Oslobođenje – Dnevne novine

Oslobođenje – Dnevne novine

– Dnevne novine

Prvi broj Oslobođenja štampan je u semberskom selu Donja Trnova 30.08.1943. godine. Na logu se nalazila zvijezda petokraka, a u podnaslovu Smrt fašizmu – sloboda narodu!

Ruski brod prati američkog razarača u Crnom moru

SAD su znatno pojačale prisustvo u području Crnog mora i američki brodovi redovno ulaze u to područje

Ruska Crnomorska flota prati kretanje američkog razarača opremljenog raketama koji je danas uplovio u Crno more, saopšteno je iz Centra za kontrolu državne odbrane pri Ministarstvu odbrane Rusije.

U saopštenju se navodi da su snage Crnomorske flote počele da prate razarač "Donald Cook", koji je opremljen raketama, čim je uplovio u vode Crnog mora.

Iz Centra dodaju da američki razarač prati patrolni brod ruske mornarice "Pitlivi", upotrebom elektronskih i tehničkih kapaciteta za nadzor.

Komandant Šeste flote SAD viceadmiral Lisa Franchetti napomenula je da su se ruski ratni brodovi tokom susreta sa plovilima američke mornarice u Baltičkom, Crnom i Sredozemnom moru prošle godine ponašali "profesionalno", javio je "Sputnjik".

"Mi vršimo operacije u međunarodnim vodama, kao i Rusi. Moja očekivanja su da će moje snage i ruske snage biti bezbjedne i profesionalne. Mornarice svih zemalja imaju pravo i odgovornost da se na moru ponašaju profesionalno", istakla je Franchetti.

SAD su znatno pojačale prisustvo u području Crnog mora i američki brodovi redovno ulaze u to područje.

Ruske snage su u više navrata osudile postupke SAD kao provokativne, uz napomenu da predstavljaju prijetnju od povećanog vojnog rizika u regionu.

(VIDEO) Skočio sa 11. sprata kruzera, 3 dana nije mogao da hoda

(VIDEO) Skočio sa 11. sprata kruzera, 3 dana nije mogao da hoda

Nick Naidev (27) iz Washingtona htio je svojih 5 minuta slave, pa je mislio da je pametno da skoči sa 11. sprata kruzera tokom krstarenja na Bahamima.

Iako su svjedoci rekli da je posijle izlaska iz vode jedva hodao, nije zadobio ozbiljne povrede, što je prava sreća. On je skočio sa visine više od 30 metara dok je kruzer bio u luci.

Snimak njegovog skoka se proširio internetom, ali je Najdev izbačen sa kruzera poslije ovog nepromišljenog poteza i morao je da kupi avionsku kartu nazad do SAD.

Mali čamac ga je pokupio iz vode, a onda su mu na kruzeru rekli da pokupi svoje stvari i ode.

"Mislim da sam i dalje bio pijan od prethodnog dana. Kada sam se probudio, riješio sam da skočim. Poslije toga nisam mogao 3 dana da hodam, sve me je bolilo. Nadam se da ovo neće inspirisati druge da urade nešto slično, ovo je veoma opasno", rekao je.

Kompanija zadužena za krstarenja, u čijem vlasništvu je i kruzer sa kog je Nidev skočio, doživotno je zabranila njemu i njegovim prijateljima da putuju sa njima.

(VIDEO) Skočio sa 11. sprata kruzera, 3 dana nije mogao da hoda

(VIDEO) Skočio sa 11. sprata kruzera, 3 dana nije mogao da hoda

Nick Naidev (27) iz Washingtona htio je svojih 5 minuta slave, pa je mislio da je pametno da skoči sa 11. sprata kruzera tokom krstarenja na Bahamima.

Iako su svjedoci rekli da je posijle izlaska iz vode jedva hodao, nije zadobio ozbiljne povrede, što je prava sreća. On je skočio sa visine više od 30 metara dok je kruzer bio u luci.

Snimak njegovog skoka se proširio internetom, ali je Najdev izbačen sa kruzera poslije ovog nepromišljenog poteza i morao je da kupi avionsku kartu nazad do SAD.

Mali čamac ga je pokupio iz vode, a onda su mu na kruzeru rekli da pokupi svoje stvari i ode.

"Mislim da sam i dalje bio pijan od prethodnog dana. Kada sam se probudio, riješio sam da skočim. Poslije toga nisam mogao 3 dana da hodam, sve me je bolilo. Nadam se da ovo neće inspirisati druge da urade nešto slično, ovo je veoma opasno", rekao je.

Kompanija zadužena za krstarenja, u čijem vlasništvu je i kruzer sa kog je Nidev skočio, doživotno je zabranila njemu i njegovim prijateljima da putuju sa njima.

U kamenolomu kod Jablanice poginuo radnik

Hitna pomoć je izašla na lice mjesta, ali je ljekar mogao samo da konstatuje smrt

Radnik čiji su inicijali R.B. poginuo je danas u kamenolomu "Findik" kod Jablanice kada se na njega obrušila stijena.

Iz policije su naveli da je riječ četrdesttrogodišnjaku čiji su inicijali R.B iz Jablanice, radniku konjičke firme "Gabro-lit".

On je napustio radnu mašinu da malo odmori i udaljio se od radilišta u kamenolomu, kada se na njega obrušila stijena, a potom i drvo. Njegove kolege koje su začuli lomljavu odmah su pritrčali da pomognu ali mu nije bilo spasa.

Hitna pomoć je izašla na lice mjesta, ali je ljekar mogao samo da konstatuje smrt.

Policiju je o ovom tragičnom događaju obavijestio vlasnik firme.

Uviđaj su obavili pripadnici policijske uprave Konjic, a u Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona navode da sve ukazuje na to da je riječ o nesretnom slučaju, javlja Srna.

U kamenolomu kod Jablanice poginuo radnik

Hitna pomoć je izašla na lice mjesta, ali je ljekar mogao samo da konstatuje smrt

Radnik čiji su inicijali R.B. poginuo je danas u kamenolomu "Findik" kod Jablanice kada se na njega obrušila stijena.

Iz policije su naveli da je riječ četrdesttrogodišnjaku čiji su inicijali R.B iz Jablanice, radniku konjičke firme "Gabro-lit".

On je napustio radnu mašinu da malo odmori i udaljio se od radilišta u kamenolomu, kada se na njega obrušila stijena, a potom i drvo. Njegove kolege koje su začuli lomljavu odmah su pritrčali da pomognu ali mu nije bilo spasa.

Hitna pomoć je izašla na lice mjesta, ali je ljekar mogao samo da konstatuje smrt.

Policiju je o ovom tragičnom događaju obavijestio vlasnik firme.

