom radu posebno kad je krstio djecu po pravoslavnom obredu često u teško oštećenim crkvama ili na zgarištima u mjestima gdje po nekoliko godina nije bilo sveštenika. Kumovi na tim krštenjima bili su partizani koji nisu znali ni roditelje ove djece niti su prije bili u tim područjima i svi su se dobrovoljno javljali da sudjeluju u tome znajući šta takav čin znači u ratu.

U proljeće 1945. godine 29. divizija je od Kiseljaka kod Sarajeva do Pivke i slovenskog primorja gotovo u jednom dahu pješke uz korištenje malo konjske zaprege prešla 600 kilometara i tako ostvarila jedinstven podvig u brzini prebacivanja operativno-taktičkih jedinica u NOR-u. U borbama u Istri i Sloveniji ova jedinica je tada oslobodila 20-ak mjesta, uključujući Trst i Ljubljanu. Kad je divizija 2. maja 1945. oslobodila Trst, Novak Mastilović je od komandanta Vlade Šegrta dobio odobrenje da uđe u tamošnju pravoslavnu crkvu svetog Spiridona. Kad su vidjeli partizana kako se na ulazu u hram krsti i cjeluje oltar, prisutni vjernici i tršćanski sveštenik bili su šokirani. Ni u snu nisu sanjali da bi se u Italiji pri kraju Drugog svjetskog rata nešto tako moglo desiti. Poslije im se Novak predstavio i tek kad je rekao “pomaže Bog” i ispod bluze izvukao krst, bili su uvjereni da im se u crkvi „ukazao“ partizanski pop. Pozvali su ga da se u parohijskom domu odmori i počasti, a on im je zahvalio rekavši da mora dalje jer je divizija hitala ka Ljubljani.

Novak Mastilović nije bio jedini vjerski službenik među vijećnicima ZAVNOBiH-a, ali njegova priča je zanimljiva i zato što se povezuje sa slavnom 29. divizijom koja je svoj ratni put završila daleko od Hercegovine u Sloveniji i Italiji. Naravno, bilo je antifašista i među onim imamima i svećenicima koji su u Titovoj politici prepoznali slobodu, humanost i socijalizam. Među njima je bio i Husein efendija Mujić, imam iz Gračanice kod Tuzle, koji se pridružio NOB-u 1942. i stekao borački status. Poslije rata je u organizacijama Narodni front i Socijalistički savez davao doprinos izgradnji socijalizma, a u Islamskoj zajednici bio je tuzlanski muftija i reisu-l-ulema. Kad sam ga jednom pitao šta ga je opredijelilo da, u vrijeme okupacije, pomaže partizanski pokret, rekao je da za njega kao patriotu tada drugog puta jednostavno nije bilo.

Keba otkrio jednu tajnu o Severini

Keba otkrio jednu tajnu o Severini

Severinin (46) svekar, folk pjevač Dragan Kojić Keba (58), slavi 30 godina karijere povodom čega će imati koncert u beogradskom Sava centru, pišu mediji u Srbiji.

Kako Dragan kaže, Severina će mu doći na koncert koji će biti 4. decembra.

- Bit će prisutna, a na koji način, neka zasad ostane tajna. Ne treba mi nikakav reklamni trik što se toga tiče. Mi smo porodica i očekuje se njen dolazak, ispričao je Kojić za Kurir.

On Severinu, kaže, smatra članicom porodice otkako se udala za njegovog sina Igora (31).

- Gledam je kao svoju kćer Natašu. Zanimljivo je da o Severini nisam skoro ništa znao do prije tri godine. Čuo sam samo za njezino ime i pjesmu Ja samo pjevam. Sad je uvijek izvodim, iako sam naučio i sve ostale, a i ona zna svaku moju, kaže Keba koji priželjkuje unuče.

Kada su u javnost procurile fotografije na kojima je navodno gola Severina, Dragan nije rekao puno povodom toga.

- Sve je normalno, uvijek je bilo i bit će. Nemam nikakav komentar, zašto bih ga uopće imao, izjavio je tada, a kada su ga novinari upitali je li vidio fotografije, samo se slatko nasmijao.

- Valjda vam ovaj osmijeh nešto govori. Neka drugi istražuju to, kako, zašto i ko to radi, rekao je za kraj Severinin svekar.

Povezane vesti