Uviđaj su obavili pripadnici policijske uprave Konjic, a u Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona navode da sve ukazuje na to da je riječ o nesretnom slučaju, javlja Srna.

(VIDEO) Kolašinac ruši sve pred sobom: Nastradao i Kante

Nakon više od 60 minua igre Arsenal vodi protiv Chelseaja sa sigurnih 2:0. 

(VIDEO) Sjajan meč obilježile velike sudijske greške: Norveške sudije pomogle Francuzima da pobijede Španiju

Rukometna reprezentacija Francuske je u prvom kolu novoformirane grupe E na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Danskoj porazila Španiju rezultatom 33:30

General-pukovnik Senad Mašović: Dobili smo fantastičnu šansu, do nas je hoćemo li je iskoristiti

Načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH pojašnjava šta za vojsku znači novi korak prema NATO-u, kakvi su planovi i potrebe, zašto je potrebno povećavati budžet za odbranu, ali i zašto se u BiH konačno moraju početi poštovati zakoni i odluke nadležnih organa

DANI: Šta tačno znači dozvola da pravimo prvi Godišnji nacionalni program?

MAŠOVIĆ: BiH je već nakon talinskog samita pozvana da u potpunosti krene s konzumiranjem MAP-a, ali smo s obzirom na probleme koji se tiču uknjižbe vojne imovine, ove godine došli u situaciju da budemo zvanično pozvani, odnosno da dostavimo prvi Godišnji nacionalni program. Vrlo je bitno razumjeti da se u proteklom periodu ogroman dio posla u segmentu približavanja i pridruživanja NATO-u temeljio na aktivnostima koje su predvodili Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH, a da su u narednom periodu država BiH i njeni organi ti koji trebaju da poduzimaju radnje i mjere za definisanje i izradu prvog Godišnjeg nacionalnog programa. Jer, više se ne očekuje da fokus bude na segmentu odbrane i OSBiH, već obuhvata daleko šira područja koja podrazumijevaju i oblasti ekonomije, definisanja resursa sigurnosti, odbrane i, naravno, pravne legislative. To su pitanja za koja država BiH vrlo jasno treba da definiše radnje, mjere i aktivnosti svih organa, kako zakonodavne, tako i izvršne vlasti za ispunjavanje uslova kroz ono što je već definisano prvim našim nacrtom Godišnjeg nacionalnog programa koji je upućen Bruxellesu.

DANI: Nećemo se baviti politikom osim onog dijela koji se stvarno dotiče MAP-a. Talinski uslov je bio da se uknjiži vojna imovina, uknjižene su, koliko znam, 32 lokacije, uglavnom u FBiH. Čak ni sudska presuda oko Žepa nije provedena. Šta se to promijenilo u Bruxellesu da se omekšaju talinski uslovi?

MAŠOVIĆ: Pokazana je fleksibilnost Bruxellesa u razumijevanju problema sa kojima se suočava BiH i pružanje prilike da u procesu dostizanja punopravnog članstva BiH može riješiti pitanja definisana talinskim uslovima. To je, dakle, uknjižba kompletne vojne imovine na državu BiH. Imamo 33 u potpunosti uknjižene lokacije i imamo presudu Suda BiH po pitanju lokacije Žep. Daljnja uknjižba prvenstveno podrazumijeva pravnu problematiku, odnosno to je primarno pitanje pravne prirode.

DANI: S druge strane, koliko u ovom trenutku Oružane snage troše resursa na čuvanje neperspektivne vojne imovine? Rješavate li se praznih kasarni koje vam ne trebaju, a još uvijek ih čuvate?

MAŠOVIĆ: Mi imamo problem predaje neperspektivnih lokacija koje su potpuno prazne, a moramo ih obezbjeđivati, odvajati personal sa redovnih zadataka i obaveza i upućivati na stražarsku ili čuvarsku službu. To nam stvara i dodatne troškove transporta, ishrane, dnevnica, komunalnih troškova i slično. Očekujem da će tokom 2019. biti ubrzan proces predaje civilnim strukturama spremnih neperspektivnih, praznih lokacija. One Oružanim snagama BiH predstavljaju samo balast i kreiraju problem jer odvajamo personal od težišnih i funkcionalnih zadataka, odnosno od onoga za šta po Zakonu o odbrani i jesu predviđeni - da budu spremni za izvršavanje propisanih i definisanih zadataka. Nadam se da ćemo 2019. predati minimalno 12, a možda i više neperspektivnih lokacija civilnim strukturama. Na taj način ćemo ostvariti i određene uštede u našem budžetu i preusmjeriti novac u ono što je od ključne važnosti - poboljšati uslove za život i rad pripadnika na perspektivnim lokacijama i omogućiti više vremena za obuku pripadnika Oružanih snaga BiH.

DANI: Mislim da je zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, kad je objavljena vijest iz Bruxellesa, rekao da je nacrt prvog godišnjeg plana već gotov. Možete li govoriti o tome šta je u njemu predviđeno i šta su novi zadaci Oružanih snaga u odnosu na ono što su imale do sada?

MAŠOVIĆ: Već sam napomenuo da prvi Godišnji nacionalni program tretira daleko širu problematiku. Jedno poglavlje jeste odbrana. Po otpočinjanju prvog Godišnjeg nacionalnog programa očekujemo implementaciju odluke Predsjedništva BiH o Pregledu odbrane i otpočinjanje Plana modernizacije OSBiH. U praktičnom smislu, to znači da u narednih godinu, dvije trebamo u potpunosti uspostaviti novu strukturu Oružanih snaga BiH, ali i doći do situacije da dobijemo ono što je primarno za OSBiH i što vrlo jasno propisuje odluka Predsjedništva BiH, povećanje budžetskih izdvajanja za odbranu.

DANI: Je li to realno? BiH u ovom trenutku, mislim do 2024, ima fiksiran budžet na 950 miliona plus ino-obaveze, unutar toga je, ako se dobro sjećam, za odbranu predviđeno 340 do 360 miliona. Je li realno očekivati povećana izdvajanja u tim zadanim okvirima?

MAŠOVIĆ: Zadnji propisani i definisani godišnji budžetski okvir koji se pravi za institucije države BiH definisan je do 2021. Nažalost, budžetska izdvajanja za odbranu nisu ni blizu 360 miliona. Budžet za odbranu za 2018. iznosi 285 miliona i negdje je oko 0,91 posto GDP-a. To su nedovoljna sredstva za ono što zahtijevamo i tražimo od države BiH. Od primarne važnosti je da već 2019. dođemo do povećanja budžetskih izdvajanja za odbranu. Samim tim ćemo stvoriti pretpostavku i imati mogućnost da prvi put značajnije krenemo s modernizacijom Oružanih snaga BiH, izvršimo investicijska ulaganja u infrastrukturu, poboljšamo uslove za život i rad pripadnika, ali i da povećamo plaće, primarno za vojnike i podoficire, a da se, naravno, dugoročno prepoznaju potrebe OSBiH i poboljša ukupan status njihovih pripadnika u bh. društvu. Mislim da i javnost dijeli to naše mišljenje, prvenstveno zato što su pripadnici Oružanih snaga BiH kroz ono što rade na cijeloj teritoriji države i vani možda najbolji promotori i ambasadori BiH. Između ostaloga, zahvaljujući tome data je prilika državi BiH da nastavi sa procesom reformi i da što prije dođe do mogućnosti da dostigne dva strateška cilja, punopravno članstvo u NATO-u i u EU. Važno je napomenuti da Oružane snage BiH od svog osnivanja učestvuju u NATO i UN vođenim misijama, a od kraja 2017. smo i učesnici u EU vođenim misijama. Time smo dali mogućnost BiH da bude kredibilan partner međunarodne kolektivne sigurnosti i da ima kredibilnu aplikaciju za dostizanje oba strateška cilja.

DANI: Generale, naši vojnici kad odu u misije sa vojnicima NATO-a, pokažu da su na istom nivou. BiH izdvaja za odbranu manje od jedan posto BDP-a, dakle bh. vojnik ni u čizmama ne može pratiti ne američkog, nego mađarskog. Unutar NATO-a se vode diskusije, Amerikanci traže da se u svim državama članicama dostigne propisanih dva posto BDP-a. Možemo li to pratiti? Možemo li održati tog našeg vojnika na nivou NATO-ovog?

MAŠOVIĆ: Činjenica je da Oružane snage BiH raspolažu izuzetno kvalitetnim vojničkim, podoficirskim i oficirskim kadrom. Zahvaljujući entuzijazmu i profesionalizmu naših pripadnika, nerijetko prevazilazimo probleme nedostatka određene ključne opreme. Međutim, slažem se da budžetska izdvajanja za odbranu u državi BiH nisu ni blizu propisanih i definisanih standarda, a pogotovo ni blizu zaključaka sa zadnjeg samita NATO-a koji je održan u julu u Bruxellesu, kojim je vrlo jasno propisano i definisano da sve države članice NATO-a, ali i one koje imaju aspiracije prema NATO-u ili su članice Partnerstva za mir, trebaju povećati budžetska izdvajanja i što prije dostići dva posto GDP-a. Danas sve države, a naravno i u našem okruženju, legitimno i legalno imaju povećanje budžetskih izdvajanja za odbranu. Imamo primjer Slovačke, koja je iz 2017. u 2018. ušla sa 1,17 posto GDP, za 2019. budžetska izdvajanja već je povećala na 1,72 posto ili preko jedne milijarde eura, a sa sličnom vojnom strukturom i brojnim stanjem vojnika. Prema svemu ovome, država BiH mora biti vrlo jasno opredijeljena i doći u situaciju da poveća budžetska izdvajanja za odbranu. Jer, to je interes države BiH, a jedino na taj način OSBiH mogu u potpunosti izvršavati sve zadatke koje im Zakon o odbrani vrlo jasno propisuje i definiše. Nažalost, često nismo prepoznati i, dijelom zato što je budžetski okvir institucija države BiH neadekvatan, ne mogu se obezbijediti adekvatna novčana sredstva za OSBiH. Napominjem vrlo bitnu stvar - u konačnici moramo doći u situaciju da se u državi poštuju zakoni i odluke nadležnih organa. Predsjedništvo BiH, kao vrhovna komanda OSBiH, u skladu sa onim što je definisano kroz Pregled odbrane čiji je sastavni dio i Plan modernizacije, vrlo je jasno donijelo odluku i dalo obavezu da se u narednom najkasnije desetogodišnjem ciklusu mora dostići budžetski iznos od dva posto GDP-a. Samim tim će mnogi problemi sa kojima se svakodnevno suočavamo biti prevaziđeni. Ne možemo uvijek očekivati pomoć sa strane i donacije. Država BiH, kao akter međunarodne politike, konzument i aktivni učesnik u kreiranju međunarodne sigurnosti, treba da poveća svoj budžetski iznos za odbranu i na taj način pokaže kako je u potpunosti spremna da poštuje odluke međunarodnih institucija i da prati savremene trendove. Danas pripadnik Oružanih snaga više nije prvenstveno samo vojnik. On je i graditelj i ambasador, a na taj način se daje prilika državi BiH da na međunarodnom planu bude neuporedivo bolje prepoznata i da ima mogućnost za bolje korištenje međunarodnih alata koji će joj biti na raspolaganju u nastavku integracija u NATO i EU.

image
Intervju sa Senadom Mušanovićem - Oružane snage

DANI: Šta je sa regionom? Hrvatska, Crna Gora, Slovenija su u NATO-u, Makedonija je dobila pozivnicu. Možda je glupo podsjećati, ali sastavni dio Aneksa 1 Dejtonskog sporazuma je i regionalna raspodjela snaga. Šta je s tim dokumentom koji, koliko se sjećam, nije mijenjan, drugačije zato što je Hrvatska ušla u NATO, a BiH tamo ide sad već ozbiljnim putem?

MAŠOVIĆ: Najvažnije je da se poštuju propisane norme za ključnu opremu po sporazumu o subregionalnoj kontroli. Države moraju poštovati međunarodne sporazume, pa samim tim i navedeni sporazum. U okviru definisanih ograničenja države imaju mogućnost da nabavljaju savremenu visokosofisticiranu opremu i to je odluka svake države ponaosob, s tim da svaka mora poštivati međunarodne obaveze. Jedino što možemo je postaviti pitanje potrebe i svrhe obima naoružavanja. Očekujemo da se na fonu onoga što rade zemlje šire, pa i u regiji, prepozna potreba da država BiH mora povećati budžetska izdvajanja, jer to je, između ostalog, način kako se može odgovoriti legalno i adekvatno na trenutne, ali i buduće izazove. Ako samo napomenem da će vjerovatno Hrvatska za 2019. imati budžetski okvir oko pet milijardi kuna, da će Srbija 2019. vjerovatno imati više od 650 miliona eura budžetskih izdvajanja za odbranu, da je Crna Gora blizu dva posto GDP-a, jasno je da BiH poprilično kasni u segmentu poboljšanja budžetskog okvira za Oružane snage. I to je najbitnija stvar da unutar države BiH prepoznamo potrebu, htijenje i obavezu da se mora povećati budžetski okvir za OSBiH. Bez toga nema stvarne modernizacije, niti mogućnosti da pripadnici Oružanih snaga budu u potpunosti spremni za kompletan spektar zadataka koje Zakon o odbrani vrlo jasno propisuje i nalaže, niti poboljšanja uslova za život i rad pripadnika. Danas, kada su zakonitosti na tržištu rada drastično promijenjene, veoma teško je zadržati kvalitetnog vojnika sa platom od 700 maraka.

DANI: I oficira od 1.000. Nedavno ste promovisali petu generaciju oficira koji su školovani ovdje. Može li BiH vlastitim snagama popunjavati Oružane snage ili se mora i dalje oslanjati na akademije prijateljskih zemalja?

MAŠOVIĆ: Mi, u stvari, kombinujemo dva metoda. Primamo u profesionalnu vojnu službu visokoobrazovanu mladu generaciju građana BiH koji su završili fakultete, kroz veoma zahtjevan i specifičan način testiranja i selekcije. Oni koji prođu proces selekcije i budu odabrani da budu kandidati za prijem u profesionalnu vojnu službu u prvom oficirskom činu, nakon toga imaju godinu konstantne i neprekidne obuke u centrima za obuku OSBiH, koji su značajno poboljšani, kapacitirani, veoma funkcionalni i ispunjavaju naše potrebe. Zaključno sa V generacijom, ovom metodom primili smo 205 novih oficira. Naravno, nećemo odustati ni od modela koji podrazumijeva odabir kandidata za upućivanje na školovanje u vojnim akademijama u našim prijateljskim zemljama sa kojima imamo potpisane bilateralne sporazume. Kombinacija jednog i drugog metoda će dati najveći efekat i mogućnost da OSBiH imaju visoko kvalitetan i visoko obučen oficirski kadar. Obuka, školovanje, investicija je za budućnost i mi to veoma jasno prepoznajemo. Posvećeni smo tome i imamo namjeru da sa procesom podmlađivanja i zanavljanja svih kategorija, kako oficirskog, tako i podoficirskog i vojničkog kadra, nastavimo i u budućnosti.

DANI: Moje iskustvo je da su vojnici puno racionalniji od političara. Prakse kažu da od aktiviranja MAP-a do punopravnog članstva treba pet do šest godina. Mislite li Vi da BiH može za to vrijeme završiti sve što treba za pozivnicu u NATO?

MAŠOVIĆ: Neću ulaziti u političku sferu jer je ona za političare i nosioce političkih funkcija. Mi smo prvenstveno posvećeni izvršavanju i potpunoj implementaciji zakonskih rješenja. Posvećenost poslu je primarna, a mogućnost da država BiH dostigne punopravno članstvo za pet do šest godina ovisi od našeg pristupa. Ubijeđen sam da ukoliko ozbiljno pristupimo sa prvim Godišnjim nacionalnim ciklusom i krenemo u ozbiljnu fazu implementacije onoga što podrazumijeva Akcioni nacionalni program, država BiH može čak i prije toga ući u NATO. Međutim, ukoliko budemo usporavali i razvlačili procese, možemo doći u situaciju da taj proces traje i značajno duže nego tih pet do šest godina. Sve je na nama i na tome koliko entuzijazma i želje pokažemo za implementaciju nečega što je, u stvari, za dobrobit svih građana BiH i za dobrobit, da budemo jasni, države BiH. Mi smo danas sudionici u ukupnim dešavanjima ne samo u regiji, Evropi već i na globalnom planu i mislim da vrlo jasno prepoznajemo najbitniju činjenicu da je sigurnost primarna stvar. Ako kreirate adekvatan sigurnosni ambijent, ako unapređujete sigurnosnu situaciju, pojačavate kapacitete svojih institucija koje mogu da obezbijede adekvatan sigurnosni okvir, zauzvrat dobijate enormne benefite koji podrazumijevaju poboljšanje uslova za život i rad građana i neuporedivo povećanje ekonomskih investicija za državu BiH. Prema tome, reforma i nastavak reformi kako odbrambenog, tako i drugih sektora, primarni je interes države. Na taj način će država BiH doći u situaciju da značajno poboljša status svojih građana i kreira situaciju da bude veoma poželjna za ekonomske investicije.

DANI: Ako oficiri napuštaju vojsku da bi išli u Njemačku na bauštelu, šta ćemo s ljudima koji nemaju posao. To je taj zatvoreni krug.

MAŠOVIĆ: Sigurnost je danas primarna, osnovna i bazična stvar na kojoj funkcioniše svijet. Gdje je sigurnost na adekvatnom nivou i gdje se poboljšava, odatle ljudi ne odlaze. To je sve itekako povezano. Sigurnost sama po sebi vuče ekonomske investicije, kreira drugačiji ambijent, drugačije mogućnosti za državu. Danas kroz angažman pripadnika Oružanih snaga država BiH ima značajno drugačiju ulogu na međunarodnom planu. U prošlosti smo prvenstveno bili konzument međunarodne pomoći, a sada smo aktivni sudionik u kreiranju globalne kolektivne sigurnosti. I na kraju, bitno je razumjeti da su sigurnost i ekonomija povezane i da daju mogućnost kreiranja bolje budućnosti i, naravno, ostanka građana BiH u svojoj državi.

DANI: Možete li to pojasniti?

MAŠOVIĆ: Ako govorimo o mogućnostima, benefitima i onome što NATO donosi sam po sebi, mislim da je veoma bitno prepoznati da sjediti za istim stolom sa ne samo vojno već i ekonomski, politički najmoćnijim državama svijeta, ravnopravno s njima odlučivati o ključnim pitanjima koja se tiču ne primarno vojne, nego i drugih sfera društva, daje enormne mogućnosti i donosi ogromne benefite državi BiH. Ogromna je razlika biti pasivni posmatrač izvan savremenih tokova, u odnosu na to da budete u najmoćnijem savezu, utičete i kreirate bolje ambijente i bolje mogućnosti za državu BiH. Ubijeđen sam da će put prema NATO-u ubrzati i integraciju BiH u EU, jer po mnogo čemu su to vrlo slični procesi. Na nama je da te procese prepoznamo i da damo zamah državi BiH u nastavku integracija. Od toga koliko mi to budemo razumjeli i kako se mi budemo ophodili, ovisiće naša budućnost. Data nam je fantastična prilika koju trebamo iskoristiti. BiH se, s obzirom na veličinu i snagu, ne može mjeriti sa najmoćnijim državama, ali zajedno sa drugim jakim i moćnim državama dobijamo drugačiju i značajniju ulogu u globalnom svjetskom poretku i međunarodnom sistemu.

DANI: A i sam NATO je postavljen na principu jednakosti.

MAŠOVIĆ: Bolje reći konsenzusa. Osvrnimo se na ekonomsku situaciju u jednoj državi kakva je, na primjer, Estonija ili u svim baltičkim državama prije nego što su pristupile NATO-u i sada. Ukupno poboljšanje ekonomskog ambijenta je neuporedivo. Ili, imamo situaciju u regiji, u Crnoj Gori. Koliko su nakon pristupanja NATO-u povećane ekonomske investicije Crnoj Gori i koliko se kreira bolja budućnost za državu. Jer, kroz euroatlantske integracije, u stvari, imate mogućnost pristupa fondovima koji su na raspolaganju za oba naša strateška cilja, NATO i EU. Imate neuporedivu mogućnost za povlačenje novčanih sredstava i kreiranje boljeg ambijenta. Do nas je hoćemo li i na koji način iskoristiti mogućnosti. Treba biti optimista. Najgore je identifikovati problem, pa odustati od njegovog rješenja. Nasuprot tome, najbolje je identifikovati problem i nalaziti rješenje, jer nema problema koji se ne može riješiti. Stoga pitanje je hoćemo li ostati pozitivni, hoćemo li biti usmjereni ka nastavku integracija ili ćemo doći u situaciju da ostanemo u prošlosti.

DANI: Ja poštujem to svijet, ovako, onako, ali kad u BiH vidite vojnika i odnos ljudi prema njemu, jasno vam je da je to svijetla tačka ove države. I dok je tako, mislim da u vojsku, nezavisno od toga hoće li BiH biti članica NATO-a ili neće, treba ulagati i čuvati je.

MAŠOVIĆ: Pa, evo, sami ste rekli. A ja podsjećam na činjenicu da je Zakonom o odbrani, koji, između ostalog, govori i o priključivanju NATO-u i o aspiraciji države BiH za dostizanje punopravnog članstva u NATO-u, vrlo jasno definisano i propisano da su Oružane snage BiH jedina legalna i legitimna vojna sila države BiH. Legalna na svakom dijelu države BiH. Bitno je takođe shvatiti da nema članice ni EU koja nema svoju vojnu silu, iz čega je jasno razumjeti da je i na putu prema Evropi za Bosnu i Hercegovinu bitno da ima funkcionalne, sposobne, kapacitirane i moderne OS. Oružane snage su jedan od najbitnijih elemenata države, odnosno i koji je neophodan državi. Moram naglasiti da kroz ono što radimo na cijeloj teritoriji države BiH, vrlo jasno pokazujemo da su Oružane snage BiH, u stvari, oružane snage svih građana i da su spremne pomoći građanima BiH gdje god je to potrebno.

DANI: To je suština.

MAŠOVIĆ: Na usluzi smo svojim građanima i građani BiH trebaju prepoznati da su po mnogo čemu OSBiH i nosioci ogromnog dijela reformi i da otvaraju vrata državi BiH prema nastavku integracija koje po svemu treba da budu primarni interes ako težimo savremenoj demokratiji, savremenim sistemima. Kroz integracije možemo poboljšati svoj sistem, ukupne uslove za život i rad svih građana i kreirati mogućnost da pripadnici Oružanih snaga budu adekvatno plaćeni, da imaju adekvatne uslove za život i rad, da imaju savremenu opremu sa kojom mogu da izvrše sve zadatke koje propisuje Zakon o odbrani, ali i da kreiraju mogućnost za ubrzavanje integracijskih procesa države BiH. Za nas je od primarne važnosti da se prepozna uloga OSBiH kao možda najintegrirajućeg dijela bh. društva. Zaista smo u punom kapacitetu posvećeni izvršavanju Zakonom o odbrani propisanih i definisanih zadataka i u potpunosti poštujemo i podržavamo demokratsku kontrolu nad Oružanim snagama. Ali, također, očekujemo da se prepoznaju i naše potrebe u demokratskom društvu, da se kreira nova mogućnost da OSBiH mogu povećati svoj stepen interoperabilnosti sa NATO-om. Tu ne govorimo samo o praksama, vještinama, o metodologiji rada, o obuci već i o opremi i standardima za život i radu pripadnika oružanih snaga savremenih zemalja.

DANI: Ne idu dva kalibra metka, moraju se usaglasiti?

MAŠOVIĆ: Naravno. To je jedna od stvari koje podrazumijevaju interoperabilnost i modernizacija. Jedna od bitnih stvari je i to da OSBiH danas imaju razvijenih pet kapitalnih projekata koji trebaju značajno da povećaju našu zračnu i kopnenu mobilnost, a da smo u skladu sa onim što je odobrilo Predsjedništvo BiH razvili 16 novih planova modernizacije koji podrazumijevaju sve sfere i potrebe OSBiH. To su značajna novčana sredstva, ni po čemu nisu nedostižna, samo je potrebna opredijeljenost i razumijevanje potreba pripadnika Oružanih snaga BiH.

DANI: Ima li bh. namjenske industrije u planovima?

MAŠOVIĆ: U odnosu na odobreni plan modernizacije i naše projekte, vjerujem da naša namjenska industrija može odgovoriti na znatan dio naših potreba. Međutim, to je do firmi koje se bave namjenskom industrijom. U svojim planovima jasno smo propisali da tražimo i očekujemo visokosofisticiranu, kvalitetnu, savremenu i modernu opremu koja će na upotrebi u OSBiH biti duži vremenski period i koja će zadovoljiti potrebe OSBiH za sve zadatke, kako u BiH, tako i u misijama vani..

(VIDEO) Još jedan fudbaler ‘morao‘ pjevati: Salčin se pjesmom predstavio saigračima

Nakon Darka Lazića i akademac Sarajeva zapjevao

(VIDEO) Snimljena je najveća morska neman ikada: Bijela ajkula je starija nego što se mislilo, duga je 7 metara i teška 2,5 tone

(VIDEO) Snimljena je najveća morska neman ikada: Bijela ajkula je starija nego što se mislilo, duga je 7 metara i teška 2,5 tone

Ronioci blizu havajskog ostrva Oahu zabilježili su susret sa bijelom ajkulom koja se smatra najvećom ikada snimljenom.

Procjenjuje se da predator nazvan "Duboko plavetnilo", ima oko 50 godina i da je težak dvije i po tone. Naučnici su ga obilježili prije više od 20 godina kada je primjećen blizu obale Meksika.

Stručnjaci smatraju da je velika bijela ajkula porasla toliko zbog svoje starosne dobi.

Neman je navodno snimljena i prije nekoliko godina za emisiju televizijske mreže Discovery..

- Čekala sam strpljivo i tiho, posmatrajući je kako se približava lešu ulješure i potom meni - napisala je Kimberly Jeffries uz video-snimike i fotografije koje je postavila na Instagramu.

(VIDEO) Snimljena je najveća morska neman ikada: Bijela ajkula je starija nego što se mislilo, duga je 7 metara i teška 2,5 tone

(VIDEO) Snimljena je najveća morska neman ikada: Bijela ajkula je starija nego što se mislilo, duga je 7 metara i teška 2,5 tone

Ronioci blizu havajskog ostrva Oahu zabilježili su susret sa bijelom ajkulom koja se smatra najvećom ikada snimljenom.

Procjenjuje se da predator nazvan "Duboko plavetnilo", ima oko 50 godina i da je težak dvije i po tone. Naučnici su ga obilježili prije više od 20 godina kada je primjećen blizu obale Meksika.

Stručnjaci smatraju da je velika bijela ajkula porasla toliko zbog svoje starosne dobi.

Neman je navodno snimljena i prije nekoliko godina za emisiju televizijske mreže Discovery..

- Čekala sam strpljivo i tiho, posmatrajući je kako se približava lešu ulješure i potom meni - napisala je Kimberly Jeffries uz video-snimike i fotografije koje je postavila na Instagramu.

SUTRA U OSLOBOĐENJU: BiH je sve više gladna!

U sutrašnjem printanom izdanju Oslobođenja, između ostalog, čitajte:

INTERVJU

Akademik Dejan Milošević, dobitnik Georg Forster Research Award i nagrade za nauku BiH: Kupljeno znanje nikome ne koristi

BiH

Dok je zime, treba prebrojati povratnike

NS neće sa SDA, HDZ-om i SNSD-om

Federacija zarobila BiH

Sve je više gladnih u BiH

REGION

Ovo je kraj: Vučiću, abdiciraj!

Povlačenje priznanja Kosova

SVIJET

Graham: Odnosi sa Rijadom bez pomaka zbog princa

Sahranjen ubijeni gradonačelnik Gdanjska

SARAJEVSKA HRONIKA

Kuće u Pofalićima su najugroženije

Socijala mora biti bolje uvezana

Ratni turizam nije dovoljno iskorišten

CRNA HRONIKA

Teško povrijeđena glavna tužiteljica

Šimići tvrde da su nevini

KULTURA

Mala zvijezda trči i inspiriše

Laureati prvih nagrada Asocijacije snimatelja BiH

SPORT

Šesti uzastopni trijumf Bazerna

Roma bolja od Torina

Liverpool teško slomio otpor Palacea

PRILOG

San

image
Naslovnica Oslobođenja za 20.1.2019

(VIDEO) Pedro je bio u trku, a onda je naletio Kolašinac: Bosanski Hulk ‘raznio‘ Španca u duelu

Arsenal nakon prvih 45 minuta vodi protiv Chelseaja sa 2:0. 

Akademik Dejan Milošević: Kupljeno znanje nikome ne koristi

Akademik Dejan Milošević, dobitnik Georg Forster Research Award i nagrade za nauku BiH u intervjuu za sutrašnje izdanje Oslobođenja govori o listama UNSA vezanim za nagrađivanje najboljih, ali i kupovini ispita

Nedavno je rektor UNSA prof. dr. Rifat Škrijelj, a i Vi ste na istom fonu kroz Savjet, kazao da je u interesu da se na Univerzitet dovedu bh. istraživači i profesori koji rade u inozemstvu, cijenjeni i priznati u struci kojom se bave. Ima li tu nekih pomaka?

- Jako je bitno da angažujemo kao gostujuće profesore naučnike koji su ostvarili svjetski priznate rezultate. Taj proces traje. Mi trenutno već angažujemo, recimo, konkretno na Odsjeku za fiziku, Admira Grelju, koji je u CERN-u. Sada je kod nas gostujući profesor. Ali, to bi moglo možda da se napravi da bude više institucionalno, da mi naše naučnike, koji su jako uspješni vani, dovedemo da budu tu par mjeseci, da održe predavanja i da se to njima i plaća. Time bismo poboljšali uslove za uključivanje nastavnika, asistenata i studenata u naučnoistraživački rad i otvorili mogućnosti međunarodne razmjene, uključivanja u svjetske projekte. Za to su nam potrebni superračunari za koje bi svakako trebalo izdvojiti sredstva.

Akademik Dejan Milošević, dobitnik Georg Forster Research Award i nagrade za nauku BiH u intervjuu za sutrašnje izdanje Oslobođenja govori o listama UNSA vezanim za nagrađivanje najboljih, ali i kupovini ispita.

(VIDEO) Hrvat pronašao "lijek" protiv gripa i region ne prestaje da se smije

(VIDEO) Hrvat pronašao "lijek" protiv gripa i region ne prestaje da se smije

Penzioner iz Zagreba postao je viralan kad se požalio da je zdravstvo uništeno. Međutim, on za to ne krivi državu već penzionere koji se žale da ih boli noga, ruka, da ih sve boli... Gospodski obučen, u crnom kaputu sa bijelom rolkom dao im je negospodski način savjet kako da riješe bolove.

Elegantni starac došao je u žižu javnosti nakon što ga je na ulici novinarska ekipa N1 pitala o virusu za koji je rekao da je izmišljena stvar.

- Za 82 godine nikad nisam bio bolestan i nikad nisam bio kod ljekara - kazao je Zagrepčanin.

Nakon ove rečenice ljutito se nadovezao na penzionere koji stalno idu po ljekarima i izneo svoje mišljenje da oni svoje "probleme" mogu da riješe vježbanjem.

Nesvakidašnji penzioner iz Zagreba uspio je da nasmije cijeli region, a s obzirom na to da izgleda veoma dobro za svoje godine, može da se izvuče zaključak da bi ljudi trebalo da ga poslušaju.

(VIDEO) Hrvat pronašao "lijek" protiv gripa i region ne prestaje da se smije

(VIDEO) Hrvat pronašao "lijek" protiv gripa i region ne prestaje da se smije

Penzioner iz Zagreba postao je viralan kad se požalio da je zdravstvo uništeno. Međutim, on za to ne krivi državu već penzionere koji se žale da ih boli noga, ruka, da ih sve boli... Gospodski obučen, u crnom kaputu sa bijelom rolkom dao im je negospodski način savjet kako da riješe bolove.

Elegantni starac došao je u žižu javnosti nakon što ga je na ulici novinarska ekipa N1 pitala o virusu za koji je rekao da je izmišljena stvar.

- Za 82 godine nikad nisam bio bolestan i nikad nisam bio kod ljekara - kazao je Zagrepčanin.

Nakon ove rečenice ljutito se nadovezao na penzionere koji stalno idu po ljekarima i izneo svoje mišljenje da oni svoje "probleme" mogu da riješe vježbanjem.

Nesvakidašnji penzioner iz Zagreba uspio je da nasmije cijeli region, a s obzirom na to da izgleda veoma dobro za svoje godine, može da se izvuče zaključak da bi ljudi trebalo da ga poslušaju.

Ne pitaj zašto te voli moje čudno srce

Koralji su uvijek in. U istinitost ove tvrdnje čovjek se odmah uvjeri u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, gdje su ovu vječnu temu pretočili u spektakularnu priču

Priču su ovdje nazvali: “Koralj izvađen iz mora”. Riječ je o preformuliranom naslovu zbirke pjesama Vesne Parun “Koralj vraćen moru” i stihovima ispisanim prije pola stoljeća.

Blago se zaprepastite. Na izložbi je pokazano više od 150 eksponata, najsenzacionalniji među njima je koralj star više od 400 milijuna godina iz fundusa ovog muzeja. O koraljima mislimo da znamo sve, a ispada da ne znamo gotovo ništa.

Cvjetajuće životinje

S ovakvim upadom krećemo u turneju po izložbi, za čitatelje Oslobođenja sve muzejske tajne otkriva članica autorskog tima viša kustosica Katarina Krizmanić.

- Lijepo ste to rekli, o koraljima mislimo da sve znamo, a vrlo bismo se iznenadili kad bi se napravila anketa pa bismo vidjeli da ljudi ne znaju jesu li koralji životinje ili biljke i koji je njihov sistematski položaj u carstvu živoga svijeta, kaže kustosica.

Hmmm... Nema se vremena za čuđenje. Biljke ili životinje? Dolazi ekspresno pojašnjenje.

- Da je koralj zapravo životinja, znanstvenici su otkrili tek u 18. stoljeću. Sve do tada ljudi su mislili da su koralji biljka koja se okameni čim se izvadi iz mora. Koralji su isključivo morske životinje i to je najjači akcent koji smo htjeli postići ovom izložbom, naučiti posjetitelje o čemu se radi. Mi smo Prirodoslovni muzej, naša je zadaća baviti se znanošću, živim svijetom, prirodom oko nas, ali isto tako i tu prirodu na zanimljiv, razumljiv i atraktivan način transponirati našim posjetiteljima, glasilo je zagrijavanje na koraljne teme.

image
Koralji, izložba/

Zašto su se muzejski stručnjaci odlučili baš za koralje? Zato jer su shvatili da u različitim zbirkama Prirodoslovnog muzeja imaju veliki broj tih stvarno začudnih životinja koralja počevši od paleontoloških zbirki u kojima imaju fosilne primjerke pa do današnjih recentnih koralja ne samo iz Jadranskog mora nego i iz nekih dalekih tropskih mora, objašnjava sugovornica Oslobođenja. “Tako da smo shvatili da bi to mogla biti jako lijepa i sveobuhvatna izložba koja bi dala pogled na koralje iz svih aspekata.”

Izložba je zaista divna. Najveća atrakcija su najljepši primjerci koralja, a najzanimljivija je edukacija o ulozi koralja u prošlosti u različitim segmentima života. Izložba prikazuje prirodoslovne značajke koralja, način života, sistematiku, rasprostranjenost i ugroženost. Ali i masu zanimljivosti. Legendi, mitova, raznoraznih vjerovanja, obrađen je i umjetnički doživljaj. Henganje s tematikom da se složi tekst starta od svakodnevice.

Pri pomisli na koralj, većini je prva misao nakit. Pomišljam na i danas prisutne legende. Najdragocjeniji, crveni koralj štiti od crne magije. Pa simbolika. Crveni koralj simboliziora ljubav i vjernost, vitalnost i hrabrost. Ako ste među onima koji obožavaju ćopiti unikatni komadić nakita s koraljima, kažu suvremeni tumači ljudskih duša, onda ste strastvena osoba koja voli avanture i sve vrste izazova... izazovna je i povijest ovih čarobnih morskih životinjica.

image
Koralji, izložba/

Sam naziv koralj dolazi od grčke riječi koralion čije je značenje “kći mora”, dok je latinski naziv za koralj Anthozoa, u prijevodu “cvjetajuća životinja”. Prema stručnom objašnjenju, koralji pripadaju koljenu Cnidaria - žarnjaka, isključivo su morske životinje i mogu se naći u gotovo svim svjetskim morima do dubine od 6.000 metara. Žive pojedinačno ili u kolonijama, odnosno zadrugama. Pojedinačni koralji vezani su uz čvrstu podlogu ili duboko ukopani u mulj ili pijesak, dok kolonijski žive tako da njihove kolonije prekrivaju podlogu ili tvore najrazličitije oblike koraljnih grebena.

Po sistematskoj pripadnosti koralji su vrlo nisko, a po dimenzijama su uglavnom sićušni, ali i kod njih se priroda još jednom poigrala dajući im značajnu ulogu graditelja najvećih struktura u živom svijetu – koraljnih grebena. U kontekstu izložbe citira se jedna od najcitiranijih legendi vezanih za ovu prirodnu čaroliju. Po toj legendi, crveni koralj je nastao kada je junak iz grčke mitologije Perzej odsjekao glavu grozne Meduze i bacio je u more, a Meduzina krv je obojila morske alge, okamenila ih i tako pretvorila u koralje. Ovaj zagonetni mit nadahnuo je francuskog slikara Claudea Lorrainea koji je u 17. stoljeću naslikao svoju verziju postanka koralja.

Jedna malo ljepša storija iz antičkog doba: koralj se smatrao svetim kamenom boginje ljubavi Afrodite. Stari Egipćani, Grci i Rimljani izrađivali su nakit od koralja i koraljima ukrašavali zidove svojih palača i vaza. Prema povijesnim izvorima u kršćanstvu koralj simbolizira Kristovu krv i žrtvu, koraljna grana smatrana je za amajliju protiv zla i često je slikana iznad lika Bogorodice. Koralj je također jedan od dragulja koji se spominje u budističkim spisima, tibetanske lame koriste brojanice od koralja. Koraljni nakit u kombinaciji sa srebrom i tirkizom koji i danas izmamljuje uzdahe divljenja izrađivali su sjevernoamerički Indijanci. Koralji su korišteni i u trgovini pa se koralj iz Sredozemnog mora mijenjao za jantar iz Sjevernog mora.

Kustosica Krizmanić ima koralje u malom prstu. Objašnjava u nastavku simboliku i vjerovanja vezana za ljekovita svojstva i utjecaj koralja na zdravlje ljudi: “Koralji imaju apotropejsko značenje, od najranijih vremena vjeruje se da oni štite od zlih sila, uroka, od kojekakvih životnih nedaća. Još od davnina datira, a i danas se prakticira običaj da se maloj djeci kad se rode poklanjaju koraljne narukvice kako bi ih štitile od svih zala u životu. Ali ne samo to. Poznato je da boja koralja pri pojačanoj temperaturi blijedi, otuda vjerovanje da će ta koraljna narukvica ukazati na djetetovu možebitnu povišenu temperaturu ili neku bolest”.

image
Koralji, izložba/

U ovom muzeju naglašavaju da će posjetitelji na izložbi o koraljima saznati niz vrijednih, znanstvenih i stručnih podataka o ovoj fascinantnoj fosilnoj i recentnoj fauni. Iako primarno prirodoslovnog karaktera, izložba je dobila i umjetnički štih pa je organizatori svrstavaju “u niz novog vala izložbi Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u kojoj se na poseban način isprepliću priroda i umjetnost”.

Art-segment je upadljivo lijep. U tom dijelu ostvarena je suradnja s mnogim uglednim muzejskim institucijama iz Zagreba i cijele Hrvatske, građa je za potrebe ove izložbe posuđena iz zagrebačkih Muzeja za umjetnost i obrt, Arheološkog, Etnografskog i Povijesnog muzeja.

Kustosica Krizmanić otkriva: “S obzirom na to da izložbeni postav govori o tome da je koralj bio predmetom fascinacije još od najranijih vremena, u Arheološkom muzeju smo pronašli, iz Japodske zbirke koja potiče iz 1. stoljeća pr. Kr., jedan primjerak obrađenog koralja, to nam je dokaz da se na ovim prostorima već u to doba koralj kao materijal obrađivao. To je mali primjerak veličine pola centimetra, ali se vidi da je on izbrušen i da na vrhu ima jednu rupicu, da je probijen. Sad, točno, za koju je svrhu to bilo, ne znamo, ali to je primjerak obrade koralja nakon koje je koralj upotrebljivan”.

Koraljarstvu i izradi nakita od koralja posvećen je značajan dio izložbe. Tako stižemo i do Zlarina, malog dalmatinskog otočića kod Šibenika. Prvi pisani tragovi iz 13. stoljeća pa nadalje govore da je od Dubrovnika, Koločepa, Lastova pa sve do Zlarina na Jadranu postojala tradicija lova na koralje i koraljarstva, tj. vađenja koralja iz mora. “Prva asocijacija koja nas veže uz koralje je nakit, a sinonim ove tradicije je otok Zlarin jer se kao prvi poznati koraljari spominju Zlarinjani. Naša izložba je dobila naziv prema zbirci pjesama Vesne Parun, slavne pjesnikinje rodom sa Zlarina, koja nosi naziv ‘Koralj vraćen moru’, a mi smo se odlučili izvaditi poneki koralj iz mora i to pokazati našim posjetiteljima”, kaže gospođa Katarina.

image
Koralji, izložba/

Muzealski draguljčić

Tako je to u ozbiljnim ljubavima. Stihovi najslavnije Zlarinke, ujedno i lajtmotiv izložbe glase: “Kad noć nad svijetom hladne prostre sjene/Ne pitaj zašto te voli moje čudno srce/Znaš li odakle koralj na dnu oceana?/Valovi pričaju o zaspaloj ljepoti”. Lijepa i nadahnjujuća muzejska priča pripremana je nekoliko godina. U autorskoj ekipi su uz kustosicu Krizmanić, Nediljka Prlj Šimić i Irena Grbac, ali i profesori zagrebačkog Prirodno-matematičkog fakulteta u svojstvu stručnih saradnika.

Svečano otvorenje izložbe koincidiralo je s proslavom 172. godišnjice Prirodoslovnog muzeja, inače po veličini zbirki najvećeg muzeja u Hrvatskoj sa čak 2 milijuna eksponata. Izložba se održava u godini zaštite koraljnih grebena u kojoj se na globalnoj razini ukazuje na važnost i potrebu zaštite koraljnih grebena u svijetu ugroženih pretjeranim izlovom, ljudskom nebrigom i onečišćenjem. Koralj izvađen iz mora je muzealski draguljčić, a ovaj atraktivni kulturološki događaj traje sve do 30. lipnja.

Magazinović: Mnogo pitanja u vezi navodnog dogovora SDA i SDP

Predsjednik GO SDP BiH Saša Magazinović oglasio se na zvaničnom Facebook profilu kazavši da odluka o navodnom dogovoru SDA i SDP ne postoji

Magazinović je kazao da je mnogo pitanja u vezi sa navodnim dogovorom o ovoj koaliciji, ali da odluku o koalicijama donosi GO stranke.

"Mnogo je pitanja ovih dana u vezi navodnog dogovora o koaliciji SDP-SDA. Za taj dogovor ja ne znam, a odluka o tome sigurno ne postoji. Odluku o koalicijama donosi Glavni odbor. Do sada je GO SDP, neposredno prije potvrđivanja vlada, dao zeleno svjetlo za koalicije u USK i Kantonu Sarajevu. Naredna sjednica Glavnog odbora SDP će biti zakazana ovih dana i održana početkom februara".

"Kada su u pitanju odluke u vezi formiranja vlasti, postoji mogućnost da ce biti iskorišten i institut Referenduma članstva koji postoji u novom Statutu SDP.

Jedinstvo unutar SDP i jedinstvo BH bloka su za mene jako važni, tako da se trudim da svojim izjavama ne komplikujem ionako složenu situaciju. Smatram da trebamo biti dosljedni i ispuniti obećanja koja smo dali biračima u kampanji, a na osnovu kojih su nam oni dali povjerenje", kazao je Magazinović.

Kako izgleda kada se spoje snježna oluja i munje

Kako izgleda kada se spoje snježna oluja i munje

Oluja i munje usred mećave šokirale su ljude u Ruskoj prijestolnici. Videa koja stanovnici Moskve objavljuju pokazuju nesvakidašnju kombinaciju ovih vremenskih neprilika.

Video zapisi građana Moskve pokazuju snježnu mećavu kojoj se uz sijevanje munja pridružila i grmljavina.

Ovakva mješavina vremenskih nepogoda rijetko se događa, a ovo je 9 je zabilježena snježna oluja u zadnjih 50 godina. Zadnji put se nešto slično dogodilo u februaru 2015. godine.

- Ovo je pakao - jedan od komentara na društvenoj mreži Instagram opisao je stanje u najvećem ruskom gradu.

Povezane vesti